Kategorija: Svijet

Visoki zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe pukovnik Ivan Voronič šetao je jutros kroz Goloseivski okrug kada mu je oko 9 sati po lokalnom vremenu prišao nepoznati čovjek i pucao u njega usmrtivši ga dok je prelazio ulicu.

Ubica je zatim pobjegao s lica mjesta, a nosio je crnu majicu i šorts.

Vjeruje se da je u Voroniča, koji je blizak saradnik predsjednika Volodimira Zelenskog, ispalio pet hitaca iz pištolja s prigušivačem, a zatim se okrenuo i pobjegao.

Pukovnik Voronič je od zadobijenih rana podlegao na licu mjesta.

Identitet osumnjičenog i motivi ostaju nejasni.

Pukovnik Voronič јe navodno bio viši operativac u odjeljenju centra za speciјalne operaciјe SBU.

SBU se nakon ubistva oglasila saopštenjem.

“Pokrenut јe krivični postupak zbog ubistva službenika SBU u Goloseivskom okrugu Kiјeva”, saopšteno je, prenosi Telegraf.

Oni su dodali da će preduzeti sve mjere kako bi se ovaj zločin što prije razjasnio.

Na društvenim mrežama pojavio se snimak nakon brutalne likvidacije:

Dok Rusija gotovo svake noći ispaljuje rekordne količine dronova i projektila na ukrajinske gradove, njena vojska na tri linije fronta beleži teritorijalne dobitke.

Prema podacima ukrajinske platforme DeepState, koja prati stanje na frontu putem tzv. otvorenih izvora, ruske snage su prošlog meseca zauzele dodatnih 556 kvadratnih kilometara.

Reč je o području četiri puta većem od Liverpula i gotovo jednakom veličini Čikaga, preneo je Index.

Moskva želi i da preseče linije snabdevanja ukrajinskih snaga na istoku i da stvori tampon-zonu unutar severnih ukrajinskih granica.

Tekst se nastavlja posle oglasa

Međutim, uprkos svakodnevnim napadima, rusko napredovanje je sporo – ovim tempom trebalo bi im više od 70 godina da osvoje celu Ukrajinu.

Fokus na tri područja
Najveći deo ruskih operacija trenutno je koncentrisan na tri ključna pravca: severoistočnu Sumsku oblast uz granicu s Rusijom, gradove Pokrovsk i Kostjantinovku na istoku te na područje zapadno od Pokrovska.

Lansirane balističke rakete; KIjev u plamenu; Tajno oružje protiv Putina? FOTO/VIDEO
Najveći poraz Donalda Trampa
U Harkovskoj oblasti je Rusija prošle sedmice objavila da je zauzela jedno pogranično selo. Ali, kako se navodi, bez dodatnih snaga teško da će nastaviti napredovanje, piše BBC

Vojni analitičari smatraju da su ovakve operacije osmišljene kako bi se ukrajinska odbrana prisilila na razvučenost duž celog fronta, koji se proteže na oko 1.200 kilometara. Time bi Kijev morao da preraspodeli trupe čime bi oslabila odbrana ključnih tačaka, poput Pokrovska.

Taj strateški grad Rusija pokušava da osvoji više od dve godine, a prema rečima ukrajinskog generala Oleksandra Sirskog, tamo je trenutno koncentrisano oko 111.000 ruskih vojnika.

“Kotao”
Na istoku Rusija pokušava da formira “kotao” – da delimično okruži ukrajinske snage kod Pokrovska i Kostjantinovke i prisili ih na povlačenje.Sada pokušavaju da probiju prostor između ta dva grada i uspostave mostobran s kog bi mogli da napadnu jedno ili drugo uporište, kaže oficir Viktor Trehubov, portparol operativno-strateške grupe “Hortica”.

I tu se ističe da su šanse za veći proboj za sada male. Napredovanje između Pokrovska i Kostjantinovke već usporava, a prethodni pokušaji s drugih strana nisu uspeli.

Ipak, navodi se da je najveći ruski napredak u poslednjim sedmicama zabeležen na zapadu, u smeru Novopavlovke, odakle su se ukrajinske snage povukle.

Napredak je bio toliko brz da su neki ruski vojni blogeri tvrdili da su njihove snage stigle i do Dnjepropetrovske oblasti – prvi put od početka invazije.

Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

“Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

“Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.

Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je danas predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen da podnese ostavku, nakon što je Sud pravde Evropske unije 14. maja proglasio Fon der Lajen odgovornom za prikrivanje informacija o ugovorima o nabavci vakcina.

Orban je to objavio na društvenoj mreži Iks uz fotografiju koja je stilizovana kao naslovnica časopisa Tajm, posvećena povlačenju bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena iz izborne trke 2024. godine, a na kojoj je slika Fon der Lajen uz tekst “Vrijeme je za odlazak”.

Njegov poziv dolazi nakon što je više od 70 poslanika Evropskog parlamenta 27. juna podržalo predlog za nepovjerenje Fon der Lajen.

O tom prijedlogu evroposlanici su raspravljali u ponedjeljak, a sutra bi trebalo o njemu da glasaju, prenosi Tanjug.

