Lista ruskih sankcija prema SAD je spremna i uskoro će biti objavljena, izjavio je danas zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov za “Kanal jedan”.
“Ove liste su spremne, radimo na njima. Uskoro ćemo ih objaviti”, kazao je Rjabkov, prenosi TAS S.
Amerika je u petak ukinula trgovinske povlastice Rusiji, što će se konkretno osjetiti na ruskom izvozu dijamanata, morskih plodova i votke, a priključile su joj se zemlje G7 i EU.
Kina je u subotu prijavila najveći dnevni broj slučajeva covida-19 od izbijanja epidemije u Wuhanu prije dvije godine.
Nacionalna zdravstvena komisija prijavila je 1.524 slučaja, uključujući 1.084 asimptomatska slučaja. U petak je uveden lockdown u sjeveroistočnom gradu Changchunu nakon što su tamo otkrivene stotine slučajeva. Prema strogim pravilima, samo jedna osoba po kućanstvu može svaki drugi dan napustiti dom kako bi otišla u kupovinu.
Svih devet milijuna stanovnika grada bit će testirano na virus.
Nakon izbijanja epidemije u Wuhanu početkom 2020., Kina je usvojila politiku nulte tolerancije na covid-19 i vlasti su brzo poduzele stroge mjere kako bi spriječile širenje virusa.
Tijekom protekle dvije godine epidemija je gašena masovnim testiranjem i zatvaranjem gradova.
Međutim, budući da je varijanta omikron prvi put otkrivena u Kini u siječnju, zdravstveni stručnjaci kažu da će zbog tog vrlo zaraznog soja kineski pristup borbi protiv covida biti testiran do krajnjih granica.
U današnjem izdanju nedjeljnika “Fokus” objavljen je tekst pod nazivom: „Dok svijet gleda u Ukrajinu, Putin odavno ima sljedeći cilj na umu“. U podnaslovu se definiše da je taj cilj – Balkan. I da je to opasno za Zapad, prenosi “Deutsche Welle”.
Ulrih Rajc, autor članka objavljenog u njemačkom političkom magazinu Fokus, počinje tekst konstatacijom da njemački premijer u sferi komunikacije sigurno nije Vinston Čerčil (Winston Churchill), ali da je prvi lider u Evropi koji je shvatio koliko je opasan drugi front koji Rusija otvara na Balkanu.
Moldavija i strah od Kremlja
U tekstu se podsjeća da je američki senator Lindzi Grejem (Lindsey Graham) koji je nedavno pozvao na ubistvo ruskog predsjednika Putina, za Moldaviju rekao: „Oni su sljedeći“. U tekstu se potom kaže:
U Moldaviji se s pravom širi strah da bi putin mogao da prizna Pridnjestrovlje kao državu nezavisnu od Moldavije. To bi doslovno bilo sljedeće Putinovo prekoračenje granice. Ruska prijetnja je razlog zbog čega se Moldavija gura u Evropsku uniju.
Bosna i Hercegovina
Potom članak prelazi na Bosnu i Hercegovinu:
Njegova argumentacija je srpska većina stanovništva, tu konstrukcija je poznata kod Rusa iz Donbasa, u Pridnjestrovlju, kao i u Južnoj Osetiji i Abhaziji koje su u Gruziji. Na sve strane ista slika.
Putin nigdje ne želi mir, svuda podstiče argumentom većinskog naroda posredničke ratove – a potom ih proširuje u vojnu sferu. I uvijek iskušava Zapad i njegovu spremnost da svoje vrijednosti kao što su Sloboda i samoodređenje brani samo svečanim govorima, već i onda kada postane smrtno ozbiljno, prenosi Deutsche Welle.
Srbija „u procjepu između EU i Rusije“
Za Srbiju se u tekstu kaže da je „u procjepu između EU i Rusije“:
Tada su uskočili Rusi sa Sputnjikom, isto kao i Kinezi, koji tiho, ali strateški dolaze na ona mjesta gdje Zapad ne pazi. U svakom slučaju, predsjednik Srbije je poljubio kinesku zastavu, što je u Briselu uzburkalo duhove. A u evropskom glavnom gradu niko nije htio da dođe na ideju da su sebi zabili autogol.
U tekstu se potom postavlja pitanje zašto se njemački kancelar Šolc zalaže za prijem balkanskih država u EU, podsjećajući da je u jednom televizijskom gostovanju skrenuo pažnju na Balkan. Šolc je, gostujući kod poznate televizijslke novinarke Majbrit Ilner, rekao da su neki potezi Evropske unije u odnosu na balkanske države potpuno neprihvatljivi i da je SR Jugoslavija trebalo da uđe u Evropsku uniju još prije 18 godina.
