Kategorija: Svijet

  • NATO upozorio da bi rat u Ukrajini mogao potrajati godinama

    NATO upozorio da bi rat u Ukrajini mogao potrajati godinama

    Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, rekao je u nedelju Jens Stoltenberg, Generalni sekretar NATO-a dok Rusija pojačava svoje napade na Ukrajinu.

    Stoltenberg je rekao da bi snabdijevanje ukrajinskih trupa najmodernijim oružjem povećalo šanse za oslobađanje njenog istočnog regiona Donbasa od ruske vojske, objavio je njemački list Bild am Sonntag.

    “Moramo se pripremiti za činjenicu da bi to moglo potrajati godinama. Ne smijemo odustati u podršci Ukrajini”, kazao je Stoltenberg.

    “Čak i ako su troškovi visoki, ne samo za vojnu podršku, već i zbog rasta cijena energije i hrane.”

    Britanski premijer Boris Johnson, koji je u petak posjetio Kijev, također je tokom vikenda govorio o potrebi pripreme za dugi rat. To je značilo da se osigura da “Ukrajina dobije oružje, opremu, municiju i obuku brže od osvajača”, napisao je on u tekstu u londonskom Sunday Timesu.

    “Vrijeme je vitalni faktor. Sve će zavisiti od toga da li Ukrajina može ojačati svoju sposobnost da brani svoje tlo brže nego što Rusija može obnoviti svoj kapacitet za napad.”

    Obraćajući se novinarima u subotu, Johnson je naglasio potrebu da se izbjegne “umor od Ukrajine”. Saveznici moraju pokazati Ukrajincima da su tu da ih podržavaju dugo vremena, rekao je on.

    Ukrajina je dobila značajan poticaj u petak kada ju je Evropska komisija preporučila za status kandidata, odluka koju bi zemlje Evropske unije trebale podržati na samitu ove sedmice.

    To bi dovelo Ukrajinu na kurs da ostvari težnju koja se smatra nedostižnom prije ruske invazije 24. februara, čak i ako bi ulazak u EU mogao potrajati godinama.

  • Indija kupuje velike količine uglja od Rusije

    Indija kupuje velike količine uglja od Rusije

    U proteklih nekoliko sedmica povećane su količine uglja koje Indija kupuje od Rusije, uprkos sankcijama uvedenim Moskvi, izjavili su danas izvori.
    Rusija je u aprilu upozorila EU da će sankcije na ugalj samo naškoditi članicama EU, jer će taj energent biti preusmjeren na druga tržišta.

    Indija nije osudila rusku vojnu operaciju u Ukrajini, ali je zatražila prekid nasilja.

    Prema podacima indijskih vlasti u koje je uvid imala agencija Rojters, kupovina uglja i sličnih proizvoda ušestostručena je u odnosu na isti period prošle godine.

    Indijske rafinerije su na sličan način došle do jeftinije ruske nafte koju izbjegavaju zapadne države.

    Vrijednost trgovine naftom između Indije i Rusije u proteklih 20 dana povećana je 30 puta i dostigla je 2,2 milijardi dolara.

    “Ruski trgovci su liberalniji sa rutama plaćanja i prihvataju isplate u indijskim rupijima i dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Popusti su takođe povoljni i nastaviće se trend kupovine veće količine uglja iz Rusije”, rekao je izvor.

    EU je zabranila sklapanje novih ugovora o dostavi uglja i članice do sredine avgusta moraju da prekinu postojeće dogovore sa Moskvom.

  • Šolc: Evropska unija bi trebalo da pojednostavi proces pristupanja

    Šolc: Evropska unija bi trebalo da pojednostavi proces pristupanja

    Evropska unija trebalo bi da pojednostavi pristupanje, kazao je njemački kancelar Olaf Šolc za agenciju dpa u nedavnom intervjuu u kojemu je rekao da želi podstakne Evropsku uniju da osavremeni svoje procese.
    Za proširenje Evropske unije treba da se pripreme i zemlje kandidati i sama Evropska unija, kazao je.

    „Kako bi to moglo da se dogodi, trebalo bi modernizovati svoje strukture i proces donošenja odluka. Nećemo sve odluke o kojima danas odlučujemo jednoglasno moći na isti način da donosimo u budućnosti“, kazao je.