Iran nije samo na Bliskom istoku. Iran je u Evropi. Na Balkanu. Upravo tamo, u Federaciji BiH, Iran je razvio bazu za operacije po uzoru na ono što je uradio sa Hezbolahom u Libanu, rekao je u kolumni za Washington times bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević.

Kolumnu Roda Blagojevića za Washington Times prenosimo u cijelosti:

Počalo je 1990-ih, kada je Iran učestvovao u ratu u BiH. Vodio je rat kroz podršku muslimanima kako bi u BiH uspostavio evropsku kopiju Hezbolaha u Libanu.

Iran je aktivno podržavao i isporučivao oružje džihadističkim borcima u bosanskom ratu protiv katoličkih Hrvata i srpskih pravoslavnih hrišćana. Naoružavao je muslimanske terorističke grupe poput mudžahedina, koji su se borili u BiH. Kasem Sulejmani je lično bio uključen u vođenje napora Korpusa islamske revolucionarne garde da nadgleda isporuku oružja u BiH. Iran je obučavao Al Kaidu u BiH, a dvojica njihovih pripadnika su se kasnije pridružila napadu na Sjedinjene Države, udarivši u Pentagon 11. septembra.

Klintonova administracija je takođe bila svjesna ovoga.

Na kongresnim saslušanjima održanim u maju 1996. godine, zaključeno je da je Klintonova administracija gledala na drugu stranu dok je Iran isporučivao oružje teroristima u BiH.

Krajem prošlog meseca, vrhovni šiitski sveštenik u Iranu izdao je vjerski dekret kojim je objavljena “fatva” protiv predsejdnika Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.

Ajatolah Naser Makarem Širazi pozvao je muslimane širom svijeta da zauzmu stav, navodeći da svaka osoba ili vlada koja ugrožava vođstvo i jedinstvo globalne islamske zajednice treba da se smatra “ratnim vođom” podložnim pogubljenju. Najviši iranski sveštenik je potom na svom Iks nalogu objavio da agresija Islamske Republike neće biti ograničena na domaće neslaganje. Nagovijestio je planove za šire međunarodno, vjerski motivisano nasilje.

Budimo realni. Dok se ne postigne zadovoljavajuće rješenje u vezi sa iranskom sposobnošću proizvodnje nuklearnog oružja, Islamska Republika Iran ne napada samo svoj narod, već se i priprema za globalno nasilje u ime religije. Izrael, Sjedinjene Države i Evropa su glavne mete terorizma koji sponzoriše Iran.

Ali ovo ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Terorizam, džihad i “fatva” koje sponzoriše Iran nisu ništa novo.

Od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen režim, Iran je aktivno uključen u državno sponzorisani terorizam. Јedan od osnovnih prioriteta iranskog režima je izvoz revolucije u inostranstvo putem podrške terorističkim grupama i njihovim aktivnostima u drugim zemljama.

Tokom svoje burne istorije, Iran je strateški koristio terorističke grupe kao posrednike u svojoj spoljnoj politici, koristeći te grupe da bi ostvario uticaj širom Bliskog istoka i šire. Od dugogodišnje finansijske podrške Hezbolahu u Libanu do podrške milicijama u Iraku i Јemenu, iransko korišćenje posredničkih grupa oblikovalo je regionalnu dinamiku, podstaklo sukobe i predstavljalo složen izazov za globalnu bezbjednost.

Sa nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sledeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma.

Vjerovatnoća da se ovo dogodi je toliko realna da je prošlog mjeseca navela državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta da pošalju pismo ministru odbrane BiH u kojem prete zemlji sankcijama i obustavom svih programa vojne saradnje ako SAD otkriju da sprovodi vojnu saradnju sa Iranom.

Ali ovo ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Terorizam, džihad i fatva koje sponzoriše Iran nisu ništa novo.

Od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen režim, Iran je aktivno uključen u državno sponzorisani terorizam. Јedan od osnovnih prioriteta iranskog režima je izvoz revolucije u inostranstvo putem podrške terorističkim grupama i njihovim aktivnostima u drugim zemljama.

Tokom svoje burne istorije, Iran je strateški koristio terorističke grupe kao posrednike u svojoj spoljnoj politici, koristeći te grupe da bi ostvario uticaj širom Bliskog istoka i šire. Od dugogodišnje finansijske podrške Hezbolahu u Libanu do podrške milicijama u Iraku i Јemenu, iransko korišćenje posredničkih grupa oblikovalo je regionalnu dinamiku, podstaklo sukobe i predstavljalo složen izazov za globalnu bezbejdnost.

Sa nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sljedeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma.

Vjerovatnoća da se ovo dogodi je toliko realna da je prošlog mjeseca navela državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta da pošalju pismo ministru odbrane BiH u kojem prijete zemlji sankcijama i obustavom svih programa vojne saradnje ako SAD otkriju da sprovodi vojnu saradnju sa Iranom.

