VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tužilac traži zatvor: Krivica Gucatija i Haradinaja dokazana

    Tužilac traži zatvor: Krivica Gucatija i Haradinaja dokazana

    Specijalizovano tužilaštvo KiM sa sjedištem u Hagu zatražilo je danas na javnoj sjednici od suda da predsjednika i potpredsjednika Udruženja veterana bivše OVK Hisnija Gucatija i Nasima Haradinaja proglasi krivima po svim tačkama optužnice koja ih tereti za ometanje rada tog tužilaštva i suda i zastrašivanje svjedoka.

    “Dokazana je njihova krivica, optuženi nisu iznad zakona, oni su kriminalci… Dokazi su, van svake sumnje, potvrdili njihovu krivicu”, rekla je u završnoj riječi tužilac Valerija Bolici.

    Prošle sedmice tužilaštvo je u pisanom podnesku predložilo sudu da Gucatija i Haradinaja osudi na jedisntvene kazne od po šest godina zatvora i novčanu kaznu od po 100 evra, povodom optužbi za ometanje postupaka pred tim sudom i zastrašivanje svjedoka.

    Tužilaštvo je u završnom podnesku sudu ukazalo da je samo zatvorska kazna adekvatna za ponašanje optuženih i da samo ona može spriječiti činjenje sličnih krivičnih djela.

    Pojasnilo je da za Gucatija i Haradijana ne bi bila adekvatna novčana kazna s obizrom da Udruženje veterana OVK na čijem su čelu ima preko 10.000 članova i da se djelimično oslanja na državno finansiranje.

    “To implicira da bi optuženi lako mogao da prikupi dovoljno sredstava od pristalica i pojedinaca koji imaju isto mišljenje da plati bilo koju kaznu. Kao takva, novčana kazna bi imala mali efekat odmazde ili odvraćanja”, navelo je tužilaštvo. Zbog toga traži zatvorske kazne za njih, da bi se, kako kaže, na odgovarajući način odrazila težina zločina optuženih i odvratila njih i druge da prkose autoritetu ove institucije.

    Tužilaštvo smatra da su činjenice iz optužnice dokazane, te da odbrana nije ni mogla da ih ospori.

    “Kriminalno ponašanje optuženih snimljeno je na video snimku, a vrijednost ovog dokaza je ubjedljiva i nedvosmislena. Dokazi koje su dali svjedoci tužilaštva dopunili su dokaznu sliku, samo da bi bila dodatno potkrijepljena iskazima svjedoka odbrane I, što je najvažnije, iskazima optuženih”, smatra tužilaštvo.

    Suđenje Gucatiju i Haradinaju je privedeno kraju i njima će uskoro biti izrečena prvostepena presuda.

    Usmene završne riječi predviđene su da traju do 18. marta.

    Nakon izlaganja završnih riječi tužilaštva i odbrane, sud će im izreći prvostepenu presudu, na koju postoji pravo žalbe.

    To će biti prva presuda Specijalizovanih vijeća Kosova (SVK) sa sjedištem u Hagu, nakon njihovog osnivanja odlukom kosovske skupštine 2014. godine.

    Gucati i Haradinaj su se na početku suđenja 7. oktobra 2021. godine izjasili da nisu krivi za optužbe za koje se terete.

    Optuženi su u šest tačaka za četiri krivična djela, protiv pravosuđa, ometanje službenih lica u obavljanju službenih dužnosti, zastrašivanje svjedoka, za odmazdu i za povredu tajnosti postupka.

    Sve optužbe protiv Gucatija i Haradinaja povezane su sa postupcima koji se vode pred SVK, uključujući istrage Specijalizovanog tužilaštva, navodi se u optužnici koja ih tereti za ometanje rada tog tužilaštva, odmazdu prema svjedocima i njihovo zastrašivanje i povredu tajnosti postupaka.

    U optužnici se navodi da su od kraja aprila do septembra 2020. godine Gucati i Haradinaj davali javne izjave u kojima su optuživali svjedoke koji sarađuju sa tužilaštvom, da su lažovi, kolaboracionisti i izdajnici.

