Za ovo oružje “Posejdon” se tvrdi da je Putinov najmoćniji adut, a koristi se kao višenamjenski borbeni sistem.
– Eksplozija u priobalnim vodama oružja snage od 50 megatona izazvaće potres i cunami visok 100 metara.
Na desetine tona morske vode koju će eksplozija podići u vazduh pašće na obalu u vidu radioaktivnih padavina – upozorava istraživač nuklearnog oružja fizičar Reks Ričardson, piše Blic.
Ukrajinske trupe jutros su granatirale Donjeck. Ruska vojska objavila je snimak napada udarne bespilotne letjelice koja je uništila komandno-osmatrački punkt ukrajinskog bataljona “Ajdar” na teritoriji Donjecke Narodne Republike. Objavili su i snimak napredovanja ruskih snaga u Kijevskoj oblasti.
U Bjelorusiji bi danas ili sutra trebalo da bude održana nova runda ukrajinsko-ruskih pregovora na kojoj će se razgovarati o dogovorenom uspostavljanju humanitarnih koridora i prekidu vatre na mjestima gdje se evakuišu civili.
U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija održana oštra rasprava zbog ratnih dejstava i požara oko nuklearne elektrane u Zaporožju. Rusija nije odgovorna za požar u blizini najveće evropske nuklearne elektrane, izjavio je ruski ambasador u Ujedinjenim Nacijama Vasilij Nebenzja.
Prezidijum Saveta Republike skupštine ističe da Zapad nastavlja nezakonitu, neosnovanu politiku pritiska sankcijama na suverenu državu – Republiku Belorusiju, otvoreno kršeći humanističke norme saosećanja i pravde, prenosi RIA Novosti.
U dokumentu se ocenjuje da su zapadni političari u svom delovanju, kako se navodi, “izgubili razum i osećaj odgovornosti“.
“Međusobne odnose treba graditi isključivo na osnovi ravnopravnog dijaloga, poverenja i međusobnog poštovanja“, ističe se u saopštenju.
Gradonačelnik Mariupolja, grada na istoku Ukrajine, Vadim Bojčenko izjavio je da će otvaranje humanitarnog koridora i prekid vatre u tom gradu omogućiti početak obnove infrastrukture – struje, vode i mobilnih komunikacija.
“Takođe će biti moguće obezbijediti osnovnu hranu i lijekove”, napisao je Bojčenko na Telegramu.
Prethodno je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da stupa na snagu prekid vatre radi otvaranja humanitarnih koridora za izlazak civila iz Mariupolja i Volnovahe.
Mariupolj je pod blokadom ruskih snaga.
Rusija, vodeći vojnu operaciju na ukrajinskoj teritoriji, nema za cilj da podijeli Ukrajinu na dijelove, već samo nastoji da obezbijedi garancije za vlastitu bezbjednost, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Rusije Vladimira Putina, prenosi TASS.
“Nakon državnog udara 2014. Ukrajina je postala podložna uticaju nacističke ideologije. Želimo je osloboditi te ideologije. Osim toga, povećana je prisutnost infrastrukture NATO-a u Ukrajini, što direktno prijeti bezbjednosti Rusije. Ne stavljamo za cilj podjelu ukrajinske teritorije na dijelove, ali nastojimo da obezbijedimo garancije vlastite bezbjednosti”, rekao je Peskov.
On je dodao da blokovi nuklearne elektrane Zaporožja, koja je pod kontrolom Oružanih snaga Ruske Federacije, nisu oštećeni, stanica nastavlja da radi uobičajeno.
“Nuklearna elektrana Zaporožje nije napadnuta i nije oštećena. Ono što se oko nje dogodilo bila je provokacija ukrajinskih nacionalista i ekstremista koji su izveli napad na ruske oružane snage”, rekao je.
Rusija čeka treći krug pregovora s ukrajinskim vlastima i nada se da će Kijev poslušati zahtjeve Moskve, rekao je Peskov, prenosi TASS.
Zemlje zapadnog Balkana koje su pokazale da su angažovane za evropsku perspektivu treba da dobiju jasno obećanje o svojoj budućnosti u EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar, u intervjuu za njemačku javnu televiziju ZDF u četvrtak naveče.
Šolc je gostovao u popularnoj političkoj emisiji koja je bila posvećena ukrajinskoj krizi, a voditeljka ga je pitala da li se slaže s Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da Ukrajini treba dati evropsku perspektivu. Odgovarajući na ovo pitanje, Šolc je rekao da će Ukrajina dobiti priliku da se raspravlja o njenoj evropskoj perspektivi nakon što se zaustavi rat i nakon što bude razjašnjeno pitanje pristupanja zapadnog Balkana u EU.
