Kategorija: Svijet

  • Kuleba: Spremni smo na pregovore s Rusijom u svakom trenutku, ali ne želimo potpisati predaju

    Kuleba: Spremni smo na pregovore s Rusijom u svakom trenutku, ali ne želimo potpisati predaju

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je kako je Ukrajina još prije dvije sedmice bila spremna pregovarati s Rusijom, ali da ti pregovori ne smiju imati za cilj predaju države.

    Govoreći na online sastanku koji je organizovala neprofitna organizacija Renew Democracy Initiative, Kuleba je izjavio kako bi životi civila bili spašeni kada bi Ukrajina imala više naoružanja.

    “Da smo imali više aviona, uspjeli bismo spasiti mnogo više civila uglavnom zato što je glavna udarna snaga Rusije u zraku i oni neselektivno vrše napade”, rekao je Kuleba.

    Komentarišuči logu Bjelorusije u ratu u Ukrajini, Kuleba je naglasio kako vjeruje da Bjelorusija ne želi slati vojne trupe u Ukrajinu, iako je pritisak Rusije na Minsk veliki.

    “Vjerujem da predsjednik Lukašenko jasno vidi situaciju i svjestan je gubitaka ruske vojske u Ukrajini. Mislim da ne želi slati svoje trupe u Ukrajinu. Ipak, razumijemo da je pod ogromnim pritiskom Vladimira Putina da to učini”, mišljenja je ukrajinski šef diplomatije.

    Na kraju, Kuleba je govorio i o nastavku rusko – ukrajinskih pregovora, ali i o mogućnostima okončanja sukoba diplomatskim putem.

    “Rusija postavlja određene zahtjeve koji ukrajinskoj strani nisu prihvatljivi. Nastavićemo da se borimo. Što se tiče pregovora, spremni smo na njih u svakom trenutku, ali nećemo prihvatiti bilo kakve ultimatume i predaju”, zaključio je Dmitro Kuleba.

  • “Rusija ima jače živce od EU”

    “Rusija ima jače živce od EU”

    Rusija ima jače živce od EU za energetski zastoj, poručuju iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Moskva je spremna na snažan zastoj u energetskom sektoru ako EU nastavi sa svojim planovima da napusti ruski gas, naftu i ugalj, rekao je visoki zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova.

    “Rusija ostaje pouzdan snabdevač energetskim resursima; garant energetske bezbednosti svetske klase”, rekao je Interfaksu u subotu Nikolaj Kobrinec, koji vodi Odeljenje za evropsku saradnju.

    “Mi cenimo ovu reputaciju, ali spremni smo na oštar sukob u energetskom sektoru, ako bude potrebno”, rekao je on.

  • Oružane snage Rusije napredovale 12 kilometara

    Oružane snage Rusije napredovale 12 kilometara

    Oružane snage Ruske Federacije napredovale su 12 kilometara i preuzele kontrolu nad Novoandrejevkom i Kirilovkom, a stigle su i na liniju Novomajorskoe – Pavlovka – Nikolskoe – Vladimirovka – Blagodatno, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Zauzvrat, trupe LNR-a zauzele su naselja Molođožnoje, Vozgorje i zauzele južne i centralne delove grada Popasnaja. Prethodni odredi Narodne milicije stigli su do predgrađa Severodonjecka.

    Vazdušno-kosmičke snage Rusije oborile su u vazduhu ukrajinski helikopter Mi-24 i tri drona, uključujući Bajraktar ​​TB-2.

    Ukupno, od početka specijalne operacije, ruska vojska je onesposobila 3.593 vojna infrastrukturna objekta u Ukrajini.

  • Masovno pogubljenje – 81 osoba za jedan dan

    Masovno pogubljenje – 81 osoba za jedan dan

    Saudijski zvaničnici pogubili su 81 osobu u jednom danu zbog zločina povezanih sa terorizmom, uključujući sedam Jemenaca i jednog Sirijca, prenose mediji.

    Saudijski mediji izvestili su u subotu da je 81 muškarac pogubljen u jednom danu, uključujući pripadnike Al Kaide, “Islamske države” i Huti grupa, verovatno pobunjenika u savezu sa Iranom koji se trenutno bore u Jemenu.