    Šolc je rekao da se nada da će svoje prijedloge moći da predstavi na samitu EU u četvrtak i petak.

    Čelnici 27 zemalja članica na sastanku će morati da razmotre prijave za članstvo u EU Gruzije, Moldavije i Ukrajine, samo nedjelju dana nakon što je Evropska komisija dala preporuku da Moldavija i Ukrajina postanu zvanični kandidati za članstvo, sa čime se slaže i Šolc.

    Trenutno o pitanjima statusa kandidata mora jednoglasno da se složi svih 27 zemalja članica, međutim već dugo unutar EU se raspravlja o načinima ublažavanja ovoga pravila. Ipak, bilo kakve reforme procesa mogu se primijeniti samo ako se sve zemlje jednoglasno slože.

  • Čavušoglu: Turska neće dopustiti porast napetosti u BiH

    Čavušoglu: Turska neće dopustiti porast napetosti u BiH

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Cavušoglu izjavio je danas u Sarajevu da Ankara neće dopustiti novi porast napetosti u Bosni i Hercegovini, i podržao ideju da se održi sastanak predstavnika Hrvatske, Turske, Srbije i BiH kako bi se očuvala stabilnost BIH.

    “Mi smo spremni da pružimo podršku za dobrobit, stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine i učestvovaćemo u svim bilateralnim i multilateralnim političkim, ekonomskim i drugim inicijativama koje su prihvatljive svim stranama. Mi neprekidno podstičemo sve strane u BiH u tom pravcu”, rekao je Čavušoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora sa svojom koleginicom iz BiH Biserom Turković, prenijela je Hina.

    Ideju da se oživi inicijativa o sastanku četiri strane iznio je tokom ovonedjeljne posjete Ankari srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “Bosna i Hercegovina je ključna u pogledu regionalne stabilnosti i zato ne možemo da dozvolimo nove napetosti u BiH. Svi bi trebalo odgovorno da se ponašaju“, poručio je Čavušoglu.

    Dodik je predložio da u razgovorima o stabilizaciji prilika u BiH učestvuju predsjednik Turske Redžep Taip Erdoan, Hrvatske Zoran Milanović, Srbije Aleksandar Vučića, ali i trojica predstavnika srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH.

    “Turska će podržati svaku vrstu razgovora i dogovora u bilo kom formatu samo ako su s tim formatom saglasni svi akteri političkog života u vašoj zemlji”, rekao je Čavušoglu.

  • “Rusija je Nojeva barka svijetske ekonomije”

    “Rusija je Nojeva barka svijetske ekonomije”

    Glavni izvršni direktor Rosnjefta Igor Sečin ocenio je da Rusija može da zadovolji dugoročne svetske potrebe za pristupačnim energetskim resursima.

    Sečin je istakao da u trenutnim uslovima Rusija predstavlja Nojevu barku svetske ekonomije.”Rusija sa njenim energetskim potencijalom i potrfeljem prvoklasnih projekata kao što su ‘Vostok Oil’, može da zadovolji dugoročne svetske potrebe za pristupačnim energetskim resursima i nesumnjivo, predstavlja upravo tu spasonosnu barku“, ocenio je Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, preneo je Sputnjik.

    On je objasnio da je već primetno kretanje ka novoj konfiguraciji naftnog tržišta gde se formiraju dva tipa cena: za prijateljske zemlje – poštena tržišna cena, a za neprijateljske – na cenu se dodaje premija, koja će biti usmerena na izmirivanje njihovih troškova, zbog toga što su bivši partneri prekršili pravila i obaveze.

    Sečin je istakao da “Rosnjeft” već vrši proizvodnju na nalazištima Vankorskog klastera, koji su obuhvaćeni projektom “Vostok oil”.

    On je, takođe, naglasio da se uspešno realizuje kompleksan program geološko-istraživačkih radova i da je na levoj obali reke Jenisej ove godine dobijena nafta prilikom ispitivanja dve istražne bušotine, te da se očekuje porast zaliha od oko 100 miliona tona.

    Kako je dodao, “rezultati geoloških istraživanja umnogome prevazilaze prognoze, što omogućava da se samouvereno planira visoka proizvodnja nafte u narednim decenijama uz postepeno dostizanje obima do 115 miliona tona nafte 2033. godine”.

