Avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije uništila je 39 vojnih objekata Ukrajine, uključujući dva komandna mjesta i 36 uporišta ukrajinske vojske, saopštio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.
“Operativno-taktička i vojna avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije pogodila je 39 vojnih objekata Ukrajine. Među njima su dva komandna mjesta i 36 položaja Oružanih snaga Ukrajine”, rekao je Konašenkov na konferenciji za novinare, prenosi agencija RIA Novosti.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je u telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izrazio spremnost da sarađuje sa međunarodnim organizacijama i pomogne ukidanju ruskog embarga na izvoz ukrajinske hrane preko Crnog mora, saopšteno je danas iz Jelisejske palate.
Makron je, navodi se, ponovio da je u Ukrajini potreban prekid vatre, kao i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Marijupolju, prenosi Rojters.
“Pozvao sam Rusiju da ispuni svoju međunarodnu odgovornost kao članica Savjeta bezbjednosti UN tako što će zaustaviti ovaj razorni napad”, naveo je Makron.
TAS S je prenio da je telefonski razgovor Makrona i Putina trajao duže od dva sata.
Ovo je prvi razgovor dvojice lidera otkako je Makron ponovo izabran za predsednika Francuske 24. aprila.
Italijanski premijer Mario Draghi kazao je da se njegova zemlja zalaže za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, ali i da se pruži novi zamah zemljama poput Bosne i Hercegovine.
Draghi je pozvao na nastavak proširenja EU uz “trenutno otvaranje pregovora” o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, i nove napore u približavanju zemljama koje su dalje u procesu, kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina.
“Italija podržava trenutno otvaranje pregovora o pridruživanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Želimo dati i novi zamah pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom i garantujemo maksimalnu pažnju legitimnim zahtjevima Bosne i Hercegovine i Kosova. Mi smo za ulazak svih ovih zemalja i želimo Ukrajinu u EU”, rekao je.
Draghi je istakao da prijem zemalja koje žele da uđu u EU ne vidi kao “prijetnju evropskom projektu”, već naprotiv, kao “dio njegove realizacije”, prenosi ANSA.
Italijanski premijer je najavio da će nastaviti podržavati sankcije Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu, ali je također spremna raditi na pronalaženju diplomatskog rješenja za sukob.
“Rat u Ukrajini pokazao je duboku ranjivost mnogih naših zemalja u odnosu na Moskvu. Italija je jedna od najizloženijih država članica”, dodao je, misleći na oslanjanje Italije na ruski gas.
Kaže da je takvo oslanjanje na energiju nepromišljeno sa ekonomske tačke gledišta i opasno sa geopolitičkog stanovišta.
“Italija namjerava da donese sve neophodne odluke da odbrani svoju i evropsku sigurnost. Podržali smo sankcije koje je EU odlučila uvesti Rusiji, uključujući i one u energetskom sektoru. Nastavit ćemo to činiti sa istim uvjerenjem i ubuduće”, izjavio je Draghi.
On je rekao da rat u Ukrajini predstavlja jednu od najozbiljnijih kriza u istoriji EU, ističući da je to humanitarna, sigrnosna, energetska i ekonomska kriza.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je spreman da radi sa međunarodnim organizacijama da bi se pomoglo u prevazilaženju ruskog embarga na izvoz hrane iz Ukrajine preko Crnog mora, saopćila je Jelisejska palata.
U saopćenju se navodi da je Macron u telefonskom razgovoru ponovio da je u Ukrajini neophodan prekid vatre i da je rekao Putinu da je duboko zabrinut zbog situacije u Donbasu i Mariupolju.
“Pozvao sam Rusiju da preuzme svoju međunarodnu odgovornost kao članica Vijeća sigurnosti UN-a i okonča ovaj razorni napad”, rekao je Macron.
Njemački kancelar Olaf Šolc obećao je podršku prijemu Finske i Švedske u NATO ako zatraže članstvo.
Dve zemlje treba da odluče, rekao je u utorak na sednici vlade u Mesebergu kod Berlina kojoj su prisustvovale i premijerke Finske i Švedske Sana Marin i Magdalena Anderson.
“Međutim, mi nemamo nedoumica – ako te dve zemlje odluče da žele u NATO, mogu da računaju na našu podršku,” rekao je Šolc. Helsinki i Stokholm uvek mogu, dodao je, da se oslone na Nemačku.
Sana Marin je rekla da je ruski napad na Ukrajinu potpuno promenio bezbednosnu situaciju. “Nema povratka nazad,” kazala je finska premijerka. Dodala je da njena zemlja ima snažnu i modernu vojsku koja u svako doba može da sarađuje sa NATO.
Švedska premijerka Magdalena Anderson rekla je, povodom mogućeg učlanjenja u alijansu, da su “sve opcije na stolu.”
Finska će odluku možda da donese već 12. maja, ako predsednik Sauli Niniste (Sauli Niinistö) saopšti svoj stav. Odluku u Finskoj donose zajedno predsednik i vlada. Švedska će dan kasnije da predstavi bezbednosno-političku analizu u kojoj će biti reči i o NATO.
Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Finska i Švedska ozbiljno razmišljaju o ulasku u NATO. Generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg im je već obećao brz prijem ako podnesu zahtev.
U anketama javnog mnjenja u obe zemlje je podrška pridruživanju Severnoatlantskom savezu porasla, a mnoge partije u Stokholmu i Helsinkiju nagovestile su podršku članstvu. Ne, međutim, i socijaldemokratske kojima pripadaju Sana Marin i Magdalena Anderson.
Njemački borbeni avioni presreli su iznad Baltičkog mora jednu rusku izviđačku letjelicu te je ispratili podalje od njemačke teritorije, javljaju njemački mediji u utorak.
“U blizini otoka Ruegena primijećen je jedan ruski izviđački vojni avion nakon čega su iz baze Laage pored Rostocka poletjela dva Eurofightera te ruski avion ispratila podalje od njemačke teritorije”, potvrđeno je agenciji Dpa.
Nadalje je potvrđeno kako se avion “približavao njemačkom zračnom prostoru” ali da je promijenio smjer nakon polijetanja njemačkih Eurofightera. Čitav incident se dogodio još u subotu, prenosi Hina.
U međuvremenu je i danska vlada na obavijesni razgovor pozvala ruskog ambasadora u toj zemlji zbog nedavnog ulaska jednog ruskog vojnog aviona u danski zračni prostor iznad baltičkog otoka Bornholma.
Tom prilikom ruski avion je povrijedio i švedski zračni prostor.
Ukrajinski braonioci čeličane “Azovstal” tvrde da su ruske snage upale u tu fabriku. Zamenik komandanta puka Azov koji se nalazi u čeličani potvrdio je za agenciju AP da su ruske snage upale u fabriku.
Odgovarajući na pitanje o izveštajima ukrajinskih medija da je fabrika bila napadnuta, Svjatoslav Palamar je rekao da su oni tačni.
Ranije danas je komandant brigade Nacionalne garde Ukrajine Denis Šlega rekao da “neprijatelj pokušava da upadne u fabriku Azovstal sa značajnim snagama koristeći oklopna vozila”.
Papa Franja je izjavio da mu je mađarski premijer Viktor Orban prilikom nedavnog susreta rekao kada Vladimir Putin planira da završi rat u Ukrajini.”Orban mi je, kad smo se sreli, rekao da Rusi imaju plan i da će sve biti gotovo 9. maja. To bi takođe objasnilo brzinu kojom sve eskalira ovih dana. Jer više nije u pitanju samo Donbas, nego i Krim i Odesa, odnosno zauzimanje ukrajinskih luka na Crnom moru”, rekao je papa.
Papa je u intervjuu ponovio da je spreman da otputuje u Moskvu kako bi se susreo s Vladimirom Putinom. “Još nismo dobili odgovor i nastavljamo da insistiramo, iako se plašim da Putin ne može i ne želi da održi taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je papa Franja.
Takođe je naglasio da “zasad neće ići u Kijev”.
Po njegovim rečima, u Ukrajinu je poslao kardinale Majkla Černija i Konrada Krajevskog, kome je to četvrta poseta.
Lider ruske republike Čečenije Ramzan Kadirov izjavio je da je u toku velika ofanziva snaga samoproglašene Luganske narodne republike (LNR) i čečenskih boraca duž cele linije fronta u LNR.
Kadirov je naveo da su, usled munjevitog napada, ukrajinske snage izbačene sa utvrđenih položaja i odbačene na znatnu udaljenost, prenosi RIA Novosti.
Opoziciona Konzervativna narodna stranka Estonije predložila je parlamentu da razmotri pitanje povlačenja potpisa ispod sporazuma o kopnenoj i pomorskoj granici sa Rusijom iz 2014. godine.
Parlament Estonije danas će razmatrati taj prijedlog.
Kako navodi portal “Delfi”, estonski poslanici optužuju Moskvu za “ideološke i političke napade” na Talin i za “okupaciju” više od pet odsto estonske teritorije.
“Nakon završetka okupacije i obnavljanja nezavisnosti, teritorija Estonije i kopnena granica se de jure, na osnovu sukcesije, ponovo uspostavljaju u skladu sa Tartuskim mirovnim sporazumom”, navodi se u obrazloženju prijedloga.
Prema Tartuskom mirovnom sporazumu iz 1920. godine, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika predala je Estoniji dio današnjih teritorija Rusije – Lenjingradske i Pskovske oblasti.
Estonija je 1940. godine ušla u sastav Sovjetskog Saveza, a Moskva smatra da ovaj dokument nema pravnu snagu.
Estonija i Rusija trenutno nemaju pravno regulisane granice. Nakon pregovora koji su trajali više od 10 godina, u Moskvi je 2005. godine potpisan sporazum o granici. Međutim, prilikom ratifikacije Talin je samoinicijativno ubacio u postojeći zakon preambulu u kojoj se poziva na Tartuski sporazum. Moskva je to shvatila kao mogućnost da Estonija u budućnosti ispolji teritorijalne pretenzije i povukla potpis sa sporazuma.
Ministri spoljnih poslova dvije zemlje su 2014. godine potpisali novi sporazum, ali on još uvijek nije ratifikovan.