    Zvaničnici su rekli da su zatvorenici planirali napade i krijumčarili oružje u Saudijsku Arabiju. Oni su osuđeni po optužbama za terorizam i držanje “devijantnih uverenja”, navodi državna novinska agencija SPA. Dok je Saudijska Arabija poznata po svom strogom krivičnom zakonu, masovna pogubljenja ovih razmera su izuzetno retka. Kraljevina je odrubljivala glave 37 ljudi u masovnom pogubljenju 2019. i 47 u sličnom događaju u januaru 2016. Najnoviji talas pogubljenja, međutim, prevazilazi čak i posledice zauzimanja Velike džamije u Meki, kada su 63 osobe obezglavljene 1980.

    “Više gnusnih zločina”
    SPA je u subotu citirala saopštenje ministarstva unutrašnjih poslova zemlje u kojem se navodi da su neki od osumnjičenih pokušavali da ubiju službenike obezbeđenja i gađali policijske stanice i konvoje. “Optuženima je omogućeno pravo na advokata i zagarantovana su im puna prava prema saudijskom zakonu tokom sudskog procesa, koji ih je proglasio krivim za više gnusnih zločina u kojima je ubijen veliki broj civila i pripadnika policije”, navodi se u izveštaju, dodajući da će zemlja “nastaviti da zauzima strog i nepokolebljiv stav protiv terorizma i ekstremističkih ideologija”.

    Vest dolazi samo dan nakon što je saudijski bloger Raif Badavi pušten iz zatvora posle 10 godina, što je viđeno kao signal pozitivne promene u konzervativnom kraljevstvu.

  • Ruski zvaničnik: Zapadni konvoji oružja Ukrajini postaju legitimne mete

    Ruski zvaničnik: Zapadni konvoji oružja Ukrajini postaju legitimne mete

    Zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da bi zapadni konvoji oružja za Ukrajinu mogli biti “legitimni ciljevi” za ruske oružane snage.

    Govoreći na državnoj televiziji, Rjabkov je rekao: “Upozorili smo SAD da upumpavanje oružja u Ukrajinu, koje su oni orkestrirali iz brojnih zemalja, nije samo opasan potez – to je potez koji ove konvoje pretvara u legitimne mete”.

    Dodao je da su upozorili “na posljedice koje mogu proizaći iz ovog nepromišljenog prenosa u Ukrajinu takvih vrsta oružja kao što su prijenosni protuzračni obrambeni sustavi, protutenkovski raketni sistemi itd”.

    Ministar je ustvrdio da Sjedinjene Države nisu ozbiljno shvatile ruska upozorenja.

  • “Putin ne pokazuje želju za prekidom rata u Ukrajini”

    “Putin ne pokazuje želju za prekidom rata u Ukrajini”

    Nakon što su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron danas obavili zajednički razgovor s Vladimirom Putinom, oglasili su se iz Ureda francuskog predsjednika te su iznijeli detalje sastanka.

    Prema pisanju BBC-a, iz Ureda francuskog predsjednika su saopštili kako je razgovor između lidera Francuske, Njemačke i Rusije trajao skoro 90 minuta, a rasprava o mnogim pitanjima opisana je kao teška.
    “Macron i Scholz su zatražili prekid vatre i neprijateljstava prije nego što se započne strukturirana diskusija o narednim potezima. Putin nije pokazao nikakvu volju da okonča rat u Ukrajini”, saopćeno je iz Macronovog ureda.


    Takođe, naglašeno je kako će u narednom periodu članice Evropske unije u Briselu razmatrati uvođenje novih sankcija Rusiji.

    “Sankcije će uzeti u obzir najnovija ratna dešavanja, uključujući i opsadu Mariupolja. Cilj ovih sankcije je da predsjednika Putina stjeraju u ćorsokak te ga izoloju od međunarodne zajednice”, zaključuju iz Ureda.

    Povodom sastanka, kratko se oglasio i glasnogovornik njemačkog kancelara Olafa Scholza te je naglasio kako su razgovori između Macrona, Putina i Scholza dio tekućih međunarodnih napora da se okonča rat u Ukrajini.