Također se podsjeća da je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Šolc upozorio da bi trebalo ubrzati proces prijema i da ga treba aktivno pogurati.
Brisel sprječava prijem Srbije u EU
Dalje se u tekstu konstatuje da Brisel sprječava prijem Srbije u Evropsku uniju:
Autor teksta konstatuje da ti neriješeni konflikti imaju potencijal da podijele Evropljane i da je to izuzetno opasno. „Istočni Evropljani, prije svega Poljaci i Mađari, ali i Slovaci, insistiraju na prijemu Srbije u EU. Francuska i briselska birokratija odavno to koče.
Njihov argument je – istočno proširenje EU uvelo je u nju niz evroskeptičnih država, pri čemu se evroskepticizmom smatra to što te zemlje staju na put moralno potkrijepljenom zahtjevu Brisela da određuje kako će one interno biti organizovane. “Ovi iz Brisela” ne žele da uvedu u evropsku kuću takav konflikt.
Da li je EU posljednja šansa Srbije?
Jedan od podnaslova u tekstu glasi „Da li je EU posljednja šansa Srbije?“ Autor to obrazlaže ovako: „Predsjednik Srbije u zapadnim medijima izbacuje jedan za drugim proevropske stavove. Jedan od njih je da bi bez EU njegova zemlja jedva preživjela. U Srbiji on ima pune ruke posla da nacionaliste ne okrene protiv sebe, a da otvoreno ne ozlojedi Ruse. Vučićev kurs nalikuje jahanju na oštrici žileta. U Srbiji su izbori 3. aprila i predsjednik za sada ima dobre izglede. Ali situacija ostaje fragilna zbog rata u Ukrajini. Pristupanje NATO nije predmet diskusije.”
„U Beogradu je još prisutna svijest o bombardovanju koji je sprovodio NATO zbog užasa za koje se pobrinuo Milošević na Kosovu. Kosovski rat u Srbiji do danas održava u životu Putinov narativ – da se NATO nelegitimno proširio u istočnoj Evropi do granica Rusije. NATO je bombardovao 78 dana i do danas se nagađa zašto je Milošević naposljetku odustao od otpora Zapadu. Na kraju, kaže vjerodostojna verzija, njemu je Moskva uskratila podršku. Tada, prije više od dvije decenije Moskva je bila slaba.”
„To je prošlost. Danas se Moskva osjeća snažnom, a Zapad je pred pitanjem kako da parira Rusima, ne samo u Ukrajini, već i na Balkanu. Tu se zatvara krug. Zato je sada njemački kancelar Šolc za Zapadni Balkan širom otvorio evropska vrata. To je drastična promjena kursa njemačke politike. Ali Šolc se već razumije u tako nešto“, piše njemački Fokus, a prenosi Deutsche Welle.
Indija tvrdi da je 9. marta greškom ispalila raketu na Pakistan. Uvjerava da se desio tehnički kvar tokom redovnog pregleda.
Vlast ove države je saopćila kako duboko žali te da je uvjerena da niko nije ubijen. Iz pakistanske vojske su objavili da je “leteći objekat, koji se brzo kretao” pao u blizini grada na istoku države Mian Channuu te da je predstavljao rizik po putničke avione.
Iz Ministarstva odbrane Indije su saopštili da je uzrok incidenta tehnički kvar te da je zatražena istraga. Nadležni u Pakistanu su poručili susjedima da budu svjesni, kako su istakli, neugodnih posljedica ovakvog nemara te da se ovo ne smije ponoviti. Raketa je lansirana iz grada Sirsa, koji se nalazi u indijskoj saveznoj državi Haryana.
Prema pakistanskim navodima, raketa se kretala brzinom koja je tri puta veća od brzine zvuka na visini od 12.000 metara te da je preletila 124 kilometra u pakistanskom zračnom prostoru prije nego što se srušila.
“Ovaj leteći objekat je ugrozio mnoge nacionale i međunarodne letove putničkih aviona i u indijskom i u pakistanskom zračnom prostoru, kao i živote i imovinu ljudi”, izjavio je glasnogovornik vojske Pakistana Babar Iftikharon.
Ministarstvo vanjskih poslova Pakistana je juče, 11. marta, pozvalo indijskog otpravnika poslova da bi mu se požalili na incident. Indija je pozvana da podijeli saznanja do kojih dođe istragom o ovom incidentu, prenosi BBC.
Za podsjetiti je da obe države imaju nuklearnu oružje.
Dok rat bjesni u Ukrajini, NATO i njegovi partneri će u ponedjeljak pokrenuti vježbe u Norveškoj koje su bile planirane prije ruske invazije na Ukrajinu.
