VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemački parlament daje zadnju riječ o slanju trupa u BiH

    Njemački parlament daje zadnju riječ o slanju trupa u BiH

    Vlada Njemačke ne odustaje od namjere da u BiH pošalje njemačke vojnike u sklopu misije EUFOR Altea, a kako saznaju “Nezavisne novine”, uskoro će u Bundestagu biti donesena i konkretna odluka kojom će taj angažman biti odobren.

    Takođe, saznajemo da će se o BiH povesti još jedna debata, a moguće su i konkretne odluke nakon što je propao pokušaj da se na nivou Evropskog savjeta donese odluka o sankcijama, jer se tome usprotivila Mađarska.

    Podsjećanja radi, ovoj odluci se u četvrtak usprotivio Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, koji je mišljenja da zbog istorijske uloge Njemačke u BiH i na Balkanu ne bi trebalo da dođe do ovakvog raspleta situacije.

    “Mislim da to ne treba. Hoću javno da kažem da Nijemci s stanovišta vojnog prisustva ne asociraju na dobra vremena i dobar položaj za naš narod. Ne kažem i ne želim da izvlačim paralelu, ali Altea može da ostane u mandatu koji je bio prije izlazaka i uznemiranja naših ljudi”, rekao je Dodik.

    S druge, pak, strane, u FBiH pozitivno gledaju na najavu da se Bundesver vrati u BiH.

    Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, je prošlog mjeseca nakon razgovora s Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, podržao pojačanu ulogu te zemlje.

    “Možemo očekivati snažniji angažman Njemačke u BiH i području zapadnog Balkana te cijelog šireg regiona. Njihov snažniji angažman trebalo bi svima da nam pomogne, a za to je potrebno normalno funkcionisanje institucija BiH”, istakao je Džaferović. U tom trenutku zvanično nije bila poznata njemačka namjera da se ojača EUFOR, ali je očigledno Džaferović nešto o tome znao.

    U Bundesveru zasad nemaju informaciju o njihovom eventualnom budućem angažmanu i ističu da je to politička odluka. Oni samo navode podatke o svom dosadašnjem angažmanu i ističu da je Bundesver u BiH imao pozitivan doprinos, te da se radi o najdužoj vojnoj misiji u istoriji Vojske Njemačke. Oni ističu da je u BiH i Hrvatskoj bilo angažovano čak 63.000 njemačkih vojnika u raznim misijama. Navode i da je stabilizacija situacije u BiH od 2004. do 2011. godine omogućila redukovanje njemačkog prisustva, kada je broj vojnika sa 6.500 postepeno redukovan na samo 15.

    “Šesnaestog novembra 2012. godine je završeno njemačko učešće u operaciji EUFOR Altea. Posljednji njemački vojnici svoj su angažman okončali 27. septembra 2012. godine, a 16. novembra je završen i njemački udio u rezervnom bataljonu”, naglašavaju oni.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, uvjeren je da će doći do jačanja EUFOR-a, jer su SAD nakon izbijanja ukrajinske krize odlučne da ojačaju vojno prisustvo Zapada na teritoriji zapadnog Balkana, pa samim tim i u BiH.

    “Jasno se vidi da im je stalo da sada imaju jače i izraženije prisustvo u BiH nego na Kosmetu. To govori o njihovom diskursu. Oni BiH vide kao potencijalnu tačku krize”, kaže Radić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovom mišljenju, najveći izazov za Misiju EUFOR bi mogao biti veto Rusije na produžetak mandata u novembru ove godine, ali sugeriše da i za to postoji američki plan kako bi se postupilo u toj situaciji.

    Inače, u srijedu tokom rasprave o BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a, Ana Evstigneeva, zamjenica ambasadora Rusije, je rekla da je njena zemlja zabrinuta načinom na koji se Misija EUFOR-a Altea trenutno odvija.

    “U martu je došlo do udvostručivanju kontigenta bez ikakve koordinacije. Na ulicama su patrole s teškim oružjem, što izaziva paniku među građanima”, rekla je ona.

  • Drugi najveći proizvođač pšenice na svijetu zabranio izvoz

    Drugi najveći proizvođač pšenice na svijetu zabranio izvoz

    Indija je zabranila izvoz pšenice i ta odluka države stupila je na snagu u petak kasno uveče, saopštila je vlada u Nju Delhiju.

    Drugi najveći proizvođač pšenice na svetu pokušava da smanji cijenu na lokalnom tržistu.