“Vi znate koliko dugo to traje za neke zemlje koje su odavno započele taj proces, a još nisu dobile odluku. I zato želim jasno reći na ovom mjestu da su mnoge odluke koje su donesene u vezi sa zemljama zapadnog Balkana, znači uglavnom zemljama bivše Jugoslavije, potpuno neprihvatljive. Ja sam zato da se onim zemljama koje se tamo toliko angažuju za svoju evropsku perspektivu konačno daju jasni stavovi”, rekao je Šolc.
On je istakao da je EU zajednica demokratskih država, gdje su pravna država, demokratija i tržišna ekonomija zajednički principi koje svi sprovode i u kojoj se poštuju socijalna prava, a svi poštuju čitav niz čvrsto utvrđenih pravila.
“Na dnevnom redu sada imamo odluku o zapadnobalkanskim državama, o njihovoj evropskoj perspektivi. Sada veoma pažljivo i dugo pričamo o tome. Postoji još zemalja koje su zainteresovane, ali se njima jasno mora reći da tu postoje određeni preduslovi”, rekao je Šolc, misleći na zemlje poput Ukrajine.
Podsjećanja radi, Šolc je tokom izborne kampanje u ljeto prošle godine na pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, da li treba da bude primljena u članstvo, dao sličan odgovor, s tim da sada prvi put rekao da evropsku perspektivu imaju one zemlje zapadnog Balkana koje se angažuju. Ovo veoma podsjeća na neke stavove njemačkih i evropskih političara da zemlje zapadnog Balkana treba da slijede spoljnu politiku EU ako žele u članstvo, što je posebno izazovno za srpsku populaciju na Balkanu, koja želi evropsku perspektivu i poštuje ukrajinski teritorijalni integritet, ali ne želi da se odrekne svojih odnosa s Rusijom.
Takođe smo ekskluzivno najavili da će Njemačka imenovati posebnog predstavnika za zapadni Balkan da bi preduprijedila eventualno prelijevanje ukrajinske krize u region, a iz istog razloga je EU donijela odluku da pojača trupe EUFOR-a za 500 novih pripadnika.
Kapetan Simus Šanon, portparol EUFOR-a, “Nezavisnim” je rekao da u ovom trenutku ne može komentarisati kretanje EUFOR-ovog osoblja, ali da će uskoro biti izdato saopštenje na stranici njihovih društvenih mreža o detaljima pojačanja trupa.
Kako kažu u EUFOR-u, radi se o 500 pripadnika EUFOR-ove rezerve, čime se ukupan broj pripadnika ove evropske vojne misije popeo na 1.100.
“Pogoršanje sigurnosne situacije na međunarodnom planu ima potencijal da proširi nestabilnost na BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH postavljanjem sposobnih snaga u zemlji da podrže napore vlasti BiH da održi sigurno okruženje. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH”, saopštili su oni. Kako ističu, ovim se pokazuje nedvosmislena posvećenost EU i EUFOR-a teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.
Podsjećanja radi, EUFOR je raspoređen u BiH od 2004. godine, a sastoji se od ukupno 3.500 pripadnika, od kojih je 600 trenutno raspoređeno u zemlji, ne računajući novopristigle snage.
“Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja sigurnom okruženju za koje bi bila potrebna podrška EUFOR-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, naglasili su oni.
Rusija nikada nije bila tako izolovana, a mi nikada nismo bili tako ujedinjeni, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova iz EU povodom invazije Moskve na Ukrajinu.
“Ukoliko Kremlj ne promeni kurs nastaviće dalje putem sve veće izolacije i ekonomskog bola”, poručio je Blinken, prenosi Rojters.
On je dodao i da će ruska invazija na Ukrajinu nastaviti da povećava troškove njenom predsjedniku Vladimiru Putinu, ali i stanovništvu Rusije.
“Desetine miliona Rusa će patiti zbog opasnih odluka koje donosi mali krug korumpiranih lidera i prijatelja”, izjavio je Blinken na konferenciji za novinare nakon sastanak.
Američki državni sekretar je upozorio da ruske snage “sve više koriste brutalne metode, uključujući napade na civilno stanovništvo” i najavio je da SAD razmatraju dodatne sankcije Rusiji, kao i da ništa od mjera nije isključeno.
“Ništa nije van stola, mi procjenjujemo sankcije svakog dana”, poručio je Blinken.
On je naveo i da bi uvođenje energetskih sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu imalo trenutni efekat smanjenja globalne ponude energenata i podizanja cijena na pumpama i u SAD, a da bi rastuće cijene “podigle ruski profit”.
Blinken je danas branio odluku NATO da ne uspostavi zonu zabrane letova iznad Ukrajine, tvrdeći da bi takva mjera mogla da izazove širenje sukoba na više zemalja.
“Mi imamo odgovornost da obezbijedimo da se rat ne prelije izvan Ukrajine. Zona zabrane letova mogla bi dovesti do uspostavljanja rata u punoj mjeri u Evropi”, rekao je novinarima američki državni sekretar, prenosi Rojters.
