VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin otvoreno zaprijetio “bratskoj naciji” da su sljedeći plijen?

    Putin otvoreno zaprijetio “bratskoj naciji” da su sljedeći plijen?

    Bivše sovjetske zemlje dio su ruske sfere i riskiraju sudbinu Ukrajine ako krenu protiv Kremlja, insinuirao je Vladimir Putin.

    Ruski predsjednik to je dao do znanja dok je bio na pozornici s čelnikom Kazahstana, Kasim-Žomartom Tokajevim, koji je u petak tijekom panel diskusije u sklopu gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu rekao da ne priznaje dvije proruske pobunjeničke regije u ukrajinskom Donbasu te da “kvazidržave”, kako ih je nazvao, nema ni namjeru priznavati jer bi to onda značilo da bi, kada bi se svakome dalo pravo na odcjepljenje, danas na svijetu bilo 500-600 država, a to bi svakako po njemu bio – haos, izvještava Telegraph.

    Putin je mirno sjedio, a onda je, nedugo nakon Tokajevljeve izjave, u odgovoru na nepovezano pitanje, kazao da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i “povijesna Rusija”.

    “Što je Sovjetski Savez? Istorijska Rusija”, rekao je Putin skupivši usnice.

    Nastavio je mirno hvaliti Kazahstan kao “bratsku naciju” prije nego je dodao slabo prikrivenu prijetnju: “Ista stvar se mogla dogoditi s Ukrajinom, apsolutno, ali oni nam nisu htjeli biti saveznici.”

    Jedan analitičar iz Nur-Sultana, glavnog grada Kazahstana koji se nekoć zvao Astana, dopisniku Telegrapha je rekao da je Tokajev “ponizio Putina pred njegovim pristalicama” kao i da Putinovu prijetnju smatra realnom. “Dao mu je do znanja da bi Kazahstan mogao biti sljedeći ruski plijen.”

    Drugi kazahstanski komentator rekao je: “On kaže da, ako smo dobri susjedi, to je u redu. Ali ako ne budeš na liniji i kreneš prozapadno, možemo osvojiti tvoju zemlju jer je naša.”

    Maximilian Hess s Instituta za istraživanje vanjske politike u Philadelphiji ističe da je Tokajev posebno ranjiv jer se u siječnju oslanjao na Putinovu potporu kako bi porazio suparnike u borbi za vlast u Kazahstanu. Tada je Putin u Kazahstan poslao i vojsku da obrani Tokajevljev režim koji se zaljuljao zbog nasilnih prosvjeda nakon drastičnog poskupljenja autoplina.

    “Ovo je jasna prijetnja. Tokajev nema domaću utvrdu moći i od siječnja zna da ovisi o Putinu”, komentirao je Hess, prenosi Jutarnji.

    Ostali kazahstanski analitičari bili su nešto skeptičniji, rekavši da bi se Tokajev suprotstavio Putinu zbog Ukrajine samo da je bilo vrijedno rizika i da je ruska invazija na Kazahstan malo vjerojatna.

    “Kazahstan je već čvrsto ukorijenjen u ruskoj sferi utjecaja. Putin ne treba ponovno nametati granice SSSR-a kako bi ga kontrolirao”, rekao je kazahstanski politički analitičar Dimaš Alhanov.

    Međutim, gledano sa sjevera Kazahstana, invazija se ne čini kao apstraktan koncept.

    “To je vrlo stvaran strah i Rusiji bi bilo lako kada bi se upustila u to”, rekao je Viktor, vlasnik trgovine zavjesama u Oralu, gradu od 300.000 ljudi koji je 75 kilometara udaljen od granice s Rusijom.

    “Stavovi ljudi sada su jači i ne razgovaraju jedni s drugima. Ruska propaganda je sada tako jaka. Rusi su ovdje mislima i srcem preko granice, s Putinom”, kaže Viktor, referirajući se na činjenicu da je u njegovu gradu trećina stanovnika ruskog porijekla.