    “U uslovima smanjenih investicija u razvoju naftnog i gasnog sektora ‘Vostok Oil’ je jedini projekat u svetu, koji može da stabilizuje tržište ugljovodonika, a istovremeno poseduje najviše indikatore efikansosti i održivosti” , istakao je on.

    Pored toga, kako je naveo, zbog direktnog pristupa transportnoj arteriji Severnog morskog puta, smanjuje se zavisnost projekta od politički nestabilnih lanaca isporuke ugljevodonika cevovodima.

    “Realizacija projekta za kompaniju ‘Rosnjeft’ ne izaziva ni tehnološke, ni resursne poteškoće. Posedujemo neophodne kompetencije, znanja i iskustvo u realizaciji ovakvih projekata. Oprema i materijal su 98 odsto domaće proizvodnje. Prema planu se realizuju isporuke cevovoda i drugih metalnih proizvoda u skladu sa integralnim sporazumima sa najvećim ruskim kompanijama”, objasnio je Sečin.

    On je rezimirao da će “rado videti prijatelje u sklopu učesnika u projektu izgradnje Nojeve barke svetske ekonomije”.

  • Guverner Kalinjingrada: Trazićemo recipročne mjere Litvaniji

    Guverner Kalinjingrada: Trazićemo recipročne mjere Litvaniji

    Guverner Kalinjingradske oblasti Anton Alikanov izjavio je danas da će ta ruska enklava predložiti saveznoj vladi da preduzme recipročne mjere protiv Litvanije zbog uvođenja, kako je rekao, “nelegalne zabrane želetničkog tranzita” robe, koja podleže sankcijama EU.

    Alikanov je u snimku, koji je objavio na Telegramu, naveo da će Kalinjingradska oblast predložiti recipročne mjere protiv Litvanije, ukoliko ta zemlja ne ukine “ovakve nelegalne restrikcije”, prenosi TAS S.

    Vlasti Litvanije saopštile su ranije da danas stupa na snagu zabrana tranzita robe pod sankcijama EU preko njihove teritorije ka ruskoj enklavi Kalinjingrad.

    Vijest o zabrani objavio je u petak, na video snimku, guverner regiona Anton Alikanov, prenosi Rojters.

    Na listi sankcija EU nalaze se ugalj, metali, građevinski materijali i napredna tehnologija, a Alikanov je saopštio da će zabrana obuhvatiti oko 50 odsto artikala koje Kalinjingrad uvozi.

    Smješten između članica EU i NATO Poljske i Litvanije, Kalinjingrad se snabdjeva iz Rusije, željeznicom i gasovodima preko Litvanije.

  • “Litvanija pokušava da ekonomski uguši Kalinjingrad”

    “Litvanija pokušava da ekonomski uguši Kalinjingrad”

    Litvanija će značajno smanjiti železnički tranzit tereta u Kalinjingradsku oblast iz drugih regiona Rusije, saopštio je gubernator tog regiona Anton Alihanov.

    “Željeznice Litvanije obavestile su Kalinjingradsku železnicu da će od ponoći prekinuti tranzit više vrsta robe pod sankcijama u Kalinjingradsku oblast i iz nje. Navodno, oni su dobili objašnjenje od EK da se na robu čiji uvoz je zabranila EU ne odnosi dozvola na osnovu koje se tranzit obavljao”, rekao je Alihanov.

    Po njegovim rečima, prema preliminarnim procenama, to se odnosi na oko 40-50 odsto celokupnog asortimana tranzitnog tereta.

    U pitanju su, kako je rekao, građevinski materijali, cement, metali i druge važne stvari, prenosi Sputnjik.

    Dodao je da ova situacija zahteva od vlasti da povećaju uvoz robe brodovima.

    “Pokušaćemo i da dobijemo korektna objašnjenja od Evropske komisije o ovoj situaciji. Smatramo da je ovo grubo kršenje protokola za pristupanje baltičkih zemalja EU, ovo je kršenje pravila o slobodnom tranzitu u/iz Kalinjingradske oblasti. To je bila obaveza EU i baltičkih država”, poručio je Alihaniv.

    On je istakao da je u pitanju i humanitarno pitanje i, kako je naveo, pokušaj da se ekonomski uguši ruska eksklava.