    “Ništa se više ne može otkriti o razgovoru lidera”, saopšteno je iz Berlina.

  • Zelenski: Umjesto ultimatuma pregovori o konkretnim temama

    Zelenski: Umjesto ultimatuma pregovori o konkretnim temama

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da su Kijev i Moskva, umjesto da razmjenjuju ultimatume, započeli da vode pregovore o konkretnim pitanjima.

    On je u najnovijem obraćanju dodao i da ne vidi hrabrost NATO kada se radi o Ukrajini, kao i da nema opšteg konsenzusa kada je u pitanju prijem Ukrajine u Alijansu, prenosi Rojters.

    Kako navodi, Zapad nije dovoljno uključen u pregovore.

    Zelenski je Rusiji poručio da će zauzeti Kijev samo ako ga sravne sa zemljom

  • Putin optužio Ukrajinu za grubo kršenje humanitarnih prava

    Putin optužio Ukrajinu za grubo kršenje humanitarnih prava

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin obavio je danas telefonske razgovore s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i predsjednikom Francuske Emmanuelom Macron s kojima je razgovarao o trenutnom stanju u Ukrajini.

    Kako je saopšteno iz Kremlja, Putin je Macronom i Scholzom prije svega razgovarao o humanitarnoj situaciji u Ukrajini.
    “Putin ih je informisao o stvarnom stanju stvari. Posebno su navedene činjenice o ukrajinskim snagama koje grubo krše norme međunarodnog humanitarnog prava. Riječ je o vansudskim odmazdama protiv neistomišljenika, uzimanje talaca i korištenje civila kao živog štita, postavljanje teškog naoružanja u stambena naselja, u blizini bolnica, škola, vrtića i sl.”, navodi se.


    Takođe, naglašeno je kako nacionalistički bataljoni ukrajinske vojske ometaju operaciju spašavanja i evakuacije civila.

    “Vladimir Putin je pozvao Macrona i Scholza da utiču na vlast u Kijevu kako bi se takva krivična djela zaustavila”, ističu iz Kremlja.

    Osim humanitarnog aspekta, lideri Rusije, Francuske i Njemačke razgovarali su i o mirovnim pregovorima između Ukrajine i Ruske Federacije.


    “Predsjednik Rusije detaljno je govorio o seriji razgovora između ruskih i ukrajinskih predstavnika koji su odvijali u proteklih nekoliko dana. S tim u vezi, lideri Rusije, Njemačke i Francuske su razmotrili neka pitanja vezana za sporazume koji se tiču implementacije poznatih ruskih zahtjeva”, zaključuje se u saopćenju iz Moskve.

  • “Minsk ne planira da se pridruži specijalnoj vojnoj operaciji”

    “Minsk ne planira da se pridruži specijalnoj vojnoj operaciji”

    Bjelorusija ne planira da se pridruži specijalnoj operaciji ruskih vojnih snaga u Ukrajini, već šalje pet bataljonskih taktičkih grupa na svoju granicu u okviru rotacije i smjene snaga koje su već tamo stacionirane, rekao je danas komandant Generalštaba Viktor Gulevič.

    “Želim da naglasim da prebacivanje snaga ni na koji način nije povezano sa bilo kakvom pripremom, a posebno ne sa učešćem bjeloruskih vojnika u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, naglasio je Gulevič.

    Ukrajinski zvaničnici upozorili su juče Bjelorusiju da ne šalje svoje vojnike u tu zemlju, navodeći da je Kijev iskazivao uzdržanost prema Minsku uprkos tome što su odatle polijetali ruski avioni.

  • Počeo razgovor Putina sa Makronom i Šolcom

    Počeo razgovor Putina sa Makronom i Šolcom

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc počeli su razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom povodom rata u Ukrajini, saopštilo je danas francusko predsjedništvo.

    Makron je na samitu Evropske unije juče rekao da će Šolc i on imati novi razgovor sa Putinom nakon prethodne trosmjerne razmjene mišljenja u četvrtak, prenio je Rojters.