    Velike zgrade koje se nižu uz glavnu ulicu u Oralu podsjetnik su da je nekada tu bio rub ruskog carstva. Otprilike trećina stanovništva su Rusi, što je uobičajeno za gradove u sjevernom Kazahstanu, iako većinu zemlje čine etnički Kazahstanci.

    Kazahstan je zemlja bogata mineralima, a mnoga ležišta metala i rijetkih ruda nalaze se na sjeveru zemlje. Jedan od najvećih naftnih i plinskih projekata, Karačaganak – u kojem je Shell dioničar – nalazi se u blizini Orala.

    Kazahstanska vojska je siromašna i ne može se mjeriti s ruskom, čak ni u oslabljenom stanju, a Rusija im svako toliko zaprijeti. Tako je i Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov i maju optužio Kazahstan da na svom teritoriju Amerikancima dopušta da grade biolaboratorije koji mogu biti iskorišteni za razvijanje naoružanja. Takve su optužbe dotad bile učestale na račun država prema kojima je Moskva neprijateljski nastrojea, kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Le Pen: Ubjedljivo najveća pobjeda naše političke porodice

    Le Pen: Ubjedljivo najveća pobjeda naše političke porodice

    Predsjednica Nacionalnog okupljanja (RN) Marin Le Pen istakla je da je ta desničarska stranka na današnjim parlamentarnim izborima u Francuskoj ostvarila “ubjedljivo najveću pobjedu u istoriji”.

    ”Naša poslanička grupa će biti daleko najveća u istoriji naše političke porodice. Ovo povjerenje nas obavezuje”, istakla je Le Pen, prenosi Figaro.

    Prema njenim riječima, Nacionalno okupljanje je postiglo svoj cilj “da Emanuel Makron postane predsjednik manjine, bez kontrole vlasti” i da se nastavi politička rekompozicija koja je neophodna za demokratsku obnovu.

    Prema rezultatima drugog kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj, na osnovu 74 odsto obrađenog glasačkog maetrijala, koalicija “Zajedno” predsjednika države Emanuela Makrona vodi sa 36,17 procenata osvojenih glasova ili 128 mandata u skupštini, objavljeno je na sajtu francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Nova narodna ekološka i socijalna unija “Nupes” Žan-Lik Melanšona osvojila je 27,48 odsto glasova ili 51 mandat u parlamentu.

    Na trećem mjestu je RN Marin Le Pen sa osvojenih 21,46 odsto glasova, odnosno 61 poslaničko mesto.

    Četvrti su Republikanci sa 8,03 odsto glasova, odnosno 49 mandata, navodi francusko Ministarstvo.

  • Izlazne ankete: Makron ostaje bez apsolutne većine?

    Izlazne ankete: Makron ostaje bez apsolutne većine?

    Francuski predsjednik Emanuel Makron na putu je da izgubi apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, pokazuju prve projekcije izlaznih anketa nakon zatvaranja birališta na drugom krugu parlamentarnih izbora.

    Rezultati izlaznih anketa pokazuju da će Makronova koalicija “Zajedno” osvojiti najviše poslaničkih mjesta, ali nedovoljno za apsolutnu većinu, a slijedi alijansa stranaka lijevog centra “Nupes” na čijem je čelu Žan-Luk Melenšon.

    Ukoliko se ovakve projekcije ostvare i po objavljivanju konačnih rezultata izbora, “Zajedno” više neće biti u mogućnosti da sama glasa o prijedlozima zakona koje je usvojila Vlada.

    Projekcije agencija “Ifop”, “Opinionvej”, Elabe” i “Ipsos” pokazuju da “Zajedno” osvaja između 200 i 260 poslaničkih mjesta.

    Ljevičarska koalicija “Nupe”s Žan-Lik Melanšona osvaja 149 mandata u parlamentu koji broji 577 poslaničkih mjesta i tako će postati glavni opozicini činilac francuske skupštine.

    Ekstremnodesničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen ostvarilo je u drugom krugu izbora istorijski rezultat sa osvojenih 89 mandata u parlamentu, navodi se u prvim procjenama instituta Ipsos-Sopra Steria, prenosi ”Mond”.

    U Donjem domu je za apsolutnu većinu potrebno 289 mjesta.

    Građani Francuske glasali su danas u drugom krugu parlamentarnih izbora. Glasalo se za kandidate za 577 poslaničkih mjesta.

    Prvi krug izbora, koji je održan 12. juna, obilježila je rekordno mala izlaznost od 47,7 odsto

  • Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Šolcova stranka gubi pristalice, pala na 3. poziciju

    Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca u najnovijem istraživanju javnog mnjenja prvi put je pala iza koalicionog partnera Zelenih.

    CDU/CSU trenutno mogu da računaju na 27 odsto glasova i time su jasno na prvoj poziciji, pokazuje istraživanje Instituta “Insa”, koje je objavio dnevnik “Bild”.

    Na drugom mjestu su sada Zeleni sa 21 odsto mogućih glasova, a SPD je pao na treću poziciju sa 20 odsto, što mu je najgori rejting od avgusta prošle godine.

    Kod ostalih stranaka nije bilo promjene, pa je četvrta desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 10 odsto, slijede liberali FDP sa devet procenata i Ljevica sa četiri odsto.

    Povjerenje građana u njegove sposobnosti generalno, kao šefa Vlade, i ranije je bilo drastično smanjeno.

    Prije saveznih izbora 2021. jasna većina je vjerovala da bi Šolc mogao dobro da vodi zemlju kroz neku krizu.

    Situacija se preokrenula već poslije skoro pet mjeseci na čelu Vlade, kada su istraživanja pokazala da skoro polovina Nijemaca nema povjerenja u njega kao kriznog menadžera.

    Anketa, koja je sprovedena u maju, pokazala je da je samo polovina anketiranih ocijenila pozitivnim odgovor Šolca, koji predvodi koaliciju sa Zelenima i liberalima FDP, na rat u Ukrajini i svrstala ga na treće mjesto.

    I ta anketa pokazala je da su konzervativci bivše kancelarke Angele Merkel, koji su pobijedili na izborima u dvije regije, najjača stranka sa 26 odsto.

    Rezultati ovog istraživanja, u kombinaciji sa porazom SPDa na izborima u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRV), najmnogoljudnijoj njemačkoj državi, bili su veliki pritisak na kancelara.

    Uspon Zelenih, koji su imali ključnu ulogu u pregovorima o saveznoj koaliciji, djelimično je posljedica popularnosti bivših stranačkih lidera Roberta Habeka i Analene Berbok, koji su na prvom i drugom mjestu po kvalitetu rada, prema ocjeni građana, pokazala su istraživanja u maju.

    Oko tri četvrtine, odnosno 74 procenata ispitanika u istom istraživanju bilo je zadovoljno angažmanom Berbokove kao šefice diplomatije, prije svega u vezi sa ukrajinskom krizom, dok je 67 odsto smatralo da Habek, ministar ekonomije, radi dobar posao.

  • Italija dobija 50-65 odsto manje gasa od Gasproma

    Italija dobija 50-65 odsto manje gasa od Gasproma

    Italijanska energetska kompanija Eni saopštila je danas da nastavlja da dobija količine gasa od Gasproma u smanjenim količinama.

    “Gasprom je najavio da će danas isporučiti količine gasa u skladu sa količinama isporučenim poslednjih dana”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi agencija TAS.

    Poslednjih dana, Italija je dobila manje količine gasa od traženih, u rasponu od 50 do 65 odsto.

    Izvršni direktor kompanije Eni Klaudio Deskalci rekao je juče da snabdevanje gasom u Italiji sada premašuje potražnju.

