Predsjednik SAD Džo Bajden pao je danas sa bicikla, dok se sa suprugom vozio nedaleko od njihove kuće u Delaveru.
Njegovi telohranitelji su odmah skočili i pomogli predsjedniku da ustane.
“Dobro sam, dobro sam”, rekao je Bajden.
Bajden je rekao da mu se patika zaglavila na pedali kada je htio da stane da popriča sa građanima koji su željeli da ga pozdrave, prenosi Telegraf.
Ministar inostranih poslova Turske Mevlut Čavušoglu rekao je danas u Sarajevu da se odnosi Turske i BiH razvijaju u brojnim segmentima i najavio nastavak saradnje u političkom, ekonomskom i vojnom smislu.
“U 2021. godini ostvaren je cilj od milijardu dolara u obimu spoljnotrgovinske razmjene. Za ovu godinu želimo podići to na viši nivo”, rekao je Čavušoglu nakon susreta sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Biserom Turković.
On je dodao da turske kompanije ulažu značajan novac u BiH, prenose federalni mediji.
“Danas smo razgovarali i o aktuelnim dešavanjima u regiji i odrazima krize u našem bliskom geografskom prostoru. Moja posjeta BiH se realizuje u okviru posjete pet zemalja. Na svakom od tih susreta sam iskoristio priliku da naglasim važnost regionalne stabilnosti i da BiH predstavlja ključnu poziciju u očuvanju stabilnosti”, rekao je Čavušoglu.
Osvrćući se na odnos Turske prema srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, Čavušoglu je rekao da je stav Turske jasan i da na svim susretima iskazuju nepristrasnost stavova.
“Stav Turske je jasan. Voljeli ga ili ne, Milorad Dodik je član Predsjedništva BiH. Mi na svim susretima iskazujemo nepristrasnost naših stavova. Sa svim sagovornicima razgovaramo na isti način kada su u pitanju odluke koje je Republika Srpska donijela, kada je riječ o političkom i teritorijalnom integritetu BiH. Tu je naš stav jasan sa kim god da obavljamo razgovore”, rekao je Čavušoglu.
Čavušoglu je pozdravio inicijativu za održavanju sastanka na kojem bi učestvovali predsjednici Turske, Hrvatske, Srbije i predstavnici naroda u BiH.
On se prije obraćanja sastao sa ministtrom inostranih poslova u Savjetu ministara Biserom Turković.
Tokom sastanka su danas u Sarajevu potpisali dva dokumenta koji će olakšati diplomatsku komunikaciju i saradnju.
Potpisani su sporazumi između Savjeta ministara i Vlade Turske o obavljanju dohodovne djelatnosti izdržavanih članova osoblja diplomatskih misija i konzularnih kancelarija i Memorandum o razumijevanju između ministarstava inostranih poslova u Savjetu ministara i Turske o razmjeni diplomata.
Turkovićeva je istakla da BiH i Turska nemaju otvorenih pitanja, ali da imaju otvorene projekte i prostor da osnaže saradnju, posebno u ekonomskom pogledu.
“Zahvaljujemo Turskoj za svu dosadašnju pomoć i podršku, posebno na angažmanu Turske agencije za razvoj i koordinaciju (TIKA) u BiH za oko 900 projekata u BiH vrijednih više od 400 miliona dolara”, rekla je Turkovićeva novinarima.
Ona istakla da vrijedna i turska pomoć u pogledu osnaživanja poljoprivrednog sektora u BiH i proizvodnji hrane, prenose federalni mediji.
“BiH ima interes za razvijanje regionalne saradnje i jačanje regionalnih veza posebno sa našim susjedima. Vjerujemo da su stabilnost i napredak BiH ključni za cijeli region”, zaključila je Turkovićeva.
Stotinama britanskih padobranaca otkazano je godišnje raspoređivanje u okviru misija NATO-a na Balkanu nakon što su se pojavili snimci orgije u jednoj engleskoj kasarni.
U pismu generalima i komandantima, novi šef britanske vojske, general ser Patrik Sanders, rekao je da nije voljan da “rizikuje misiju i reputaciju vojske” slanjem u inostranstvo vojnika koji su učestvovali u inicidentu, prenosi Gardijan.
