VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Novi šok za tržište gasa

    Novi šok za tržište gasa

    Azijsko-pacifičkom tržištu gasa prijeti novi udar nakon što je Australija signalizirala da bi mogla da smanji izvoz tečnog prirodnog gasa (TPG).

    Ovaj region bori se sa ograničenim isporukama, visokim cenama i konkurencijom evropskih kupaca.

    Australija razmatra smanjeje prodaje u inostranstvu u korist domaće potrošnje pošto procenjuje da će imati manjak domaće ponude sledeće godine, izveštava CNBC.

    Budući da globalni energetski protekcionizam postaje sve veći, Australijska komisija za konkurenciju i zaštitu potrošača (ACCC) pozvala je prošle nedelje Kanberu da zaštiti domaće tržište gasa i ograniči izvoz TPG-a, pošto se predviđa da bi istočna obala zemlje mogla da se suoči s manjkom od 56 petadžula gasa u 2023. Mesecima se azijsko-pacifički region bori s konkurencijom evropskih kupaca goriva koji žele da nadoknade ograničene isporuke ruskog gasa.

    Većinu gasa koji se koristi na istočnoj obali Australije proizvode kompanije koje su takođe izvoznici TPG-a u azijsko-pacifički region i druge zemlje.

    Mada se većina prodaje TPG-a kupcima u inostranstvu odvija na bazi dugoročnih ugovora, australijski proizvođači takođe prodaju ovaj energent i na spot tržištu. Zemlje koje nemaju mogućnost da sklope dugoročne ugovore prinuđene su da kupuju gas na spot tržištu, gde su cene znatno više.

    Australijsko udruženje za proizvodnju i istraživanje nafte je, ipak, donekle smirilo uznemirenost na tržištima, navodeći da uprkos upozorenju AČC-a zemlja ima više nego dovoljno gasa za sledeću godinu.

    Međutim, ukoliko mehanizam ograničenja izvoza bude pokrenut, nove pritiske u pogledu snabdevanja i cena osetiće najveći kupci TPG-a u regionu, poput Japana i Južne Koreje, kao i novopridošli uvožnici TPG-a kao što su Filipini, kažu analitičari.

    Cene TPG-a su porasle za skoro 80 posto u odnosu na period pre početka rata u Ukrajini, prema indeksu cena kompa nije Plats JKM.

    Od aprila nije bilo spot tenderske prodaje iz tri glavna izvozna postrojenja TPG-a na istočnoj obali Australije, što ukazuje na usporavanje prodaje inostranstvu, izjavio je Kenet Fu, regionalni menadžer iz S&P Global Market Intelidzensa za azijsko pacifički region (APAC).

  • Policajac ubio legendarnog Brazilca

    Policajac ubio legendarnog Brazilca

    Legendarni borac brazilske džiu džitse Leandro Lo ubijen je u Brazilu.

    Lenadro Lo je imao 33 godine, a ubio ga je policajac van dužnosti Enrike Otavio Veloso.

    Leandro je bio na jednom koncertu u Sao Paolu i prema rečima svedoka, Veloso je došao do njegovog stola i uzeo im flašu što je izazvalo reakciju.

    Leandro je skočio na Enrikea, srušio ga dole i držao ga “zakucanog” za zemlju, ali su brzo bili razdvojeni pošto su prijatelji skočili da spreče veći incident.

    Međutim, kada je Enrike Veloso ustao, izvadio je pištolj i pucao Leandru Lou u čelo, pa je nekoliko sati kasnije i zvanično proglašen mrtav od strane doktora Artura Ribeira de Saboje.

    Leandro Lo je bio vlasnik crnog pojasa brazilske džiu džitse i imao je osam IBJJF titula šampiona sveta od 2012. godine do 2022. godine.

    Tokom karijere pobeđivao je velikane ovog sporta i neke od najboljih greplera ikada poput Gordona Rajana, Andrea Galvaa, Gilberta Durinja Burnsa, Roberta Satošija, Augusta Mendeza, Felipa Penju, Dilona Denisa, Alana Belčera, Davija Ramosa…

  • Kina: SAD moraju da snose ozbiljne posljedice

    Kina: SAD moraju da snose ozbiljne posljedice

    Kinesko ministarstvo odbrane danas je obrazložilo odluku Pekinga da prekine vojne pregovore sa SAD, donijetu u znak protesta zbog prošlonedjeljne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu, upozoravajući da Vašington mora da snosi ozbiljne posljedice.