    Prema mišljenju stručnjaka, postoji problem punjenja skladišta, koja su trenutno popunjena 54 odsto, dok bi do nove grejne sezone trebalo da budu popunjena najmanje 80-90 odsto.

    Predstavnici industrije ukazuju na opasnost od pada proizvodnje u uslovima visokih cena, čiji rast olakšava nestašica ruskog gasa u Evropi.

    Gasprom je u utorak saopštio da je morao da smanji isporuke prirodnog gasa preko gasovoda Severni tok, a u odnosu na raspored, zbog neblagovremenog vraćanja pumpnih jedinica sa popravke i identifikovanih kvarova na motorima.

    Italijanski premijer Mario Dragi nazvao je smanjenje zaliha “političkim uticajem” iz Rusije, a objašnjenje smanjenja zbog tehničkih poteškoća, rekao je da je “laž”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da nije bilo namernih akcija Gasproma na smanjenju isporuka gasa Evropi i dodao da je postojao problem sa turbinama.

  • Mirosnik potvrdio predaju militanata bataljona Ajdar

    Ambasador samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) u Rusiji Rodion Mirošnik potvrdio je predaju militanata pripadnika nacionalističkog bataljona Ajdar zajedno sa njihovim vođama u predgrađu Severodonjecka.

    “U predgrađu Severodonjecka, u Metelkinu, potvrđena je predaja militanata Ajdara zajedno sa njihovim vođama”, napisao je on na Telegramu, preneo je TAS S.

    Mirošnik je dodao da je selo potpuno očišćeno od militanata i da “donedavno nepobedivi nacisti” sada svedoče o svojim delima i crtaju na mapama lokaciju svojih “saradnika” u Lisičansku i njegovim predgrađima.

    Prema njegovim rečima, aktivisti skriveni u fabrici Azot su signalizirali da su spremni za nastavak pregovora.

    On je, takođe, naveo da se predgrađu Lisičanska nanose veoma ozbiljni udarci.

    “Grupe terorista trpe gubitke u Berestovu, Spornom, Volčejarovki i u industrijskoj zoni Rafinerije nafte Lisičansk”, rekao je Mirošnik i dodao da su ruske snage značajno napredovale prema Artemovsku, gde su zauzele nekoliko uporišta Oružanih snaga Ukrajine i sada su na udaljenosti od oko sedam kilometara od grada.

  • Šefovi diplomatija članica EU-a u četvrtak u Briselu

    Šefovi diplomatija članica EU-a u četvrtak u Briselu

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije sastat će se u Briselu 23. i 24. juna kako bi uoči samita lidera EU-a razgovarali o posljedicama rata u Ukrajini po prehrambenu i energetsku sigurnost.

    Iz Vijeća EU-a saopšteno je da će Savjet za vanjske poslove EU-a biti obaviješteno o aktuelnim dešavanjima, a ministri će moći razmjenjivati ​​mišljenja o nedavnim događajima i najnovijim dešavanjima u vanjskim odnosima. Vijeće će potom raspravljati o najnovijim dešavanjima na Rogu Afrike, kao i o odnosima EU sa Egiptom.

    • Savjet će razmijeniti mišljenja o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine, u svjetlu posebnog sastanka Evropskog vijeća 30. i 31. maja 2022. i usvajanja šestog paketa ekonomskih i individualnih sankcija Rusiji – navodi se u saopštenju.

    Za vrijeme neformalnog ručka ministri vanjskih poslova EU-a imaće priliku da razgovaraju sa ministrom vanjskih poslova Egipta Samehom Hassanom Shoukryjem, koji će tim povodom doputovati u Brisel. Neimenovani visoki zvaničnik EU-a danas je takođe rekao da će dnevni red sastanka uključivati ​​i ukrajinski rat u smislu njegovih globalnih implikacija, posebno na prehrambenu i energetsku sigurnost.

    Ministri će razgovarati i o šestom paketu sankcija Rusiji, koji je prihvaćen na prošlom samitu, a neće raditi na pripremi novog paketa.