Oko 30.000 vojnika, 200 aviona i 50 brodova iz 27 zemalja učestvovaće u vježbi pod nazivom Cold Response 2022, najvećoj vježbi koja uključuje NATO trupe ove godine.
Manevri će omogućiti članicama NATO-a da usavrše svoje borbene vještine u hladnoj klimi Norveške, uključujući Arktik, na tlu, na moru i na nebu, piše AFP.
Vježba će se održati samo nekoliko stotina kilometara od ruske granice, a iako je bila planirana mnogo prije invazije Moskve na Ukrajinu, sada je dobila dodatni značaj zbog rata.
“Ova vježba je izuzetno važna za sigurnost Norveške i njenih saveznika. Mi ćemo vježbati savezničko pojačanje Norveške”, rekao je za AFP norveški ministar odbrane Odd Roger Enoksen.
Naglasio je da se vježba ne održava zbog napada Rusije na Ukrajinu, ali imajući u vidu pozadinu to ima povećan značaj.
Čuvar sjeverne granice NATO-a u Evropi, Norveška, želi testirati kako će upravljati savezničkim pojačanjima na svom tlu, u skladu sa članom 5 povelje NATO-a, koji zahtijeva od država članica da priteknu u pomoć drugoj državi članici koja je napadnuta.
Susjedne Švedska i Finska, koje su zvanično vojno neutralne, ali sve bliži partneri NATO-a, također će učestvovati u vježbi, koja će se završiti 1. aprila.
“Smatram potpuno normalnim, možda sada više nego ikada, da zajedno treniramo kako bismo pokazali naš kapacitet i našu spremnost da branimo naše vrijednosti i naš način života“, naglasio je general Yngve Odlo, šef Zajedničkog štaba Norveške i zadužen za vježbu Cold Response.
Na ruskoj strani arktičke granice od 196 kilometara koja ga dijeli od Norveške nalazi se poluostrvo Kola, dom Sjeverne flote i velikog broja nuklearnog oružja i vojnih postrojenja.
“Ne postoji eksplicitna vojna prijetnja NATO-u ili norveškoj teritoriji”, rekao je Enoksen, ali je dodao da je “situacija u Evropi nepredvidljivija nego što je bila dugo vremena”.
Kako bi izbjegla bilo kakve nesporazume, Norveška je obavijestila Rusiju o ovoj vježbi, definiranoj kao “čisto defanzivnoj” zbog čega će se manevri održavati na određenoj razdaljini od ruske granice.
General Odlo je detaljno razgovarao sa viceadmiralom Aleksandrom Moisejevim, komandantom ruske Sjeverne flote, o vježbi kako bi pružio ove garancije. Rusija je međutim odbila poziv da pošalje posmatrače na vježbu.
“Svako jačanje vojnih kapaciteta NATO-a u blizini ruskih granica ne pomaže jačanju sigurnosti u regionu”, rekli su za AFP iz ruske ambasade u Norveškoj.
U sličnim okolnostima u prošlosti, Moskva je izražavala svoje nezadovoljstvo ometanjem GPS signala ili najavom testiranja raketa, blokirajući time pristup nekom međunarodnom pomorskom i vazdušnom prostoru.
U početku se očekivalo da će više od 40.000 vojnika učestvovati u ovoj vježbi, ali se broj smanjio zbog pandemije koronavirusa i geopolitičkih kriza na drugim mjestima.
Američki nosač aviona Harry Truman i njegovi prateći brodovi zadržani su u Egejskom moru, gdje pomažu u nadgledanju neba u blizini Ukrajine.
Predsjednici Bjelorusije i Rusije, Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin, postigli su dogovor o međusobnoj podršci usljed sankcija, izjavila je sekretar za štampu bjeloruskog predsjednika Natalija Ajzmont poslije razgovora u petak u Moskvi.
Ejsmontova je navela da su se dva lidera, između ostalog, saglasila o zajedničkim koracima usljed sankcija, što uključuje cijene energenata.
Ona je dodala da je postignuta i saglasnost o isporuci modernih modela vojne opreme Minsku, prenosi ruska novinska agencija TASS.
Ejsmontova je poslije razgovora dva lidera u Moskvi napomenula da su se saglasili da se sukob u Ukrajini može rješiti u svakom trenutku, ukoliko Kijev za tim izrazi želju.
“Neću da pričam o obavještajnim podacima, ali će Rusija debelo platiti bude li koristila hemijsko oružje”, kazao je Bajden za CNN.
On je rekao da će, osim ukidanja trgovinskih povlastica Rusiji, grupa G7 uvesti i sankcije ruskim oligarsima i članovima njihove porodice, kako se napad na Ukrajinu bude nastavljao.