Navodno, osam padobranaca iz 16. britanske vazdušno-jurišne brigade je pod istragom nakon što su snimljeni u seksualnom odnosu sa ženom, civilom u kasarni Mervil u Kolčesteru u istočnoengleskoj grofoviji Eseks, dok su desetine drugih posmatrale taj čin. Iako je vojna policija utvrdila da nema elemenata za krivično gonjenje, Sanders je rekao da je ta aktivnost mogla biti protumačena kao “ocrnjivanje žena” i da je “u suprotnosti sa vojnim vrijednostima i standardima”, izvjestio je list Tajms, koji je je imao uvid u pismo.
List navodi da se vjeruje da je žena krišom boravila u kasarni čak 31 put za pet mjeseci. Ističe se da je incident uslijedio nakon niza drugih slučajeva lošeg ponašanja tokom vježbe u Sjevernoj Makedoniji u maju, kada su pripadnici Trećeg padobranskog bataljona optuženi za “neprofesionalno ponašanje” tokom vježbe, zajedno sa vojnicima iz drugih jedinica.
Umjesto na desetodnevnu vojnu vježbu NATO-a u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovu i Metohiji, od padobranaca se traži da “razmisle o tome gdje nisu ispunili očekivanja od britanske vojske”, piše Telegraf.
Šef ukrajinskog pregovaračkog tima David Arahamija izjavio je kako bi se nastavak razgovora između Rusije i Ukrajine o sigurnosnim garancijama mogao očekivati krajem augusta, ali da se za to moraju ispuniti određeni uslovi.
Prema mišljenju Arahamije, pregovori između Rusije i Ukrajine u ovim trenucima mogu se održavati jedino u slučaju da Ukrajina pokrene kontraofanzivu čime bi se Rusi natjerali na promjenu razmišljanja.
“Možemo se vratiti pregovorima do kraja augusta. Ne želimo dijeliti naše planove s Rusima, ali mislim da ćemo na nekim mjestima izvesti kontraofanzivnu operaciju”, rekao je Arahamija.
Povodom nastavka pregovora između Ukrajine i Rusije oglasio se i ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba koji je rekao kako će Vladimir Putin pristati na pregovore samo ako Ukrajina uspije potisnuti ruske trupe dovoljno daleko od ukrajinskih gradova.
“Ukrajini je potrebno oružje koje će dokazati da Zapad želi da nam pomogne da zaista pobijedimo, a ne samo da nam ne dozvoli da izgubimo”, ističe Kuleba.
Također, naglasio je kako se u svijetu može osjetiti “zamor” kada je riječ o ratu u ovoj državi.
“Donosioci odluka u afričkim, azijskim i arapskim državama podržavaju Ukrajinu, ali nas ljubazno pozivaju da prestanemo s otporom”, zaključio je Kuleba.
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u intervjuu za RND o rusko – njemačkom projektu Sjeverni tok 2 te je poručila da je taj projekt, uprkos kritikama, bio perspektivan.
Iako je projekt Sjeverni tok 2 zbog ruske agresije na Ukrajinu obustavljen, Merkel je branila odluku tadašnje njemačke vlade za izradom ovakvog projekta.
“Nisam vjerovala u promjenu kroz trgovinu, već u vezu kroz trgovinu s drugom po veličini nuklearnom silom na svijetu”, rekla je Merkel.
Poručila je kako to nije bila laka odluka.
“Tadašnja teza je bila: Ako Sjeverni tok 2 bude u funkciji, Putin više neće isporučivati gas kroz Ukrajinu niti će je napadati. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara kada još uvijek gas nije tekao kroz Sjeverni tok 2. U tom smislu, gas nije bio oružje”, ističe bivša kancelarka.
Između ostalog, ona je projekt opravdavala i ekonomskim razlozima.
“Njemačka privreda se u to vrijeme odlučila za transport gasa iz Rusije jer je bio ekonomski jeftiniji od tečnog gasa iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije i iz Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je Merkel.
Također, bivša kancelarka je objasnila kako je vlada bila spremna novcem poreskih obveznika podržati izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Njemačkoj. Međutim, do posljednjeg dana rada vlade ovaj projekt nije pokrenut jer nije bilo uvoznika koji bi zbog visoke cijene unaprijed rezervisali kapacitete za dugoročni period.
Na kraju intervjua, Merkel je priznala kako je njen utjecaj na Putina slabio tokom mandata.