    Prošlonedjeljna posjeta Pelosijeve razbjesnila je Kinu, koja ovo ostrvo smatra svojom teritorijom i po prvi put je odgovorila probnim lansiranjem balističkih projektila kod Tajvana, kao i prekidom nekih linija komunikacije sa Vašingtonom, prenosi Rojters.

    “Trenutnu napetu situaciju u Tajvanskom moreuzu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na sopstvenu inicijativu i stoga američka strana mora da snosi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za učinjeno. Suština se ne može negirati, a komunikacija zahtjeva iskrenost”, rekao je portparol ministarstva odbrane Vu Chijan u onlajn objavi.

    Četvorodnevni, do sada neviđeni kineski vojni manevari trebalo je juče da se završe, ali kineske vlasti nisu zvanično potvrdile da su vojne vježbe okončane zbog bojazni da je situacija u Tajvanskom moreuzu, posebno u blizini nezvanične središnje linije, i dalje napeta.

    Po 10 ratnih brodova iz Kine i Tajvana manevrisalo je juče u blizini središnje linije, kaže osoba upoznata sa situacijom koja je uključena u bezbjednosno planiranje.

    Ministarstvo odbrane Tajvana je saopštilo da su kineski vojni brodovi, avioni i dronovi simulirali napade na ostrvo i tajvansku mornaricu, zbog čega je Tajvan poslao svoje borbene avione i brodove da reaguju “na odgovarajući način”.

  • Zelenski oštro o Rusima “Ukoliko nastave tako zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora”

    Zelenski oštro o Rusima “Ukoliko nastave tako zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, ako Moskva na teritorijama koje su zauzele ruske snage u Ukrajini nastavi sa referendumima o priključivanju Rusiji, neće biti mogući pregovori sa Ukrajinom ili njenim međunarodnim saveznicima.

    Ukoliko okupator nastavi putem lažnih referenduma, zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora sa Ukrajinom i slobodnim svijetom, što će ruskoj strani svakako biti potrebno u nekom trenutku, rekao je Zelenski, prenosi Rojters.

    Ruski i ukrajinski zvaničnici su održali nekoliko rundi razgovora nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, ali nijedan razgovor nije održan od marta. Obje strane optužuju jedna drugu za prekid kontakta.

  • Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Demokrate u Senatu usvojili su danas paket potrošnje za klimatske promjene i zdravstvo, šaljući zakon u Zastupnički dom i dovodeći Joea Bidena korak bliže značajnoj zakonodavnoj pobjedi pred predstojeće izbore.

    Ako bude potpisan, zakon, službeno poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, dodijelio bi 369 milijardi dolara za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ulaganje u obnovljive izvore energije.

    Stručnjaci su procijenili da će odredbe zakona o klimi smanjiti američke emisije koje zagrijavaju planetu za oko 40 posto do 2030. godine, u poređenju s razinama od 2005. godine.

    Demokrate su obećali da će zakon smanjiti troškove zdravstvene skrbi za milione Amerikanaca dopuštajući Medicareu da pregovara o cijenama lijekova na recept i ograniči cijene lijekova na recept za primatelje Medicare na dvije hiljade dolara godišnje. Za one koji primaju zdravstveno osiguranje putem tržišta Zakona o pristupačnoj skrbi također se očekuju niži troškovi premija.

    “Danas su demokrate u Senatu stali na stranu američkih porodica zbog posebnih interesa, glasajući za smanjenje troškova lijekova na recept, zdravstvenog osiguranja i svakodnevnih troškova energije i smanjenje deficita, dok su najbogatije korporacije napokon morale platiti svoj dio”, rekao je Biden u izjavi slaveći usvajanje zakona.

    Takođe je dodao da je, kada se prvi put kandidovao za predsjednika, obećao da će “natjerati” vladu da radi za radničke porodice – a to je, navodi, upravo ono što ovaj zakon i radi.

  • Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se blago oporavlja danas na aijzkom trgovanju od najoštrijeg pada u posljednje dvije nedjelje koji je pretrpio noćas, dok su investitori ostali na oprezu uoči objave podataka o zapošljavanju u SAD i zbog sve izraženije zabinutosti u pogledu moguće recesije.

    Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost zelene novčanice prema korpi vodećih valuta, porastao je 0,15 odsto na 105,86 poena, nakon što je tokom noći pao za 0,68 procenata, najviše od 19. jula, izvještava Rojters.

    Investitori iščekuju važan američki izvještaj o novootvorenim radnim mjestima u nepoljoprivrednom sektoru koji će dati nagovještaje o tome kako napreduje američka ekonomija. Analitičari predviđaju da će povećanje broja radnih mjesta za jul iznositi 250.000, nakon rasta od 372.000 novozaposlenih u junu.

