VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Stoltenberg: Ruska upotreba hemijskog oružja bi fundamentalno promijenila sukob

    Stoltenberg: Ruska upotreba hemijskog oružja bi fundamentalno promijenila sukob

    Ruska upotreba hemijskog oružja bi “fundamentalno promijenila prirodu sukoba”, izjavio je u četvrtak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi Anadolija.

    Obraćajući se novinarima prije vanrednog samita lidera NATO-a, Stoltenberg je naveo da bi ruska upotreba hemijskog oružja u ratu značila “katastrofu za narod Ukrajine” i uključivala bi “široko rasprostranjene i teške posljedice” po saveznike u Alijansi.

    Stoltenberg nije htio spekulisati o konkretnom odgovoru NATO-a u slučaju hemijskog napada koji se može proširiti na zemlje članice, ali je podvukao da je “NATO uvijek spreman da se brani, štiti i reaguje na bilo koju vrstu napada.”

    Dodao je da će šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a na današnjem samitu razgovarati o “najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u generaciji”.


    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe će se uključiti u dio diskusije putem videolinka.

    Očekuje se da će lideri odobriti dodatnu podršku Ukrajini, uključujući pomoć u oblasti sajber sigurnosti, kao i zaštitnu opremu protiv hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.

    Stoltenberg je rekao da će NATO rasporediti četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

    Otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine 24. februara, najmanje 977 civila je ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopštile su Ujedinjene nacije. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.

  • Procjena NATO-a: Ubijeno između 7.000 i 15.000 ruskih vojnika

    Procjena NATO-a: Ubijeno između 7.000 i 15.000 ruskih vojnika

    Izmedju 7.000 i 15.000 ruskih vojnika ubijeno u četiri sedmice rata u Ukrajini, procijenio je neimenovani visoki vojni zvaničnik NATO-a.

    On je rekao je da se procjena NATO-a zasniva na informacijama ukrajinskih vlasti, onome što je Rusija objavila i obavještajnim podacima prikupljenim iz više izvora.

    Predsjednik Volodimir Zelenski je prije skoro dvije nedjelje rekao da je u sukobu ubijeno oko 1.300 ukrajinskih vojnika.

  • Crna lista Kremlja: Rusija predala SAD spisak američkih persona non grata

    Crna lista Kremlja: Rusija predala SAD spisak američkih persona non grata

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Moskvi dobila je spisak diplomata koje su proglašene personama non grata, saopštio je Sate Department nakon poteza koji je u ruskim medijima opisan kao odgovor na američko protjerivanje ruskog osoblja iz Ujedinjenih nacija.

    Washington je prošlog mjeseca izbacio 12 ruskih diplomata pri UN u New York zbog bezbjednosnih razloga, a kasnije je saopšteno da će još jedan ruski državljanin u UN biti izbačen jer se za njega tvrdilo da je špijun, podsjeća Reuters

    Rusija, koja negira optužbe, rekla je da će protjerati određen broj američkih diplomata kao odgovor na potez Washingtona, prenijela je agencija Interfaks.

    Portparol State Departmenta potvrdio je da je američka ambasada dobila listu američkih diplomata koje su proglašene nepoželjnim.

    Ni portparol, a ni agencija Interfaks, nisu precizirali koliko ljudi je proglašeno nepoželjnim, i do kada moraju da napuste Rusiju.

  • Pronađena jedna od crnih kutija aviona koji se srušio u Kini

    Pronađena jedna od crnih kutija aviona koji se srušio u Kini

    Pronađena je jedna od dvije crne kutije putničkog aviona kompanije “Čajna istern”, koji se srušio na jugu Kine, ali je veoma oštećena, saopštile su danas kineske vlasti.

    Britanska novinska agencija “Pres asošijejted” navodi da je kutija u toj mjeri oštećena da je nemoguće raspoznati da li je u pitanju snimač podataka o letu ili razgovora u pilotskoj kabini.

    Zvaničnik istražne komisije Administracije za civilno vazduhoplovstvo Mao Janfeng rekao je da su u toku napori za pronalaženje druge crne kutije.

    Pronalazak crnih kutija od ključne je važnosti za utvrđivanje uzroka pada aviona.

    Avion sa 123 putnika i devet članova posade letio je iz Kunminga u provinciji Junan ka Guangžou, na jugoistoku Kine, kada se srušio izvan grada Vužo, u regionu Guangsi.

    Istražioci navode da je previše rano spekulisati i uzroku pada. Avion je iz nepoznatih razloga naglo počeo da ponire i udario je u padinu.

    Sjedište kompanije “Čajna istern” je u Šangaju.