    Ovi postupci pokazuju njihovu namjeru i motive da omalovaže i opstruišu postupke pred SVK, ocjenjuje tužilaštvo.

    Optuženi su za četiri krivična djela – ometanje službenih lica u vršenju službenih dužnosti, zastrašivanje svjedoka, zatim za odmazdu i povredu tajnosti postupka.

    Podaci koje su objavili su zaštićeni kao tajni u skladu Zakonom o Specijalizovanim većima Kosova, koji je izglasala kosovska skupština.

  • Peskov poslao jasnu poruku Zapadu

    Peskov poslao jasnu poruku Zapadu

    Moskvi nisu potrebni savjeti američkih stratega koji su vršili nemilosrdne operacije u bivšoj Jugoslaviji, na Bliskom istoku i u Avganistanu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je novinarima rekao da je cijeli svijet upoznat sa nemilosrdnim stilom američkih vlasti kojima su životi civila jeftini kada teže ka ostvarenju svojih ciljeva, javio je TASS.

    Peskov je istakao da se svi sjećaju intenzivnog bombardovanja bivše Jugoslavije, raketnih napada na centar Beograda.

    On je rekao da ne blijede sjećanja i na brojne neopravdane žrtve u zemljama Bliskog istoga, zločine koji su vršeni u Avganistanu više od 20 godina, kada je jednim udarom ubijano nekoliko stotina ljudi na vjenčanjima i u stambenim zgradama.

    – Ne trebaju nam savjeti od takvih stratega – poručio je Peskov.

  • Turska više ne razmišlja o kupovini američkih raketnih sistema

    Turska više ne razmišlja o kupovini američkih raketnih sistema

    Ankara više ne razmišlja o mogućnosti kupovine raketnih sistema “patriot” od SAD, izjavio je šef turskog Predsjedništva za odbrambenu industriju Ismail Demir.

    List “Sabah” objavio je da je Demir rekao da za sada nema potražnje kada se radi o sistemima “patriot”.

    – Što se tiče naše odbrambene industrije, zatvorili smo tu stranicu – istakao je Demir.

    Prema njegovim riječima, sprovođenje ugovora Ankare o kupovini ruskih sistema protivvazdušne odbrane “S-400” nastavlja se bez bilo kakvih problema, prenio je TASS.

    Moskva i Ankara potpisale su ugovor o isporuci sistema “S-400” 2017. godine, čime je Turska postala prva članica NATO-a koja je kupila te sisteme od Rusije.

    SAD i dalje pokušavaju da odgovore Tursku od kupovine ruskih sistema, a Vašington je ranije isključio Ankaru iz programa razvoja aviona “F-35”.

    Vašington je nastavio da prijeti uvođenjem jednostranih sankcija Turskoj zbog ruskih sistema, ali SAD nisu žurile sa takvim koracima iz straha od daljih tenzija sa ključnim saveznikom u Alijansi, pošto je Ankara upozorila da sankcije neće proći bez odgovora.

    Amerika je uvela sankcije Turskoj u decembru 2020. godine.

  • Borelj tvrdi da će EU predložiti jačanje bezbjednosti Zapadnog Balkana

    Borelj tvrdi da će EU predložiti jačanje bezbjednosti Zapadnog Balkana

    Evropska unija će predložiti jačanje bezbjednosti i odbrane zemalja Zapadnog Balkana kako bi se region snažno priključio bloku, izjavio je danas šef diplomatije EU Žozep Borelj.

    Borelj je na konferenciji za novinare u Skoplju rekao da je ovo trenutak da se “oživi proces proširenja” EU i da bi formalni pregovori za pristupanje Sjeverne Makedonije i Albanije u blok trebalo da počnu što prije, prenosi agencija Rojters.

  • Američki izvoz gasa mogao bi zamijeniti ruski na svjetskom tržištu

    Američki izvoz gasa mogao bi zamijeniti ruski na svjetskom tržištu

    Globalno energetsko tržište iznenada je preokrenuto ruskom invazijom na Ukrajinu, ali jedna energetska kompanija kaže da bi SAD mogle uskočiti i pomoći u povećanju globalnih zaliha.