    Isporuke pšenice su dozvoljene samo u slučajevima gde je ranije odobrena prodaja, dodala je vlada, preneo je Rojters.

    Kupci iz celog svijeta su se okrenuli Indiji oko nabavke pšenice, nakon što je izvoz pšenice iz Ukrajine zaustavljen posle ruskog napada u Ukrajini.

  • Rusija traži od UN-a da istraži koriste li Ukrajinci biološko naoružanje iz bio-laboratorija

    Rusija traži od UN-a da istraži koriste li Ukrajinci biološko naoružanje iz bio-laboratorija

    Ruska državna novinska agencija TASS javlja kako predstavnici Rusije u UN-u namjeravaju podnijeti zahtjev za sprovođenje istrage u vezi navoda da ukrajinske oružane snage koriste biološko oružje, a u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma.

    Stalni predstavnik Rusije u UN-u Vasily Nebenzya ponovio je tezu da u Ukrajini postoje bio-laboratorije koje se bave razvojem biološkog naoružanja, što je za Ruse bio jedan od motiva invazije na tu državu. On je istakao kako je njegova vlada već u posjedu značajne količine materijala koji upućuju na kršenje Konvencije o biološkom i toksičnom oružju.

    “Čim se završi prikupljanje materijala, mi ćemo ih dostaviti Vijeću sigurnosti kako bi oni sproveli istragu”, kazao Nebenzya.

    Nebenzya je istakao kako smatra da SAD nemaju konstruktivnu ulogu u raspravama na temu biološkog oružja, pa će Rusija biti primorana voditi se odredbama Konvencije koji omogućavaju dostavljanje dokaza direktno Vijeću sigurnosti.
    “Nadamo se da će naše radnje zauvijek onemogućiti upotrebu biološkog naoružanja koji prijeti međunarodnom miru”, dodao je.

  • Naveden glavni cilj rata

    Naveden glavni cilj rata

    Kako prenosi RIA Novosti, Putin je cilj vojne operacije u Ukrajini nazvao “zaštitom ljudi koji su bili izloženi uznemiravanju i genocidu od strane režima u Kijevu u proteklih osam godina“.

    Ministarstvo odbrane je obavestilo Putina da je vojska izvršila glavni zadatak prve etape rata – značajno je smanjila borbeni potencijal Ukrajine“.

    Kao glavni cilj navedeno je “oslobođenje Donbasa“. Kremlj je na sastanku ridruživanje Švedske i Finske NATO-u nazvao “egzistencijalnom pretnjom Rusiji“.

    Zamenik predsednika Saveta Bezbednost Dmitrij Medvedev je najavio da “Rusija mora biti spremna za agresivne blok akcije tokom širenja svog prisustva u blizini ruske granice“.

  • Zelenski nudi razgovor s Putinom, a uslov je povlačenje trupa

    Zelenski nudi razgovor s Putinom, a uslov je povlačenje trupa

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je ponudio održavanje direktnih razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i rekao da bi povlačenje Rusije iz Ukrajine trebalo da bude polazna tačka za bilo kakve razgovore.

    Kao predsjednik, spreman sam da razgovaram sa Putinom, ali samo sa njim. Bez ijednog njegovog posrednika. I to u okviru dijaloga, a ne ultimatum – rekao je on u intervjuu italijanskoj televiziji RAI 1 emitovanom danas u Ukrajini, prenio je Rojters.

    U svojim javnim komentarima koje je nedjeljama iznosio o izgledima mirovnih pregovora, Zelenski je isticao da Ukrajina neće praviti kompromise oko svog teritorijalnog integriteta.

    On je odbacio sugestije, koje je pripisao Parizu, da Ukrajina treba da učini ustupke zarad obezbeđivanja mirovnog sporazuma koji bi Putinu omogućio da sačuva obraz.

    – Povucite se sa ove teritorije koju ste okupirali od 24. februara – kazao je on i dodao da je to prvi jasan korak ka razgovoru o bilo čemu.

  • Erdogan protiv ulaska Švedske i Finske u NATO, Turska bi mogla uložiti veto

    Erdogan protiv ulaska Švedske i Finske u NATO, Turska bi mogla uložiti veto

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da njegova zemlja “nije naklonjena” ulasku Finske i Švedske u NATO, ukazujući da bi Turska mogla iskoristiti svoj status članice zapadnog vojnog saveza kako bi uložila veto na poteze za prijem dviju zemalja.