“Bilo je jasno da neću još dugo biti na funkciji i zato sam konstatovala da razni pokušaji da se utječe na njega neće imati efekta. Putin više nije voljan da održava samit u tzv. Normandijskom formatu s predstavnicima Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. S druge strane, nisam uspjela stvoriti dodatni evropsko – ruski format diskusije o evropskom sigurnosnom poretku”, mišljenja je Merkel.
Na pitanje da li može biti posrednik u prekidu rata u Ukrajini, Merkel nije bila optimistična.
“Moj odlazak je možda bio doprinos, kao što su izbori u Francuskoj, povlačenje trupa iz Afganistana i odugovlačenje implementacije sporazuma iz Minska”, zaključila je Merkel.
Smanjenje isporuka prirodnog gasa iz Rusije primoralo je Evropu da koristi zalihe pripremljene za predstojeću zimsku sezonu, piše Blumberg.
Kako se navodi, pad isporuke pogodio je Francusku, Italiju, Austriju i Nemačku zbog odluke Gasproma da obustavi rad Simens gasnih turbina zbog problema sa njihovom popravkom.
Agencija ističe da su zalihe u evropskim podzemnim skladištima gasa pale su prvi put od sredine aprila.
Prema poslednjim podacima, dodaje se u tekstu, rezerve su smanjene za jedan procentni poen, iako se gas obično ubrizgava samo tokom letnjeg perioda, a primljene količine se čuvaju do vrhunca zimske sezone, prenosi RIA Novosti.
Prema pesimističkoj prognozi Vood Mackenzie Ltd, u slučaju potpunog gašenja Severnog toka, Evropa neće moći da akumulira rezerve gasa do nivoa koji je odredila EU do početka grejne sezone, a u tom slučaju goriva će nestati do januara.
Gasprom je početkom nedelje saopštio da će zbog ograničenja na kompresorskoj stanici Portovaja moći da isporučuje gas preko Severnog toka u količini do 100 miliona kubnih metara dnevno, u odnosu na planiranih 167 miliona.
Zbog kašnjenja u remontu agregata nemačke kompanije Simens, na stanici mogu da se koriste samo tri gasne kompresorske jedinice, a kako navodi Blumberg, ključna oprema za rad gasovoda ne može da se vrati nakon održavanja iz Kanade zbog antiruskih sankcija.
Evropska komisija preporučila je Evropskom savjetu, vrhovnom tijelu EU sastavljenom od šefova država i vlada, da naredne sedmice odobri kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, a da za Gruziju potvrde evropsku perspektivu, rekla je Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije.
Istovremeno, kako je na istoj pres-konferenciji rekao Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, Evropska komisija neće preporučiti Savjetu da odobri kandidatski status za BiH, jer zemlja nije ispunila reforme koje su sadržane u Mišljenju iz 2019. godine, a posebno u 14 ključnih prioriteta iz tog dokumenta.
“Mi i dalje čekamo da BiH ispuni te reforme. Ako bismo ponovo pregovarali o uslovima koji su bili jasno postavljeni, onda bi to značilo da popuštamo, a to ne želimo raditi”, rekao je Varheji. Istovremeno, kako je rekao, nema promjena kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, odnosno zbog blokada iz Bugarske, neće moći početi pregovore o članstvu.
“Nema pregovaračkog okvira, nego ima potpuni zastoj u Sofiji zbog unutrašnje politike u toj zemlji zbog koje je u pitanju kredibilitet EU”, rekao je Varheji.
Što se tiče Ukrajine, Fon der Lejenova je istakla da je zemlja usvojila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2016. godine i da je od tada Ukrajina usvojila 70 odsto pravne stečevine EU. Ako je ovaj podatak tačan, to znači da je Ukrajina od 2016. do danas napravila veći napredak ka EU nego što je BiH, kojoj je, podsjećanja radi, trebalo osam godina da usvoji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
I ne samo to, s obzirom na to da su Marsej Popovski, vršilac dužnosti generalnog direktora u Direktoratu za proširenje Evropske komisije, i Johan Zatler, specijalni predstavnik EU u BiH, prošle sedmice potvrdili da je BiH u posljednjih godinu dana nazadovala na svom evropskom putu. I Fon der Lejenova je na pres-konfereciji rekla da su “neke zemlje” u procesu proširenja nazadovale i da su vraćene unazad kad je pregovarački proces u pitanju, odnosno da su još udaljenije od kandidatskog statusa, iz čega se može jasno iščitati da je mislila na BiH, iako je nije pomenula.
