Kategorija: Svijet

  • Šmit ide na saslušanje pred Komitet za spoljne poslove

    Šmit ide na saslušanje pred Komitet za spoljne poslove

    Koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Holandiji i Francuskoj pozvala je OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, a Kristijan Šmit će biti saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove, objavila je danas član Evropskog parlamenta Tineke Strik.

    Strikova je navela da tako važne reforme treba postići kroz demokratski proces, a ne nametanjem.

    “Upravo potvrđeno – Kristijan Šmit će se na naš zahtjev pojaviti pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta da bi razjasnio razloge za svoju nedemokratsku mjeru”, napisala je Strikova na “Tviteru”.

    Strikova je navela da bonska ovlaštenja treba koristiti sa velikim integritetom i proporcionalnošću, a njihovo korištenje na dan izbora pokazuje potpuni izraz nepoštovanja prema građanima koji su iskoristili svoje demokratsko pravo.

  • NATO od ponedeljka počinje s vježbom nuklearnog odvraćanja

    NATO od ponedeljka počinje s vježbom nuklearnog odvraćanja

    Pripadnici vazdušnih snaga iz NATO zemalja vježbaće nuklearno odvraćanje, u šta će biti uključeno nekoliko desetina aviona iznad sjeverozapadne Evrope od ponedeljka, 17. oktobra, objavljeno je na sajtu NATO.
    Vježba, koja će trajati do 30. oktobra, je rutinska i predstavlja periodičnu obuku, a nije povezana ni sa jednim svjetskim događajem, dodaje se na sajtu Alijanse.
    Vežba se zove “Stedfast nun” (nepokolebljivo podne) i uključiće 14 zemalja i do 60 raznovrsnih letjelica, uključujući i lovce četvrte i pete generacije.

    Kao i prethodnih godina, učestvovahce američki bombarderi B52, a doletjeće iz vazduhoplovne baze Mino iz Sjeverne Dakote.

    Trening letovi će se održati iznad Belgije, koja je domaćin vježbe, kao i iznad Sjevernog mora i Velike Britanije.

    Neće biti korišćena bojeva municija.

    Domaćin vežbe “Stedfast nun” svake godine je druga NATO članica.

    “Ova vežba pomaže da nukleaerno odvraćanje ostane bezbjedno, sigurno i efikasno”, rekla je portparolka NATO Oana Lungesku.

  • Borrell pozvao Iran da odmah zaustavi represiju nad demonstrantima

    Borrell pozvao Iran da odmah zaustavi represiju nad demonstrantima

    Šef evropske diplomatije Josep Borrell u petak je zatražio od Irana da prekine s represijom nad demonstrantima i oslobodi one koje je zatočio u posljednjim sedmicama.

    “Razgovarao sam s Amirabdolahianom kako bi mu ponovio jasnu i jedinstvenu poziciju EU: Ljudi u Iranu imaju pravo na mirni protest i da brane temeljna prava”, navodi Borrell u tweetu, misleći na iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amirabdollahiana, prenosi Reuters.

    Nasilna represija, dodao je, mora se zaustaviti odmah.

    “Demonstranti moraju biti oslobođeni. Pristup internetu i odgovornost su potrebni”, kazao je Borrell.

  • Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije objavilo je podatke o broju nuklearnih bojevih glava i drugog teškog naoružanja koje posjeduju Rusija i SAD, a sve u skladu s pravilima i obavezama koje proističu iz ugovora START.

    Kako se navodi, Sjedinjene Američke Države i Rusija su u septembru 2022. godine razmijenili informacije o strateškom ofanzivnom oružju što uključuje podatke o teškim bombarderima, interkontinentalnim balističkim projektilima kao i o balističkim raketama koje se lansiraju iz podmornice.

    Prema podacima koji su objavljeni na službenoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Rusije, ova država posjeduje 540 razmještenih interkontinentalnih balističkih raketa, balističkih raketa koje se lansiraju iz podmornica te teških bombardera.

    S druge strane, podaci pokazuju kako Sjedinjene Američke Države broje 659 projektila koji se ubrajaju u ove kategorije.

    Kada je riječ o bojevim glavama raspoređenim na interkontinentalnim balističkim projektilima, projektilima koje se lansiraju iz podmornica te nuklearnih bojevih glava koje su raspoređene na avione, Rusija raspolaže s 1.549 ovakvih bojevih glava, dok Sjedinjene Američke Države posjeduju 1.420.