  • Rusija preuzela kontrolu nad jednim od strateških gradova

    Rusija preuzela kontrolu nad jednim od strateških gradova

    Ruska vojska preuzela je kontrolu nad strateškim gradom Izjumom u Harkovskoj oblasti, saopštio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

    “Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju da obavljaju zadatke specijalne vojne operacije. Do jutra, 24. marta, jedinice ruske vojske u potpunosti su preuzele kontrolu nad gradom Izjumom”, naveo je Konašenkov, a prenose RIA Novosti.

  • Rusi bombardovali luku Berdiansk u oblasti Zaporožje

    Rusi bombardovali luku Berdiansk u oblasti Zaporožje

    Ruske vojne trupe bombardovale su jutros lučki grad Berdiansk u regiji Zaporožje na jugoistoku Ukrajine.

    U izvještaju koji je objavila Nexta, navodi se da su zračni projektili koje su ispalile ruske vojne trupe, digle u zrak rezervoar za gorivo, što je dovelo do požara.

    Prema informacijama na Twitteru, jedan ruski brod je potonuo, dok su dva zapaljena. Uništeno je skladište sa municijom i gorivom.

    Ruski mornarički brod za koji se pretpostavlja da je amfibijski desantni brod klase aligator može se prilično jasno vidjeti u plamenu, kao i više drugih dijelova opreme u i blizu luke.
    Danas je tačno mjesec dana od kada su Rusi započeli invaziju na Ukrajinu. Kako je ukrajinski predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski jučer izjavio, ove sedmice se sprema novi paket sankcija za Rusiju, a Ukrajinu očekuju bitni sastanci sa NATO-m i Grupom sedam.

  • Pred Bidenom je pet velikih izazova u Evropi: Hoće li znati da upravlja ovom krizom?

    Pred Bidenom je pet velikih izazova u Evropi: Hoće li znati da upravlja ovom krizom?

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden će se sastati danas sa liderima i saveznicima NATO-a iz Evrope kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini. Pred njim će na ovom putovabnju biti nekoliko velikih izazova.

    Očekuje se da će SAD i saveznici danas predstaviti nekoliko novih mjera borbe protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu.
    Novi odgovor će podrazumijevati i raspoređivanje dodatnih NATO snaga u Evropu. Biden će objaviti nove sankcije ruskim političarima i oligarsima, dok bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo objaviti “veliki novi paket vojne potpore” Ukrajini.


    Samit bi Bidenu mogao poslužiti za potvrđivanje američkog vodstva u NATO-u, međutim morat će pokazati odlučnost u pet problema s kojima će se susresti, piše BBC.

    Prikaz jedinstva
    Sjedinjene Države i njeni saveznici su do sada pokazivale snažan zajednički odgovor na rusku invaziju Ukrajine. Urgentnost djelovanja je uklonila uobičajene prepreke među članicama NATO-a kada je riječ o postizanju nekog dogovora, međutim pitanje je da li će to tako i ostati.

    Kako se rat odugovlači, povećavaju se i šanse za razdor među članicama NATO-a. Biden će morati danas uvjeriti svoje saveznike da osnažena odlučnost NATO-a nije samo privremeno stanje, nego njihovo novo normalno stanje.

    Izbjeglička kriza
    Poljska se nosila sa većinom ukrajinskih izbjeglica koje bježe od ruske invazije. Otvorila je granice za milione izbjeglica što je napravilo dodatni pritisak na zemlju, koji bi mogao dovesti do društvenih nemira i ekonomske nestabilnosti ukoliko se o tome ne bude razmišljalo na pravi način.

    Zbog toga je goruća briga SAD-a i Bidena osigurati da ta nacija ostane pouzdana članica NATO-a.

    Vojna rješenja
    Iako je SAD obećao da će Ukrajini pružiti napredniju opremu kada je riječ o dalekometnoj protivzračnoj odbrane, međutim to je lakše reći nego učiniti.

    Postoji zabrinutost oko vrsta protivzračne podrške koju NATO može pružiti Ukrajini, a da to ne podstakne ruski odgovor protiv NATO-a.

    Plan sankcija
    Međunarodne sankcije, predvođene SAD-om i Evropom, nisu učinile mnogo da odvrate Rusiju od nastavljanja sa žestokim napadom na Ukrajinu.

    Dok zapadni saveznici tvrde da će se posljedice sankcija u Rusiji s vremenom povećati, raste pritisak na američke i evropske čelnike da pronađu nove načine kažnjavanja ruske agresije.

    Pitanje Kine
    I Amerika i Evropa morat će uložiti koordinirane napore kako bi uvjerile Kinu da se drži podalje od Rusije i, ako je moguće, bude glasnija u svojoj osudi invazije.