Što se tiče Ukrajine, rekla je da je ta zemlja od 2016. usvojila antikorupcijsku legislativu, olakšala građansku participaciju i napredovala u borbi protiv korupcije, iako je 2018. i 2019, kako je istakla, došlo do nazatka koji je kasnije korigovan.
Iz svega što je rečeno, može se reći da će za BiH kriterijumi biti još stroži, jer Evropska komisija želi da demonstrira da “ne gleda kroz prste” Ukrajini i da će pregovarački proces biti zasnovan na ispunjavanju reformi.
Da li će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, zavisi od političke odluke šefova država i vlada. Za odluku je potrebno jedinstvo 27 šefova, a neki su već jasno naglasili da neće glasati za ukrajinski kandidatski status ako taj status ne dobije i BiH.
Primjera radi, Karl Nehamer, austrijski kancelar, kaže da mu je nezamislivo da glasa za ukrajinski status, a da isti status ne bude odobren BiH. Slično smatra i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kao i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, koji je takođe od Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, zatražio da BiH kandidaturu dobije bezuslovno.
Ukoliko Evropski savjet popusti i postupi suprotno mišljenju Evropske komisije i zajedno s Ukrajinom dodijeli status kandidata BiH, to će dovesti u pitanje izjave zvaničnika Komisije da BiH ne samo da ne sprovodi reforme, već da nazaduje. U tom slučaju, moguće je i da Ukrajina ostane bez kandidature ako lideri zemalja koji žele isti tretman za BiH odluče da glasaju protiv želje Kijeva da se priključi EU.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, na pres-konferenciji nakon posjete lidera Njemačke, Francuske, Italije i Rumunije apelovao je na zemlje zapadnog Balkana da podrže Ukrajinu, za koju je rekao da je žrtva ruske agresije i da bi Ukrajinu kandidatski status još više motivisao da pobijedi Rusiju.
Ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov (Anatoly) je napisao u članku za Newsweek da je slanje oružja Ukrajini put u sukob između Rusije i SAD.
Kazao je “kako je kratkovidnost Amerikanaca očita i u sadašnjim okolnostima”.
Njegov tekst objavilo je diplomatsko predstavništvo Rusije. On je dodao da američki planovi za sankcije Rusiji ne funkcioniranju, te da “nepromišljeno uvođenje ograničenja samo pogoršava stanje ua američkoj ekonomiji”.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je sastanak sa glavnim urednicima medija i repoterima koji izvještavaju iz Donbasa u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ali je format skraćen jer je hakerski napad koji se dogodio ranije danas doveo do promjena u predsjednikovom programu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je istakao da su bili prinuđeni da sastanak donekle skrate jer su predstojali i drugi sastanci, kao i susret sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, javio je “Sputnjik”.
“Sastanak sa predstavnicima medija je održan, ali donekle u skraćenom formatu jer je čitav raspored predsjednika, zbog kašnjenja izazvanog hakerskim napadom, promijenjen”, naveo je Peskov.
Peskov je istakao da je Putin imao uvodnu riječ, odgovorio je na nekoliko pitanja a potom je posebno detaljnije razgovarao sa reporterima sa fronta.
On je rekao da će taj susret u punom formatu biti održan u Moskvi za nekoliko nedjelja.
Rusija se zasad neće povući iz Svjetske trgoviske organizacije (STO), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali ima pitanja o njihovom radu, izjavila je danas portparolka gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko.
“Niz međunarodnih organizacija gube svoje ciljeve i misije koje su jednom ustanovljene, a to je zbog ogromnog pritiska. To nam daje osnov za reviziju aktivnosti ovih organizacija i, što je najvažnije, da sagledamo razloge i mogućnosti našeg članstva u takvim organizacijama”, rekla je Matvijenko, prenio je TAS S.
Ona je dodala da se zasad povlačenje Rusije ne dovodi u pitanje, jer, kako je istakla, i dalje ima prostora za saradnju.
Matvijenko je rekla da Rusija ima neka pitanja o radu ovih organizacija, pa je konstatovala da SZO još nije registrovala rusku antikovid vakcinu.
“Štavise, Rusija nije čula glasno od STO ništa o ilegalnim sankcijama, koje uništavaju globalnu ekonomiju”, dodala je.