  • Američki plan zaustavljen

    Američki plan zaustavljen

    Pauziran je plan administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena da Ukrajini proda četiri velika drona koji mogu da nose projektile.

    Plan je pauziran zbog bojazni da bi sofisticirana oprema mogla da padne u neprijateljske ruke, izjavili su danas izvori upoznati sa situacijom.

    Isti izvori navode da su tehničke primedbe iznete tokom dubljeg uvida u politiku Pentagona za bezbednost odbrambene tehnologije kojom treba da bude sprečen pad osetljive tehnike u neprijateljske ruke.

    Protivljenje prodaji dronova izraženo je usled zabrinutosti da bi radarska i izviđačka oprema mogla da stvori bezbednosni rizik za SAD ukoliko bi letelice dospjele u ruke ruskih oružanih snaga.

    Izvori navode da je ova mogućnost predviđena tokom prvobitne revizije, ali je izneta i na sastancima u Pentagonu tokom protekle sedmice.

    Jedan od izvora istakao je da će odluku o tome da li će biti nastavljeno sa dogovorenom isporukom doneti administracija iznad ovlašćenja Pentagona ali da nije sigurno kada će se to desiti.

    Drugi izvor smatra da bi jedno od rešenja za eventualnu prodaju moglo biti da se zameni postojeći radarski i senzorski paket sa nečim manje sofisticiranim.

    Prema dostupnim dokumentima o vojnom budžetu, dron “Sivi orao” košta oko deset miliona dolara.

  • “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je u Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH.

    Prema izvještaju, od 24. februara iz BiH je u Ukrajinu stiglo 167 plaćenika, napustilo je 46, a preostalo ih je 70.

    Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je tabelu sa brojem plaćenika koji su došli da se bore u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu, te broj preostalih u Ukrajini.

    Iz tog ministarstva su naveli da su iz Hrvatske stigla 204 plaćenika, ubijena su 74, 51 je napustio Ukrajinu, a ostalo je 79, sa područja Kosova i Metohije stiglo je 156, 61 je ubijen, 60 je napustilo, a ostalo 35, iz Crne Gore su stigla dva, jedan je ubijen, a jedan je ostao.

    Iz Sjeverne Makedonije u Ukrajinu je stiglo 79 plaćenika, ubijen je 21, 19 je napustilo, a ostalo je 39 plaćenika, dok je iz Albanije stiglo 150, ubijena su 42, 40 je napustilo zemlju, a ostalo je 68.

    Prema tim podacima, najviše plaćenika stiglo je iz Poljske 1.831, ubijeno je 378, 272 su napustila Ukrajinu, a ostao je 1181.

    – Rusko Ministarstvo odbrane prati i bilježi prisustvo svakog stranog plaćenika u Ukrajini – objavljeno je na veb stranicama Ministarstva.

    Prema istom izvoru, u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici, nego i oni koji su došli da obučavaju ukrajinske vojnike, te pomažu u popravkama zapadnog oružja koje je poslato u Ukrajinu.

  • Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Kremlj objavio stenogram razgovora prvog čovjeka Rusije i srpskog člana Predsjedništva BiH

    Rusija će nastaviti razvijati svoje odnose sa onima koji to žele, a vi ste jedan od tih ljudi.

    Poručio je ovo ruski predsjednik Vladimir Putin srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku na jučerašnjem sastanku koji je održan na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    Kremlj je na svojoj zvaničnoj stranici objavio stenogram tog razgovora u kojem prvi čovjek Rusije izražava zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Republikom Srpskom i Dodikom.

    – Jako mi je drago što vas vidim. Razvili smo jako dobre odnose otkako ste na čelu Republike Srpske i član Predsjedništva BiH. Hvala na dolasku na forum u Sankt Peterburgu. Nadam se da vam je bilo korisno i interesantno. Nažalost, u sadašnjim uslovima s Bosnom i Hercegovinom imamo određenih poteškoća vezanih za pristupanje sankcijama, ali znamo vaš stav i visoko ga cijenimo. Uprkos svim poteškoćama, odnosi se nastavljaju i razvijaće se, posebno s onima koji te odnose žele održati. A koliko ja znam, vi ste jedan od tih ljudi – rekao je Putin Dodiku, te mu poželio dobrodošlicu.

    Dodik je, kako se navodi u saopštenju iz Kremlja, zahvalio Putinu na pozivu na forum, kao i na njegovim riječima podrške.