    Imajući u vidu jučerašnji izvještaj, da se povećao broj Amerikanaca koji su se prošle nedjelje prvi put prijavili za dobijanje državne naknade za nezaposlene, signali o slabljenju tržišta rada u SAD su možda već na djelu, navodi britanska agencija.

    Evro je ostao stabilan prema američkoj valuti na oko 1,0237 dolara, nakon rasta tokom noći za 0,8 posto.

    Ekonomisti, međutim, procjenjuju da će oporavak evra od nedavnih gubitaka vjerovatno biti kratkog vijeka jer energetska kriza u Evropi ne jenjava.

    Problem s vraćanjem turbine za gasovod Sjeverni tok 1, koji prema navodima Rusije sprečava povećanje isporuka gasa Evropi, nije se približio rješenju, pošto je Moskva saopštila u četrvtak da je potrebna dokumentacija koja potvrđuje da ta oprema ne podleže sankcijama.

    Što se ostalih valuta tiče, britanska funta je oslabila za 0,14 odsto na 1,21405 dolara, a na nedjeljnom nivou je pala za oko 0,35 procenata, zbrisavši dobitke ostvarene u prethodne dvije nedjelje.

    Banka Engleske je u četvrtak podigla referentnu kamatu za pola procentnog poena na 1,75 posto, na najviši nivo od kraja 2008. i upozorila da je pred Britanijom duga recesija.

    Dolar je jutros porastao prema japanskom jenu za 0,21 odsto na 133,215 jena za dolar, nakon noćašnjeg pada od 0,69 odsto.

    Australijski i novozelandski dolar su zabilježili neznatne promjene prema američkom rivalu i trguju se na nivou od 0,69645 američkih dolara, odnosno 0,6290 USD, respektivno.

  • VW i Stellantis prestigli Teslu

    VW i Stellantis prestigli Teslu

    Njemački koncern i francusko-italijansko-američki automobilski gigant zauzeli su prva dva mjesta u Evropi po prodaji EV u prvoj polovini 2022.

    Kada je riječ o električnim automobilima, Volkswagen grupa je u prvih šest mjeseci ove godine iza sebe ostavila dva velika rivala, Stellantis i Teslu. Stellantis je takođe napravio dobar rezultat, s obzirom da se veoma približio Nijemcima, a po prodaji prestigao Teslu.

    Koncern Volkswagen je kupcima u Evropi u prvoj polovini godine isporučio 116.307 vozila na struju, dok je Stellantis bio drugi sa 105.413 isporučenih električnih automobila.

    Tesla ima novi cilj: 2 miliona EV godišnje već u 2022.

    Tesla je daleko iza, na trećoj poziciji sa 78.277 prodatih vozila, pokazuju podaci do kojih je došao Dataforce, a prenosi Automotive News Europe.

    Podaci se odnose na 27 zemlja EU, plus Veliku Britaniju, Švajcarsku, Island i Norvešku.

    Najprodavaniji električni automobil iz Stellantisa je novi Fiat 500.

    Iako je Tesla u ukupnom zbiru tek treći po prodaji EV u Evropi, ovaj proizvođač zauzima prva dva mjesta kada su u pitanju pojedinačni modeli.

    Najtraženiji električni auto u Evropi u prvih šest mjeseci 2022. bio je Tesla Model Y (39.969 prodatih vozila), dok je drugi Tesla Model 3 (38.320).

    Električni Fiat 500 je treći (32.315), Peugeot e-208 četvrti (21.918), a Škoda Enyaq iV peta (19.951), kao najbolje plasirani električni model iz VW grupe.

  • Četiri scenarija Kine i Tajvana

    Četiri scenarija Kine i Tajvana

    Što se tiče odgovora na pitanje “kako”, događaji ove nedelje učinili su stvari malo jasnijima.

    Kineske ratne igre bez presedana uključivale su ispaljivanje projektila u vode oko Tajvana, kao i navodno iznad samog ostrva, zajedno sa pomorskom blokadom i preletima borbenih aviona. Ranije ove nedelje PLA je vežbala amfibijsko iskrcavanje na plaži nasuprot Tajvanu.

    Neke ili sve ove stvari mogle bi da se pojave u bilo kojoj budućoj vojnoj operaciji. Verovatno je da će Peking umesto toga ipak da izvede progresivno i postepeno gomilanje snaga, pri čemu će svaki novi korak u tom gomilanju biti taman toliki da ne bude dovoljan povod Zapadu da vojno uzvrati na taj potez.