    Toby Rice, koji vodi najvećeg američkog proizvođača prirodnog gasa EQT, rekao je za BBC da bi Sjedinjene Američke Države lako mogle zamijeniti rusko snabdijevanje.

    “Imamo sposobnost i želju da uradimo više”, rekao je Rice.

    On je procijenio da SAD ima potencijal da učetvorostruči proizvodnju gasa do 2030. godine.

    Izjava Ricea da bi američke kompanije mogle da igraju veću ulogu u snabdijevanju Evrope gasom, dolazi manje od sedam dana nakon što je američka ministrica energetike Jennifer Granholm pozvala industriju goriva u zemlji da crpi više nafte.

    “Mi smo na ratnoj nozi. To znači da trenutno proizvodite više, gdje i ako možete”, rekla je Granholm.

    No, too je veliko ako. Dva puta u protekloj deceniji, proizvođači škriljaca su omogućili veću ponudu kao odgovor na više cijene, bušili su toliko da su cijene pale i mnogi su bankrotirali.

    Rice je objasnio da je danas industrija opreznija, te kazao da prvo mora biti potražnja, a ne samo “jurenje kratkoročnog signala cijene”.

    EQT sa sjedištem u Pittsburgu bi mogao povećati proizvodnju, ali bez više cjevovoda ne može poslati plin tamo gdje je najpotrebniji. Još jedna prepreka američkim ambicijama da izvoze više tečnog prirodnog gasa je nedostatak izvoznih kapaciteta. Američki terminali isporučuju sav gas koji mogu.

    Prije nego što se prirodni plin može otpremiti u inostranstvo, potrebno je da ode u posebno postrojenje gdje se ohladi na ispod -160 stepeni celzija, pretvarajući ga u tečnost. Zatim se može ukrcati na teretne brodove.

    U Sjedinjenim Američkim Državama trenutno radi osam terminala, a odobreno je za izgradnju još 14 projekata.

    Rice je rekao da političko protivljenje izgradnji gasovoda i izvoznih objekata, djelimično vođeno zabrinutošću za životnu sredinu, prvenstveno sprečava njegovu industriju da pomogne Evropi da prekine oslanjanje na ruski gas.

    Rice je pozvao Bidenovu administraciju da pojednostavi proces odobravanja projekata gasovoda. On traži “signal da ova administracija prepoznaje američku industriju nafte i gasa kao stratešku moć”.

    S obzirom na želju Bidenove administracije da pomogne svojim saveznicima u rješavanju energetskih problema i suprotstavi se ruskoj agresiji, Rice bi mogao dobiti ono što želi, a američka ministrica energetike Granholm je rekla proizvođačima nafte i plina da je tu da im pruži ruku partnerstva.

  • Kadirov se pridružio vojinicima u blizini Kijeva

    Kadirov se pridružio vojinicima u blizini Kijeva

    Dok se Kijev sprema za očekivani ruski napad, Ramzan Kadirov, čečenski moćnik, objavio je da je stigao na prag ukrajinske prijestolnice, objavljujući video na kojem se prikazuje kako ga čečenske trupe izvještavaju nakon uspješnog napada.

    Narugao se ukrajinskim snagama i kazao da nemaju pojma gdje se on nalazi. Kadirov je rekao da je video snimljen u Hostomelu, gdje ruske trupe napadaju aerodrom, te je upozorio da će se pridružiti drugim ruskim snagama koje se spremaju ući u Kijev.

    Tvrdnja Kadirova nije se mogla odmah provjeriti ali njegova istorija jeste. Bliski je saveznik predsjednika Rusije Vladimira Putina, Kadirov je brutalno iskorijenio oponente u Čečeniji, gdje sigurnosne službe muče zatočenike. Njegova vlada targetirala je novinare i izvela brutalni progon nad homoseksualcima u turbulentnoj, pretežno muslimanskoj regiji na Sjevernom Kavkazu piše NYT.

    Rusija je u Čečeniji ubila hiljade civila i bombardovala gradove u dva rata dok je gušila pobune 1990-ih i početkom 2000-ih. Njegov otac, kojeg je Putin postavio za čečenskog vođu, ubijen je 2004. nakon sedam mjeseci na vlasti. Njegov sin je postavljen na čelo Čečenije 2007. u dobi od 30 godina.