  • Pada Donbas? “Gubimo teritoriju”

    Pada Donbas? “Gubimo teritoriju”

    Ukrajinska poslanica rekla je Ukrajina gubi teritoriju.Ona je dodala da Ukrajina ne uspeva da oslobodi teritoriju otkako je Rusija počela da koncentriše svoje napade na istok zemlje u regionu Donbasa.Ivana Klimpuš-Cincadze je za Skaj njuz rekla da se nada da će se situacija na istoku Ukrajine uskoro promeniti: “Nažalost, u ovom trenutku Rusija je akumulirala sve svoje vojne kapacitete na istoku naše zemlje”.

    “Gubimo teritorije i one su trenutno u rukama okupatora. Nadamo se da će doći trenutak i prilika da ih oslobodimo”, dodala je ona.

    Poslanica je zahvalila saveznicima sa zapada koji šalju vojnu pomoć Ukrajini, ali je naglasila da je braniocima potrebno više naoružanja: “U nekim delovima zemlje Rusi su 10 puta brojčano nadmoćniji od naših boraca“, rekla je ona.

  • Njemačka oživljava termoelektrane na ugalj, ministar poručio da su mjere bolne ali nužne

    Njemačka oživljava termoelektrane na ugalj, ministar poručio da su mjere bolne ali nužne

    Njemačka će usvojiti hitne mjere kako bi osigurala zadovoljenje svojih energetskih potreba nakon pada isporuke ruskog gasa, uključujući povećanu upotrebu uglja, saopćila je vlada u nedjelju.

    “Da bi se smanjila potrošnja plina, za proizvodnju električne energije mora se koristiti manje plina. Umjesto toga, morat će se više koristiti elektrane na ugalj”, navodi se u saopćenju ministarstva ekonomije.

    Robert Habeck, ministar za ekonomska pitanja i klimatske mjere, rekao je da je vraćanje elektrana na ugalj “bolno, ali je čista potreba”.

    Osim toga, na ljeto bi trebao biti pokrenut model aukcije za prodaju plina proizvođačima, čiji je cilj da podstakne potrošače industrijskog plina da štede plin – koji bi potom trebao biti uskladišten.

    Termoelektrane na ugalj koje trenutno rade samo u ograničenom obimu, uskoro će biti ugašene ili su u rezervi koristit će se za opskrbu energijom.

    Taj potez uslijedio je nakon prošlosedmičnog upozorenja ruskog energetskog giganta Gazproma da će značajno smanjiti isporuke Evropi.

    Odluka Berlina označava preokret vladajuće koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberalnog FDP-a, koja je obećala da će smanjiti upotrebu uglja do 2030. godine.

    Njemačka je do sada uspjela smanjiti udio svog prirodnog gasa koji je isporučila Rusija sa 55 posto prije invazije na 35 posto – zahvaljujući povećanim isporukama iz zemalja poput Norveške i Holandije, te putem ugovora o tečnom prirodnom plinu (LNG).

  • Konašenkov: Ofanziva na Sjeverodonjeck odvija se uspješno

    Konašenkov: Ofanziva na Sjeverodonjeck odvija se uspješno

    Rusija je danas saopštila da se njena ofanziva na Sjeverodonjeck na istoku Ukrajine odvija uspješno nakon što je preuzela kontrolu nad periferijom tog grada.

    Ofanziva u pravcu Sjeverodonjecka uspješno se odvija, rekao je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov u video izjavi, prenio je Rojters.

    On je kazao da su ruske snage zauzele naselje Metolkine, na istočnoj periferiji grada.

    “Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju da napadaju vojne ciljeve na teritoriji Ukrajine”, istakao je on.

    Konašenkov je takođe rekao da su krstareće rakete dugog dometa Kalibar pogodile komandni centar u Dnjepropetrovskoj oblasti, usmrtivši ukrajinske generale i oficire, uključujući i članove generalštaba.