“G7 će pojačati pritisak na korumpirane ruske milijardere. Dodaćemo nova imena na listu oligarha i njihovih porodica koje ciljamo, pojačaćemo koordinaciju među zemljama G7 kako bismo pronašli i zaplijenili njihovu dobit stečenu na nepošten način. Oni podržavaju Putina, kradu od ruskog naroda i pokušavaju da sakriju novac u našim državama. Dio su kleptokratije koja postoji u Moskvi i zato moraju da osjete sankcije”, dodao je Bajden.
Bajden: SAD ukidaju Rusiji trgovinske povlastice
Američki predsjednik Džozef Bajden danas je saopštio da SAD ukidaju trgovinske povlastice Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
On je u obraćanju u Bijeloj kući dodao da će u okviru tih mjera SAD zabraniti uvoz dijamanata, morskih plodova i votke iz Rusije, prenosi Rojters.
Iz Bijele kuće je saopšteno da se uvode sankcije protiv još jednog broja ruskih državljana, uključujući direktore banaka koji su već sankcionisani, kao i poslanike ruske Dume.
SAD nisu uočile nikakve dokaze koji ukazuju da bi Rusija mogla da upotrebi hemijsko oružje u Ukrajini, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.
“Nemamo u ovom trenutku nikakve konkretne naznake da bih mogao o tome da pričam, ali to jeste nešto zbog čega smo zabrinuti”, rekao je u petak Kirbi komentarišući izvještaje na Zapadu da bi Rusija mogla da planira upotrebu hemijskog oružja tokom vojne operacije u Ukrajini, prenosi TAS S.
Govoreći o nuklearnom oružju, Kirbi je naveo je i da Rusija nije stvorila nikakve nove prijetnje SAD.
“Mogu samo da kažem da u ovom trenutku nismo primijetili ništa što bi nam dalo povod ili razlog da promijenimo našu strategiju nuklearnog odvraćanja”, rekao je zvaničnik Pentagona.
Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov saopštio je u srijedu da neke izjave američkih zvaničnika “svjedoče o ozbiljnoj zabrinutosti u Bijeloj kući zbog objelodanjivanja istine o radu na vojno-biološkim programima u blizini granica Ruske Federacije, a koje finansiraju SAD”, navodi TAS S.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, u svom posljednjem video obraćanju pozvao je ruske majke da ne šalju svoju djecu na ratišta.
Pozvao ih je da ne vjeruju obećanjima ruskih vlasti kako će biti poslani “negdje na vježbe” ili negdje gdje ne vladaju borbeni uslovi, već da odmah reaguju ukoliko posumnjaju da im djecu šalju u Ukrajinu.
Ovo obraćanje Zelenskog je došlo nakon što je Rusija u srijedu prvi put priznala prisutnost rezervista u redovima svojih snaga u Ukrajini, od kojih su mnogi bili neobučeni za borbu, i objavila da je određeni broj njih zarobljen, piše Avaz.
– Želim ovo još jednom reći ruskim majkama, posebno majkama rezervista. Ne šaljite svoju djecu u rat u stranu zemlju – rekao je Zelenski.
Ukrajinski lider se u posljednjem video obraćanju zahvalio poljskom predsjedniku Andžreju Dudi, a poljski narod je nazvao braćom i sestrama, rekavši da su dvije zemlje “formirale izuzetno snažnu uniju”.
Ujedinjene nacije su saopštile da nema dokaza da Ukrajina ima program biološkog oružja.
Istovremeno, Vašington i njegovi saveznici optužili su Rusiju da širi nedokazane tvrdnje kao mogući uvod za pokretanje sopstvenih bioloških ili hemijskih napada, prenosi Rojters.
Rusija je sazvala sastanak 15-članog Savjeta bezbjednosti UN kako bi ponovo potvrdila, bez pružanja dokaza, da je Ukrajina vodila laboratorije za biološko oružje uz podršku američkog Ministarstva odbrane.
Zemlje članice SB UN su tu tvrdnju nazvale “lažnom” i “potpunom besmislicom” i iskoristile sjednicu da optuže Rusiju da namjerno gađa i ubija stotine civila u Ukrajini, tvrdnje koje Rusija negira.
Izumi Nakamitsu, visoki predstavnik UN za pitanja razoružanja, rekao je da Ujedinjene nacije “nisu svjesne” bilo kakvog programa biološkog oružja u Ukrajini, piše B92.
Američka izaslanica pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild rekla je da je Vašington “duboko zabrinut” što je Rusija nazvala sjednicu “lažnim pokušajem” da se postavi temelj za sopstvenu upotrebu biološkog ili hemijskog oružja u Ukrajini.
– Vjerujemo da bi Rusija mogla da koristi hemijske ili biološke agense za atentate, kao dio namještenog incidenta ili incidenta pod lažnom zastavom, ili da podrži taktičke vojne operacije – dodala je.