Američki nacionalni interesi biće daleko bolje zadovoljeni kada se neuspjeli Bajden-Obama-Klinton sporazum o smirivanju Irana napusti i zamjeni novim strateškim partnerstvom sa srpskim narodom na Balkanu. Partnerstvom koje bi bilo utemeljeno u istim judeo-hrišćanskim vrijednostima i u zajedničkim interesima koji čine temelj nepokolebljivog saveza Amerike sa Izraelom.

Ovo novo strateško partnerstvo učinilo bi svijet bezbjednijim mjestom.

Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obaveštajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.

Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog mješanja u američke izbore 2016. godine na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.

Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.

Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI-ja Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.

Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.

U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.

Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.

Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.

Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle sedmice otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom mješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu prijeteći da će u tom slučaju „bombardovati Moskvu“, prema dobijenom audio-snimku, prenosi CNN.

„Putinu sam rekao: ‘Ako uđeš u Ukrajinu, bombardovaću Moskvu. Nemam izbora'“, čuje se Tramp na snimku sa donatorskog skupa.

„A onda je Putin rekao: ‘Ne vjerujem ti.’ Ali vjerovao mi je 10 odsto“, dodao je Tramp.

Američki predsjednik je, takođe, tvrdio da je poslao sličnu poruku kineskom predsjedniku Si Đinpingu, upozoravajući ga da će SAD bombardovati Peking ako Kina izvrši invaziju na Tajvan.

„Mislio je da sam lud. Ali nikada nismo imali problem“, rekao je Tramp o Siju.

Snimci sa više zatvorenih događaja za prikupljanje sredstava u kampanji za Trampov drugi mandat u Njujorku i Floridi 2024. godine, koje su dobili novinari Džoš Dozi, Tajler Pejdžer i Isak Arnsdorf, objavljeni su u njihovoj novoj knjizi „2024“, a do sada nisu bili prezentovani javnosti, prenosi CNN.

Trampov tim je odbio da komentariše njihov sadržaj, navodi američka televizija.

Ove sedmice Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog Putinovog odbijanja mirovnog dogovora sa Ukrajinom i rekao da ruski predsjednik „prodaje gomilu gluposti“ SAD-u.

„Nisam zadovoljan Putinom. Vrlo sam nezadovoljan njime“, rekao je Tramp tokom sastanka svog kabineta, navodi CNN.

Pit Hegset, američki ministar odbrane, prošle sedmice je odobrio pauzu u isporuci oružja Ukrajini, a sada se doznalo da prije te odluke, nije obavijestio Bijelu kuću, reklo je za CNN pet izvora upoznatih sa situacijom.

Ovaj potez izazvao je haos unutar administracije dok su pokušavali da shvate zašto je došlo do obustave i da to objasne Kongresu i ukrajinskoj vladi.

Predsjednik Donald Tramp je u utorak sugerisao da nije on odgovoran za tu odluku, ali nije dao direktan odgovor novinarima, samo je naglasio da će SAD nastaviti slati odbrambeno oružje Ukrajini.

Haotičan proces
Ovaj događaj naglašava često haotičan proces donošenja politika unutar Trampove administracije, naročito pod Hegsetovim vodstvom u Ministarstvu odbrane.

Ovo je drugi put ove godine da je Hegset odlučio obustaviti isporuku američkog oružja Ukrajini, iznenadivši visoke zvaničnike za nacionalnu sigurnost.

Prvi put se to desilo u februaru, a odluka je brzo povučena, rekla su tri izvora za CNN, prenosi “Avaz”.

Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu, Kit Kelog (Keith Kellogg), i državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), koji je i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, takođe nisu bili unaprijed obaviješteni o pauzi i za nju su saznali iz medijskih izvještaja.

Dva izvora su navela da Hegset nije obavijestio Bijelu kuću zbog toga što nema šefa kabineta ni pouzdane savjetnike koji bi ga mogli podstaći da bolje koordinira važne političke odluke s ostalim agencijama.

Nedugo nakon što je saznao za pauzu prošle sedmice, Tramp je naredio Hegsetu da ponovo pokrene isporuku barem dijela municije, konkretno presretačkih raketa za Patriot sisteme protivzračne odbrane, koji su ključni za zaštitu ukrajinskih civila od stalnih ruskih napada raketama i dronovima.

Mnoge od tih municija već se nalaze u Poljskoj i mogle bi brzo biti prebačene u Kijev, rekao je jedan visoki zvaničnik administracije.

Paket oružja dodijeljen je još u vrijeme prethodne administracije i već je bio na putu za Ukrajinu kada je zaustavljen. U telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, Tramp je umanjio svoju ulogu u odluci da se obustavi isporuka oružja.

Zahlađenje odnosa
Tramp se, kako kažu dva izvora, čini manje spremnim da sada Rusiji da “pobjedu” tako što bi obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

U posljednjim sedmicama ohladio se prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer je sve jasnije da Putin nije spreman za mirovne pregovore s Ukrajinom.

Jedan evropski zvaničnik rekao je za CNN da je Trampovo razočaranje Putinom bilo očigledno tokom samita NATO-a u Nizozemskoj prošlog mjeseca, te da je prema njihovim saznanjima pauza u isporuci oružja Ukrajini “zaista nije potekla“ od Trampa.