Kompanija za satelitske snimke Maxar Technology kaže da su raniji izvještaji koji pokazuju da je konvoj ruskih tenkova i oklopnih vozila koji napreduje prema Kijevu dug oko 27 kilometara netačna.
Prema Maxaru, konvoj se zapravo proteže na oko 64 kilometra.
Kompanija Maxar je dodala da nove slike takođe prikazuju kopnene trupe i napadne helikoptere u južnoj Bjelorusiji, manje od 20 milja od granice s Ukrajinom.
Sjedinjene Američke Države proglasile su 12 ruskih diplomata u UN “personama non grata”, saopštio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.
Zanimljivo, ambasador je ovu informaciju dobio tokom medijske konferencije koju je držao.
“Upravo sam dobio informaciju da su američke vlasti učinile još jedan neprijateljski korak prema ruskoj misiji pri UN grubim kršenjem obaveza iz Sporazuma o zemlji domaćinu. Rekli su nam da 12 ljudi iz ruske misije proglašavaju personama non grata”, rekao je Nebenzja na koneferenciji za novinare.
Diplomate moraju da napuste SAD do 7. marta.
Iz Rusije su u prvoj reakciji potez SAD-a ocijenile kao “neprijateljski čin”
Skladište nafte gori nakon topničkog granatiranja u Ohtirki u Sumskoj oblasti, piše Kyiv Independent.
Gradonačelnik Pavlo Kuzmenko rekao je da su Rusi bacili vakuumsku bombu. Ova vrsta oružja poznata je kao najsmrtonosnija nenuklearna bomba, a proizvodi ogromne eksplozije i jako visoku temperaturu.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.
Borrell je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekao da je njegova odluka donesena u petak o jačanju snaga misije Althea u BiH za 500 dodatnih vojnika “oprezan i razmjeran znak naše odlučnosti za očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine, koja se može suočiti s destabilizirajućim aktivnostima Rusije na zapadnom Balkanu”.
Takođe je upozorio da bi Moldavija i Gruzija sljedećih dana mogle biti pod povećanim ruskim pritiskom te najavio da će uskoro posjetiti Moldaviju.
Borrell je najavio još veću pomoć Ukrajini, koja pruža snažan otpor ruskoj agresiji.
Obavijestio je da je zatraženo od europskog satelitskog centra u Madridu da osigura obavještajne podatke o kretanju ruskih postrojbi u Ukrajini i da su države članice spremne povećati bilateralnu vojnu pomoć Ukrajini.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.
“Mobilizovali smo satelitski centar u Madridu da podrži Ukrajinu obavještajnim podacima”, izjavio je Borrell nakon sastanka ministara obrane država članica.
Borrell je takođe istaknuo spremnost država članica da povećaju svoju bilateralnu vojnu pomoć Ukrajini.
Najavio je još jače sankcije protiv bjeloruskog režima Aleksandra Lukašenka i svih onih koji surađuju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u agresiji na Ukrajinu.
Borrell je naglasio da Europska unija treba što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu.
Pozdravio je odluku Švajcarske da se pridruži financijskim sankcijama protiv Rusije.
“To je doista dobra vijest”, jer ruski oligarsi neće više moći prebacivati novac u Švicarsku.
Pregovori Rusije i Ukrajine su gotovi, javlja ruski Tass.
Prije početka razgovora iz kabineta predsjednika Ukrajine saopšteno je da će delegacija Kijeva zatražiti “trenutni“ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika.
“Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinske teritorije“, ističe se u saopštenju.
Bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makej poželio je dobrodošlicu delegacijama dvije zemlje, uvjeravajući ih da bi trebalo da se osjećaju “potpuno sigurno“.
“Dragi prijatelji, predsjednik Bjelorusije me je zamolio da vam poželim dobrodošlicu i da obezbijedim sve za vaš rad, kako je dogovoreno sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom. Možda se ovdje osjećate potpuno sigurno. To je naša sveta dužnost“, rekao je Makei.
“Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko se iskreno nada da će tokom današnjih razgovora biti moguće pronaći rješenja za sva pitanja ove krize. Svi Bjelorusi se mole za ovo. Svi prijedlozi, u smislu organizovanja današnjeg sastanka, bit će razmotreni i apsolutno ispunjeni“, dodao je on, ističući da se “raduje rezultatima”.
U ukrajnskoj delegaciji su, između ostalih, bili ministar odbrane Oleksij Reznikov i predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak.
Moskva je uoči početka pregovora poručila da želi da postigne “sporazum”, dok se čini da njena ofanziva nailazi na veći otpor nego što se očekivalo.
“Svakog sata dok se sukob odugovlači, ukrajinski građani i vojnici ginu. Složili smo se da treba da postignemo sporazum, ali to mora da bude u interesu obje strane”, rekao je ruski pregovarač i savjetnik Kremlja Vladimir Medinski.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) izrazila je danas u Berlinu skepsu na ideju brzog primanja Ukrajine u Evropsku uniju, nakon susreta sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Anžetom Logarom.
Ona je pojasnila da članstvo u Evropskoj uniji iziskuje intenzivni i duboki proces.
Šefica njemačke diplomatije u isto vrijeme je naglasila kako je Ukrajina “dio evropskog doma”.
Jedan od ukrajinskih pregovarača s Rusima je i savjetnik šefa Ureda predsjednika Ukrajine Oleksiy Arestovič, koji je kazao da Ukrajina ima jedan uslov – a to je povlačenje svih ruskih snaga sa cijele teritorije države.
Arestović je to rekao za Current Time, navodeći da o samom toku pregovora niko neće govoriti dok ne bude objavljeno zajedničko saopćenje, a pregovore je nazvao konsultacijama navodeći da je još rano za pregovore.
Naglasio je da su uslovi Ukrajine jasni i da se povlačenje ruskih trupa odnosi na cijelu teritoriju države, uključujući Donbas i Krim, što se u ovom trenutku čini malo vjerovatnim scenarijem.
“Sve trupe s područja Ukrajine se moraju povući, uključujući Donbas i Krim. Ionako će svakoga pokopati, pa je bolje otići dobrovoljno”, rekao je Arestovič.
Objasnio je zašto je Kijev prvi put odbio pregovarati s Rusijom, a kao glavni razlog je naveo da su Rusi imali preduslove u kojima su tražili da Ukrajina prvo kapitulira, a zatim razgovara.
“U kancelariji smo se od srca nasmijali na to i prvi put odbili pregovarati. Kada su tražili drugi put (a sama činjenica da su tražili od nas pregovore puno govori, s moje tačke gledišta) i obećali da će ukloniti preduslove, dogovorili smo”, rekao je savjetnik predsjedavajućeg ureda predsjednika.
Spoljna politika u nadležnosti je Predsjedništva BiH i sve odluke po tom pitanju moraju biti donesene u okviru te institucije, konsenzusom sva tri njegova člana, saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.
U saopštenju je navedeno da ono što predlaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić predstavlja kršenje Ustava BiH i običnu hajdučiju kojoj je Komšić sklon.
“Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav po pitanju najnovijih događaja u Ukrajini i sve što ne bude usaglašeno kroz nadležne institucije predstavljaće lični ili partijski stav pojedinaca”, navedeno je u saopštenju.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je instrukciju ministru spoljnih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković, u kojoj je naveo da je nepotrebno da se Predsjedništvo BiH izjašnjava o stavu BiH prema dešavanjima u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da je rješenje za Ukrajinu moguće ako Kijev bude neutralan, “denacifikovan” i “demilitarizovan”, saopšteno je iz Kremlja.
Ruski predsjednik je dodao u telefonskom razgovoru da je jedan od uslova i priznavanje kontrole Rusije nad Krimom.
– Rješenje situacije u Ukrajini je moguće samo ako se uvaže bezbjednosni interesi Rusije – rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.
Putin je rekao u telefonskom razgovoru sa Makronom da je ruska strana otvorena za pregovore sa predstavnicima Ukrajine i da se nada da će ovi razgovori donijeti željene rezultate, javio je Sputnjik.