    Smatra se da je cilj Pekinga da pritisne Tajvan sve dok mu jedina preostala opcija ne bude saradnja.

    Uopšteno, postoje četiri moguća scenarija koja bi mogla da se dese. 1.Blokada Tajvana

    Produženje vojnih vežbi moglo bi da se iskoristi da se Tajvan iscrpi financijski, ekonomski i operativno. Tako bi se iscrple tajvanske oružane snage koje bi se dugo vremena držale u stanju visoke pripravnosti. Takođe bi se omogućilo Kini da rasporedi vojne snage na najbolje moguće položaje kako bi mogla brzo da pokrene napade.

    Koristeći vežbe poput onih koje se sprovode ove nedelje kao izgovor, nametanje carine i uspostavljanje zone zabrane leta moglo bi se lako sprovesti kako bi se Tajvan izolovao od svake spoljne pomoći.

    Sedam zona u kojima kineske snage trenutno izvode vežbe odabrane su zbog njihove važnosti u potencijalnoj kampanji zatvaranja ostrva i osujećivanja strane intervencije, smatra general major Meng Sjangking, profesor strategije na Univerzitetu nacionalne odbrane u Pekingu 2.Kina napada mala ostrva Fuđena

    Mala ostrva provincije Fuđen, od kojih se neki nalaze na manje od 10 kilometara od kineskog kopna, Kina već dugo smatra delom svoje teritorije.

    Tu spadaju ostrva Macu, severozapadno od Tajvana, i Kinmen, lanac istočno od obale kineskog grada Sjamena. Peking bi mogao da izvršiti invaziju na neka ili sva ostrva na kojima živi oko 20.000 ljudi, uz minimalne troškove.

    Svaki odgovor sem vojne podrške potakao bi Kinu da bude “pustolovnija”, potencijalno veoma slično ruskom zauzimanju Krima 2014, navodi “Jutarnji list”. Ostrva su dovoljno mala da mnoge zemlje možda ne žele da rizikuju sveopšti rat oko njih. Ali, američki Zakon o američko-tajvanskim odnosima ih smatra delom Tajvana pa bi se SAD mogle osećati primoranima da intervenišu.

    Raketni napad

    Kako bi pokušao da oslabi Tajvan, a istovremeno smanji rizik od uključivanja u potpunu invaziju, Peking bi u trećem potencijalnom scenariju mogao da se odluči za ograničene napade iz vazduha.

    Obalska odbrana, radari i aerodromi bili bi najverovatniji ciljevi. Kina bi verovatno izbegla targetiranje glavnih naseljenih mesta kako bi namamila Tajvan za pregovarački stol bez stvaranja žrtava kako ne bi ojačala odlučnost javnosti vezano uz odbranu. U ovom scenariju, SAD bi verovatno povećale spremnost svojih snaga u regionu, posebno Japanu. Tokio bi takođe mogao da stavi svoju vojsku u pripravnost.

    Takvim potezom rizikovalo bi se “upadanje u najgore od oba sveta”, odnosno nanošenje dovoljno štete Tajvanu da se ostatak regiona natera da obrati pažnju ali ipak ne toliko da se iz temelja promeni strateška situacija, kaže Kaušal.

    Peking bi takođe morao da bude spreman za intenzivniji odgovor i, ako to bude potrebno, za potpunu invaziju. 4.Potpuna kopnena invazija

    U slučaju sveobuhvatnog napada, Kina bi nastojala da iskrca trupe na strateškim tačkama, jureći preko više od 100 kilometara dugog Tajvanskog moreuza pod zaštitom raketa i borbenih aviona kako bi odvratila pažnju tajvanske odbrane.

    Diplomatski izvori rekli su “Telegrafu” da Peking veruje kako postoji “dvodnevni okvir” za preuzimanje ostrva, odnosno da imaju dva dana za izvrše napad pre nego što Zapad uspe da im u potpunosti odgovori, što je lekcija koju je Kina naučila iz ruske invazije na Ukrajinu.

    Sajber ratovanje verojatno će da se koristi u velikim razmerima kako bi se ometali oblici komunikacije Tajvana i posejala panika među populacijom, sa ciljem što bržeg slamanja odbrane i volje za otporom.

    Kineska flota i podmornice nastojale bi da unište tajvansku mornaricu, kao i bilo koje brze letelice koje bi pokušavale da zaustave napredovanje vojnih nosača, ili bi postavili mine na strateška mesta sletanja. Kineska mornarica takođe bi delovala kao paravan na severu i istoku, odsecajući sva potencijalna pojačanja iz Japana ili SAD.