Njemački stručnjak za migracije Gerald Knaus procijenio je da Evropa može očekivati priljev od 10 miliona ukrajinskih izbjeglica.
“Rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Čečeniji rezultirao je protjerivanjem četvrtine Čečena”, rekao je u subotu Knaus medijskoj grupi RND. Evropa bi sada trebala očekivati slične brojke.
“Četvrtina Ukrajinaca je ekvivalentna broju od deset miliona ljudi. S obzirom na trenutnu dinamiku rata, to je sasvim moguće”, objasnio je Knaus.
Rekao je da je svoje izračune zasnivao na tome kako Rusi vode ovaj rat.
“U sedam dana u EU je stiglo onoliko ljudi koliko u cijelom ratu u Bosni i Hercegovini. Ova brzina pokazuje da se suočavamo s najbržom i najvećom izbjegličkom katastrofom u Evropi od Drugog svjetskog rata”, poručio je Knaus.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održao je hitan sastanak u petak, na kojem je Amerika osudila ruski napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju u Ukrajini.
Rusija je preduzela “nepromišljene” i “opasne” korake, ocijenila je Linda Thomas-Greenfield, američka predstavnica pred Vijećem sigurnosti.
Ona je naglasila da “neposredna opasnost” i dalje traje, jer su ruske snage na oko 32 kilometra od još jedne nuklearne elektrane – druge po veličini u Ukrajini. U pitanju je nuklearka Južnoukrajinsk.
Rekla je i da je u svijetu u petak “za dlaku spriječena” nuklearna katastrofa.
Vasilij Nebeznja, koji predstavlja Rusiju pred UN-om, rekao je da elektranu sada “čuvaju” ruski vojnici.
Kako je dodao, rad elektrane se odvija normalno, a nivo radijacije je uobičajen.
Na hitnom sastanku, ruski ambasador u UN-u je rekao da postoje “laži o tome kako su ruske trupe napale nuklearnu elektranu u Zaporožju”.
Ukrajinski ambasador je uzvratio, nazvavši svog ruskog kolegu “lažovom” i rekao da je fabrika pretrpjela štetu.
Vijeće je zasijedalo nakon što je izbio požar u nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini, izazvan ruskim granatiranjem. Rusija je demantovala napad na elektranu i optužila Ukrajini za diverziju. Nivoi radijacije u nuklearki su normalni, kažu ukrajinski i američki zvaničnici. Operacije u fabrici se sada nastavljaju, ali su je ruske snage “zauzele” rano u petak, saopćile su ukrajinske vlasti.
Britanski premijer Boris Johnson smatra da Vladimir Putin namjerava udvostručiti svoju invaziju na Ukrajinu jer ne vidi opciju izlaska nego namjerava nastaviti s uništavanjem.
U intervjuu za novine La Repubblica, Die Welt i El Pais, Johnson je opisao trenutak kada ga je usred noći probudila vijest o ruskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini, rekavši da je evropska sigurnost jednako ugrožena takvim napadom.
“Naša sigurnost je jednako uključena, jednako ugrožena takvim napadom. Sjećamo se što se dogodilo s Černobilom. Radioaktivni oblaci su se bili proširili po cijelom kontinentu, a koliko se sjećam i u Sjevernu Ameriku”, rekao je Johnson.
Kazao je kako je očito je da postoji ogroman rizik.
“Zabrinut sam kako ćemo zaustaviti katastrofu. Postoje i druga ukrajinska postrojenja i sigurno postoje druga ukrajinska radioaktivna odlagališta nuklearnog otpada”, kazao je Johnson dodajući da se treba razmotriti na koji način sarađivati s ciljem sprječavanja takve katastrofe.
Rekao je da je Putin podcijenio spremnost Ukrajinaca da se bore i brane svoju zemlju, kao i predsjednika Zelenskog.
“Putin je takođe podcijenio jedinstvo Zapada. Vlade svih zemalja predstavljenih za ovim stolom stvarno su radile zajedno, vrlo efikasno, kako bi proizvele paket ekonomskih sankcija koji je imao vrlo značajan učinak na Rusiju”, dodao je.
Johnson je rekao kako se čini da je Putin spreman nastaviti s uništavanjem Ukrajine.
“Čini mi se kao da je Vladimir Putin odlučio, i jasno je iz onoga što se događa, da se odlučio udvostručiti uništavanje. On ne vidi izlaz iz slijepe ulice u kojoj se nalazi, osim na način da nastavi s uništavanjem i satiranjem nedužnog stanovništva u nedužnim evropskim gradovima. Ne smijemo prihvatiti narativ Vladimira Putina da se radi o njegovoj borbi protiv NATO-a ili Zapada”, kazao je.