    “Pažljivo pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nismo pozitivnog mišljenja”, rekao je Erdogan novinarima.

    Turski čelnik objasnio je svoje protivljenje citirajući navodnu podršku Švedske i drugih skandinavskih zemalja kurdskim militantima i drugima koje Turska smatra teroristima. Također je optužio Grčku, saveznicu u NATO-u, da koristi savez protiv Turske, rekavši da Ankara ne želi ponavljanje te “greške”.

    Erdogan nije direktno rekao da će blokirati svaki pokušaj pristupanja koje bi dvije nordijske zemlje mogle napraviti, ali NATO sve svoje odluke donosi konsenzusom, što znači da svaka od 30 zemalja članica ima potencijalni veto na to ko se može pridružiti.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Finska i Švedska, ako formalno podnesu zahtjev za pridruživanje najvećoj svjetskoj sigurnosnoj organizaciji, biti dočekane raširenih ruku.

    Procedura pristupanja mogla bi se obaviti za “nekoliko sedmica”, reklo je nekoliko dužnosnika NATO-a, iako bi zemljama članicama moglo potrajati oko šest mjeseci da ratificiraju pristupni protokol.

  • Peking: Odluka Komesarijata UN poljuljala naše poverenje

    Peking: Odluka Komesarijata UN poljuljala naše poverenje

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova DŽao Lidjijan izjavio je danas da je odluka koju je doneo Visoki komesarijat UN za ljudska prava (OHĆR) da pokrene istragu o navodnim kršenjima ljudskih prava koje su počinili ruski vojnici “poljuljala poverenje članova u to telo”.

    Rezolucija OHĆR da pokrene istragu usvojena je velikom većinom u četvrtak, pošto su 33 člana bila za, a dva protiv – Kina i Eritreja, preneo je Rojters. DŽao je rekao tokom današnjeg brifinga da je Kina ima primedbu jer, kako je naveo, UN su propustile da ispitaju neke zemlje koje ratuju, dok su odlučile da ciljaju druge.

  • Lavrov: “Njihov stav je drzak i nevaspitan”

    Lavrov: “Njihov stav je drzak i nevaspitan”

    Stav zapadnih zemalja, koje zahtevaju od drugih država da se pridruže sankcijama Rusiji, je drzak i nevaspitan, smatra šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    “Ovde su, naravno, sankcije osmišljene da odigraju ulogu rušenja ovih veza, i Zapad to ne krije”, rekao je Lavrov, prenosi RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, kada Amerikanci okupe zemlje Centralne Azije na različitim nivoima, direktno im kažu da se ne usude da nastave saradnju sa Rusijom i da je Rusija uopšte već uništena zemlja, te da treba da se klade na njih.

    “Isto kažu i za Kinu, jer, kako oni tvrde, Kina se neće usuditi da prekrši sankcije Zapada. Izuzetno samouverena, drska, nevaspitana pozicija. Tako ću nazvati postupke naših zapadnih kolega”, rekao je šef ruske diplomatije.

  • Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je danas da će evropski blok pružiti još 500 miliona evra vojne pomoći Ukrajini. On je, takodje, rekao da je uveren da će narednih dana biti postignut dogovor među članicama EU po pitanju sporazuma o embargu na uvoz ruske nafte, preneo je Rojters.

    Borelj se trenutno nalazi u nemačkom letovalištu na severu Nemačke, Vajzenhausu, gde učestvuje na sastanku ministara grupe zemalja G7. U Vajzenhausu se od 12. do 14. maja održava sastanak G7, na kojem učestvuju ministri iz Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kako bi razgovarali o spoljnoj politici i bezbednosnih pitanjima, kao i o narednim koracima i odgovoru na ruski napad na Ukrajinu.

  • Rusi prodiru u Azovstal

    Rusi prodiru u Azovstal

    Savetnik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrjuščenko izjavio je da ruske snage jutros pokušavaju da prodru na teritoriju fabrike Azovstalj u tom gradu. Andrjuščenko je rekao da ruske snage, dok traje granatiranje, pokušavaju da se probiju do centralnog dela fabrike, navodi Unian. On je objavio i video, na kome se vide kako ruski vojnici šetaju oko fabrike. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da je Rusija nastavila artiljerijske i vazdušne udare na Marijupolj, a da su glavni napori i dalje koncentrisani na blokiranje ukrajinskih trupa u zoni fabrike Azovstalj.