    Želim vam zahvaliti za sve što činite za nas. Danas je bio težak dan. Ovo su teška vremena, teški uslovi, a to ste, takođe, više puta rekli u svom govoru koji smo danas slušali. Mi pokušavamo provoditi svoju politiku bez uplitanja sa strane, nismo se htjeli pridružiti sankcijama i zahvalni smo na razumijevanju po ovom pitanju – rekao je Dodik.

    On se zahvalio Putinu što je što je Rusija omogućila zadržavanje cijene plina po dosadašnjim uslovima do Nove godine, dodajući kako ne može biti alternative ruskim energentima.

    Dodik je, kako se ističe, upoznao Putina na razgovor sa predsjednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksejem Milerom, s kojim je dogovorena izgradnja gasovoda prema Republici Srpskoj.

    – Potrebno je dovršiti neke proceduralne stvari vezane za ugovor između Srbije i Bosne i Hercegovine da bi se on mogao izgraditi. Vaša preduzeća nastavljaju poslovati u Republici Srpskoj. Zarubežnjeft zadržava poslovanje. Nastavljamo raditi na razvoju naše saradnje u oblasti medicine. Mnogi vaši specijalisti dolaze u Banjaluku iz Sankt Peterburga. Fakulteti i univerziteti sarađuju – sve se, naravno, dobro razvija – naveo je Dodik.

    On je još Putinu ukazao da Srpska pomno prati situaciju oko Ukrajine i da razumije kontekst.

    – Vjerujemo da Zapad jednostavno pokušava ući u sve segmente. Živimo taj život više od 20 godina – naveo je Dodik.

    On se osvrnuo i na imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika bez odluke Savjeta bezbjednosti UN.

    – Bez odluke Savjeta bezbjednosti postavili su Nijemca koji se predstavlja kao visoki predstavnik i nameće nekakve zakone. To unosi dodatnu destabilizaciju koja se ne može prihvatiti, odbijamo priznati takvo stanje – naveo je Dodik.

    Iz stenograma se vidi da je Dodik na kraju razgovora podsjetio Putina i na vojnu misiju Altea koja se svake godine obnavlja kroz Savjet bezbjednosti UN.

    “U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti”
    Iskusni diplomata i istoričar Slobodan Šoja ističe da je ruska administracija savršen i ozbiljan organizam, te da stoga nije ni čudo da su objavili kompletan razgovor Dodika i Putina jer su htjeli na taj način da izbjegnu bilo kakve spekulacije o tome šta se pričalo na sastanku.


    – Na jučerašnjem kratkom susretu Putina i Dodika u Sankt Peterburgu to se moglo dobro osjetiti. U Putinovom protokolu nema greške niti je može biti. Sve je kako treba i sve ima svoje razloge. S jedne strane, Rusi su postavili zastavu BiH iza Dodika, što je sasvim prirodno. S druge strane, Rusi su, znajući da Dodik može svašta ispričati šta mu je Putin kazao i šta je on kazao Putinu, željeli potkresati njegovu mitomaniju pa su doslovno, od riječi do riječi, prenijeli šta je ko kazao na tom vjerovatno petominutnom sastanku – ističe Šoja.

    On dodaje da je Putinu jedino bilo važno da skrene pažnju da malo nedostaje da nas stavi na listu neprijateljskih zemalja, ali da se to neće dogoditi ukoliko stvari ostanu kao sada.

    Da smo pametni kao što nismo, kako kaže Šoja, mogli bismo iskoristiti situaciju i nastaviti žestoko javno prepucavanje jednih koji su za Zapad i drugih koji su za Rusiju.

    – Tako bismo i jednoj i drugoj strani mogli objasniti da nemamo kud i da do dogovora ne možemo doći te stoga ne možemo donijeti niti jednu jednoglasnu državnu odluku. Zapad se ne bi mogao ljutiti na BiH kao što će ljutiti na Srbiju, a Rusija bi mogla ostaviti povoljnu cijenu gasa za BiH, a to je za nas u ovom trenutku najvažnije – smatra Šoja.

    U zemlji siromašnih, kako ističe on, mudrije je misliti na ljude nego na principe do kojih faktički danas niko ne drži, a najmanje oni koji nas tjeraju na “principijelnost”.