  • Kuleba: Njemačka odgovorna jer je Rusija izgradila moć

    Kuleba: Njemačka odgovorna jer je Rusija izgradila moć

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba kritikovao je Njemačku zbog njene dugogodišnje politike prema Rusiji.

    “Žao mi je što moram reći. Njemačka je doprinijela sto je Rusija uspjela da izgradi trenutnu moć“, naglasio je Kuleba za ARD.

    On je izrazio nadu da će sada Njemačka dati odgovarajući veliki doprinos da se zaustavi ruska ratna mašinerija.

    Kuleba je istakao da su Njemačka i Ukrajina partneri i naglasio da se nada da će Berlin staviti Ukrajini svo potrebno oružje za odbranu na raspolaganje.

    “Smatram da nije fer da je Njemačka imala sveobuhvatnu odbrambenu saradnju sa Rusijom, i to godinama. Možda je sada vrijeme da mi dobijemo isporučeno sve što je potrebno za našu odbranu”, objasnio je on.

    Zatražio je od Njemačke oštrije kaznene mjere protiv Rusije.

    Kuleba je pohvalio Njemačku za pojedine teške odluke prvih dana rata, ali ističe i da, kada pita svoje kolege u EU zašto ruske banke još nisu isključene iz međunarodnog platnog prometa ili neke određene sankcije nisu još uvedene, onda uvijek čuje isti odgovor, a to je da je to zbog Njemačke.

    “Želio bih da vidim Njemačku u poziciji vođe kod uvođenja sankcija. U pojedinim slučajevima su čak i SAD bile spremne da idu dalje, ali Njemačka je rekla da treba biti obazriviji i čekati.

    Kuleba je naglasio da Ukrajina treba da postane članice EU i da očekuje od njemačke vlade da tu odluku podrži, jer je Ukrajina dio Evrope i sa njom bi kontinent bio bezbjedniji.

    On je kazao da zna da nije lako sprovesti promjenu politike u Njemačkoj, koja se dugo godina oslanjala na dijalog.

    “Međutim sada vidimo pravo lice Rusije. Mi sada plaćamo cijenu toga. Naša djeca se ubijaju, naši gradovi se razaraju. To znači da bi trebalo da priznaju da su pravili greške i iste isprave”, naglasio je Kuleba.

    On je apelovao na Njemačku da zaustavi Vladimira Putina, jer Ukrajina, smatra, neće biti njegov posljednji cilj.

  • Kina: Tvrdnje da je Rusija tražila pomoć su “dezinformacije”

    Kina: Tvrdnje da je Rusija tražila pomoć su “dezinformacije”

    Kina je kao “dezinformacije” odbacila tvrdnje američkih zvaničnika da je Rusija od Pekinga zatražila vojnu pomoć za akcije u Ukrajini.

    Portparol ministarstva spoljnih poslova Kine optužio je danas Vašington za širenje “malicioznih” lažnih tvrdnji o kineskoj ulozi u ratu.

    On je naglasio da Kina igra “konstruktivnu ulogu apelujući na mir i pregovore”, prenosi Rojters.

    Mediji Fajnenšal tajms i Vašington post objavili su ranije pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da je Rusija od Kine zatražila vojnu opremu nakon što je 24. februara započela “invaziju na Ukrajinu.

    Potom su američke vlasti upozorile Peking da će biti posljedica ako Kina pokuša da pomogne Rusiji da nadoknadi gubitke od zapadnih sankcija.

  • “Ne udaramo po gradovima Ukrajine”

    “Ne udaramo po gradovima Ukrajine”

    Ministarstvo odbrane Rusije redovno naglašava da ruska vojska ne nanosi nikakve udare po gradovima Ukrajine.Tokom noći 14. marta, avijacija i protivvazdušna odbrana Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije oborile su četiri ukrajinske bespilotne letelice, među kojima je i jedan „Bajraktar ​​TB-2“, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.Operativna-taktička, vojna i bespilotna avijacija pogodile su 187 objekata Oružanih snaga ukrajine, uključujući dva kontrolna punkta, jedan protivvazdušni raketni sistem ‘Buk-M1’, jednu radarsku stanici za navođenje, dva višecevna lansirna sistema, dve stanice za radio-elektronsku borbu, dva skladišta municije i goriva i 31 skladište vojne tehnike“, rekao je Konašenkov.