    Međunarodni dogovor
    Tajvan bi nastojao da odgovori korišćenjem opreme skrivene u njihovim urbanim džunglama i planinskim mestima. Civilno stanovništvo bilo bi mobilizovano kao posmatrači na plaži, protivtenkovski i PVO timovi i gerilske snage. Izviđačke bespilotne letelice i mobilne radarske platforme koristile bi se za identifikaciju meta za uništenje.

    Međunarodni odgovor bio bi gotovo zagarantovan, na čelu sa Vašingtonom i verovatno savezničkim Japanom i možda Australijom.

    Druge regionalne sile, poput Indije, verojatno bi nadodale političku, ekonomsku i retoričku potporu, ali se od njih ne bi očekivalo da vojno intervenišu. Većina zemalja nastojala bi da “zaštiti” svoju poziciju između Kine i SAD, rekao je Kaušal.

    Velika Britanija verovatno ne bi imala izravnu vojnu moć koja bi mogla da odgovoriti na kineski napad, ali bi mogla da pruži obaveštajne i sajber usluge svakom odgovoru na kineski napad.

  • Kina je trebala okončati vojne vježbe oko Tajvana juče, ali ih ipak nastavlja i ove sedmice

    Kina je trebala okončati vojne vježbe oko Tajvana juče, ali ih ipak nastavlja i ove sedmice

    Iako je prethodno saopšteno kako će Narodnooslobodilačka armija Kine, vježbe na šest lokacija oko Tajvana, održati od 4. do 7. augusta, čini se kako će se dio vježbi održavati i u narednim danima.

    Ministarstvo odbrane Kine saopćilo je kako je i tokom 7. augusta, formalno posljednjeg dana vježbi, Narodnooslobodilačka armija Kine nastavila provoditi zadatke kako na moru tako i u zraku.

    “Zračne snage slale su različite tipove i serije borbenih aviona, uključujući avione za rano upozorenje, bombardere, ometače, lovce te su nastavili provoditi zajedničko izviđanje, operacije nadmoći u zraku i simulaciju kopnenih napada”, navodi se.

    Direktor odjeljenja za zrakoplovne snage pri Istočnoj komandi Narodnooslobodilačke armije rekao je kako vježbe imaju za cilj simulaciju uništavanja ključnih ciljeva na Tajvanu.

    “Ova operacija je sistematski testirala ofanzivnu taktiku sistema te je poboljšala sposobnost preciznog uništavanja ključnih ciljeva na ostrvu”, rekao je Zhang Zhi.

    Iako su vježbe trebale biti okončane u nedjelju, Ministarstvo odbrane Kine je danas navelo kako će se vježbe nastaviti provoditi.

    “Zapovjedništvo će nastaviti provoditi zajedničke vježbe na moru i u zračnom prostoru oko Tajvana, s fokusom na organiziranje zajedničkih protupodmorničkih i morskih jurišnih operacija”, ističu iz Pekinga.

  • Bajden hvali Gvozdenu kupolu

    Bajden hvali Gvozdenu kupolu

    Američki predsednik Džo Bajden pozdravio je prekid vatre između Izraela i palestinskog pokreta Islamski džihad, koji je stupio na snagu noćas nakon tri dana raketiranja.

    Bajden je rekao da su SAD bile u kontaktu sa zvaničnicima Izraela, Palestinske samouprave, Egipta, Katara i Jordana, kako bi izdejstvovale brz završetak neprijateljstava i zahvalio liderima tih zemalja.

    On je pohvalio izraelskog premijera Jaira Lapida i njegovu vladu zbog “čvrstog vođstva tokom krize”.

    Bajden je ponovio podršku Vašingtona pravu Izraela da se brani od “neselektivnog” raketiranja Islamskog džihada, prenosi Tajms of Izrael.

    Dodao je da su SAD ponosne na podršku izraelskom odbrambenom sistemu “gvozdena kupola”, koji je “presreo stotine raketa i spasio bezbroj života”.

    Bajden je izrazio žaljenje zbog civila koji su izgubili život tokom konflikta, bez obzira na to sa koje su strane, i dodao da njegova adminstracija podržava blagovremenu i temeljnu istragu tih pogibija.

    “Pozivamo sve strane da se u potpunosti pridržavaju prekida vatre i da obezbede da gorivo i humanitarna pomoć pristižu u Pojas Gaze kako se borbe stišavaju”. naveo je on.