    Prijetnja sankcijama Kini, ako bi ona otvoreno pomogla Rusiji, već opterećuje kinesku privredu. No, nedavna podrška Kine ruskom učestvovanju na predstojećem privrednom i ekonomskom samitu G20 sugeriše da zadatak neće biti lak.

  • Anonimusi hakovali Centralnu banku Rusije, najavili objavljivanje tajnih podataka

    Anonimusi hakovali Centralnu banku Rusije, najavili objavljivanje tajnih podataka

    Hakerska grupa Anonymous je objavila kako su hakovali Centralnu banku Rusije te da će objaviti više od 35.000 podataka.

    Kako su iz grupe Anonymous objavili na Twitter profilu, njihova zajednica je izvršila hakovanje Centralne banke Rusije. Tvrde da će u narednih 48 sati objaviti više od 35.000 dokumenata uključujući tajne ugovore.

    Anonymous je najeksponiranija svjetska hakerska zajednica koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu objavila rat Rusiji.

    Ranije su se pohvalili kako su 26. februara hakovali državne TV kanale u Rusiji i pustili istinu o onome što se dešava u Ukrajini.

  • Sve što je imalo da se kaže o Medlin Olbrajt sastavila je u par rečenica Marija Zaharova

    Sve što je imalo da se kaže o Medlin Olbrajt sastavila je u par rečenica Marija Zaharova

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova na svom telegram nalogu prokomentarisala smrt Medlin Olbrajt, koja je preminula u sredu.

    Olbrajt, koja je bila prva žena na mestu američkog državnog sekretara i koja se smatra ideologom NATO agresije na SRJ, preminula je u 84. godini od raka.

    “Medlin Olbrajt, američki državni sekretar, ideolog bombardovanja Beograda. Umrla je juče, uoči godišnjice svojih balkanskih ostvarenja”, napisala je Zaharova na telegramu.

    Ona je napisala da ostavština Olbrajtove nije samo bombardovanje Srba, i podsetila na monstruoznu izjavu bivše američke državne sekretarke o iračkoj deci koja su umrla zbog sankcija.

    “U emisiji “Si-bi-esovih 60 minuta”, 12. maja 1996. voditeljka Lesli Stal ju je pitala: ‘Čuli smo da je više od pola miliona dece umrlo zbog sankcija protiv Iraka. Više nego u Hirošimi. I da li mislite da je to opravdano?’ Medlin Olbrajt: ‘Mislim da je to veoma težak izbor. Ali mislimo da je to opravdano.”

    Zaharova je zapitala da li je Madlen Olbrajt bila na meti bilo kakvih sankcija zbog svega što je uradila.

    “Ni pod jednom. Na Kosovu joj je podignut samo spomenik za ubistva Srba. Svečanom otvaranju prisustvovao je kosovski “predsednik” Hašim Tači. Bivši terenski komandant “Oslobodilačke vojske Kosova” koja je trgovala organima ubijenih Srba”, navela je Zaharova.

    Zaharova je na kraju napisala: “Da razumemo kome se na ovom svetu suprotstavljamo”.

  • Makron spreman da nastavi dijalog sa Putinom: Učinićemo sve da zaustavimo sukob

    Makron spreman da nastavi dijalog sa Putinom: Učinićemo sve da zaustavimo sukob

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman da nastavi dijalog sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i da će Francuska i Evropa učiniti sve što mogu da zaustave sukob u Ukrajini.

    Postoji neizvijesnost – rekao je Makron u intervjuu za francusku televiziju “M6”, navodeći da postoji mogućnost da Rusija koristi “neprihvatljivo” oružje ili da napadne druge susjedne zemlje, prenosi Rojters.

    “Mi, Francuzi i Evropljani, učinićemo sve da zaustavimo ovaj rat bez ulaska u njega”, rekao je francuski predsjednik uoči sastanaka zapadnih saveznika na najvišem nivou u Briselu.

    Ponovio je svoj stav da je Evropskoj uniji potrebno da reformiše funkcionisanje svog tržišta električne energije, čije cene u velikoj mjeri zavise od cena uvoza gasa iz Rusije, prenosi Tanjug.

    “Moramo da povratimo kontrolu nad našim cijenama električne energije tako što ćemo ih ograničiti, diverzifikovati naše snabdijevanje i pronaći druge dobavljače gasa, posebno da budu manje zavisni od Rusije”, poručio je Makron.

    Dodao je da će Francuska učiniti napor da se izbori sa globalnom krizom hrane koja je vjerovatno posljedica ovog sukoba.