    Tokom poslednja 24 časa specijalne vojne operacije u Ukrajini ruske trupe napredovale su 11 km, istakao je Konašenkov. Od početka operacije, onesposobljeno je 3.920 objekata vojne infrastrukture Ukrajine, dodao je portparol.

    Prema njegovim rečima, uništeno je: 143 bespilotne letelice, 1.267 tenkova i ostalih borbenih oklopnih vozila, 124 protivvazdušna sistema, 457 oruđa terenske artiljerije i minobacača, kao i 1.028 jedinica specijalnih vojnih vozila.

    Ruska vojska je preuzela kontrolu i izvršila inspekciju nad remorkerom „Korec“ i dva oklopna čamca tipa „Gjurza“ ukrajinske mornarice u ukrajinskoj luci Berđansk na Azovskom moru, izjavio je direktor instituta zemalja ZND u Sevastopolju Sergej Gorbačov.

    „Preuzeta je kontrola nad remorkerom ukrajinske mornarice ‘Korec’ i dva oklopna čamca tipa ‘Gjurza’. Stajali su u Berdjansku na pristaništu pomorske granične straže. Na brodovima je pronađen veliki broj naoružanja – streljačkog naoružanja, uključujući teške mitraljeze, eksplozivne naprave, kao i municija“, rekao je Gorbačov.

    Ministarstvo odbrane Rusije redovno naglašava da ruska vojska ne nanosi nikakve udare po gradovima Ukrajine: vojna infrastruktura se onesposobljava visokopreciznim sredstvima.

  • Sad i zvanično zatraženo: Kaznite Srbiju

    Sad i zvanično zatraženo: Kaznite Srbiju

    Poslanici Evropskog parlamenta uputili pismo vrhu EU u kom traže da se Srbija kazni zbog politike prema Rusiji, pišu mediji.

    Naime, kako navode Novosti, devet poslanika Evropskog parlamenta iz liberalne grupe “Obnovimo Evropu” uputilo je pismo predsednici EK Ursuli fon der Lajen i evropskom šefu diplomatije Đozepu Borelju, kojim traže da se privremeno zamrznu pristupni pregovori sa Srbijom, kao i da se našoj zemlji obustavi finansijska pomoć dok ne uskladi svoju politiku prema Rusiji.

    “U svetlu nedavnih događaja u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu, duboko smo zabrinuti zbog situacije koja se razvija na Zapadnom Balkanu, a posebno zbog očiglednog nepoštovanja obaveza Srbije koje je preuzela kao zemlja kandidat za članstvo u EU. Srbija je ušla u desetu godinu pregovora o pristupanju Uniji sa različitim stepenom napretka i otvaranjem novih klastera pre samo nekoliko meseci. Tokom ovih godina, više puta smo naglašavali njenu obavezu da progresivno usklađuje spoljnu i bezbednosnu politiku sa smernicama EU i da konkretnim akcijama pokaže da deli naše osnovne vrednosti”, stoji, između ostalog, u ovom pismu čije delove prenose Novosti.

    Potpisali su ga potpredsednica EP i članica nemačke Stranke slobodnih demokrata Nikola Ver, kao i Slovenac Klemen Krošelj, Bugarin Ilhan Kjučuk, Litvanac Petras Auštrevičijus, Estonac Urmas Paet, Holanđani Bart Grotijus i Malik Azmani, Španac Hose Ramon Bausa Dijas i Rumunka Ramona Strugariju.

    “Čvrsto smo uvereni da Srbija pokazuje opasan pomak ka autoritarizmu, koji je u oštroj suprotnosti sa njenom paralelnom težnjom za pristupanjem EU, a ova dvosmislenost je dostigla kulminaciju odbijanjem da uvede sankcije Rusiji”, napisali su potpisnici pisma.

    Navode, takođe, i da je “Srbija, nažalost, značajno nazadovala u oblastima kao što su vladavina prava, ljudska prava, sloboda medija i sloboda izražavanja”.