    Na kraju, u sklopu ugovora, strane su bile dužne objaviti i podatke o neraspoređenim lanserima interkontinentalnih balistički projektila, neraspoređenim lanserima projektila iz podmornice te neraspoređenim teškim bombarderima. U ovom segmentu, Rusija posjeduje 759 ovakvih lansera dok su Sjedinjene Američke Države prijavile 800.

    Inače, novi ugovor START stupio je na snagu 5. februara 2021. godine te su se strane složile da ugovor traje do 4. februara 2026. godine.

    Tokom sklapanja dogovora, Sjedinjene Američke Države i Rusija su se obavezale da će ograničiti broj nuklearnog naoružanja i to tako da će imati do 700 raspoređenih interkontinentalnih i drugih raketa, 1.550 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na interkontinentalne i druge projektile te 800 neraspoređenih lansera i teških bombardera.

    Od 2011. godine, Rusija i SAD su u sklopu ogovora obavili ukupno 18 inspekcija nuklearnog naoružanja te su tom prilikom razmijenili 24.672 obavještenja.

  • Putin: Kraj za dve nedelje

    Putin: Kraj za dve nedelje

    Predsednik Rusije Vladimir Putin prokomentarisao je moguće pregovore sa Ukrajinom.

    Kako je naveo, predsednik Turske je odigrao značajnu ulogu po nizu pitanja i na tome mu je Rusija zahvalna.”On je bio aktivni učesnik dogovora o izvozu pšenice. Na posredničku ulogu su spremni i Ujedinjeni Arapski Emirati, za šta smo mu mi takođe zahvalni. Indija i Kina takođe uvek govore da treba uspostaviti dijalog, ja znam njihovu poziciju, ali znamo i poziciju Kijeva – kažu da hoće pregovore a sad su zvanično doneli odluku da pregovore zabranjuju. Mi smo uvek govorili da smo otvoreni za dogovor”, rekao je Putin na samitu “Rusija-Centralna Azija”.

    On je istakao da će uskoro biti kraj delimične mobilizacije.

    “Mobilisano je 222.000 od 300.000 je mobilisano, u roku od dve nedelje proces će biti završen”, naveo je predsednik Rusije.

    Putin o NATO: “Opasan korak”
    Predsednik Rusije osvrnuo se i na nedavne raketne udare na ciljeve u Ukrajini.

    “Od 29 objekata koje je planirano da budu uništeni nije pogođeno sedam. Nema potrebe za intenzivnim udarima. Postavljaju se drugi zadaci. Bar zasad. A dalje ćemo videti”, istakao je Putin.

    On je, takođe, istakao da bio sukob NATO i Rusije bio veoma opasan korak.

    “Direktan sukob snaga NATO i ruske vojske je veoma opasan korak, on će dovesti do globalne katastrofe, nadam se da će biti pameti da se tako nešto ne preduzima. Nismo postavili zadatak da uništimo Ukrajinu”, naveo je Putin.

    Osvrnuo se i na eksploziju na Krimskom mostu.

    “Posle terorističkog akta na Krimskom mostu odgovarajuće službe su dobile zadatak da ojačaju kontrolu, osiguraju bezbednost svih infrastrukturnih objekata i na objektima energetike, na transportnim objektima”, rekao je predsednik Rusije je i naveo da je FSB konstatovala da je eksplozivna naprava za napad na Krimski most najverovatnije dopremljena morskim putem, ali za sada nije poznato da li je korišćen brod za prevoz žita.

    Putin poručio Njemcima: “Odlučite”
    Putin je prokomentarisao i odnos Njemačke kada je reč o vojnoj operaicji u Ukrajini.

    “U Nemačkoj sami treba da odluče da li je za njih važnije ispunjavanje nekih obaveza ili interesi građana. U ovom slučaju, izgleda da su stavili na prvo mesto obaveze prema NATO-u. Smatram da je to greška i za tu grešku plaćaju biznis, ekonomija i građani. Ali sa interesima Nemačke malo ko računa inače ne bi dizali u vazduh Severni tok”

    Putin: Što da pričam sa Bajdenom?
    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ne vidi potrebu u ovom trenutku da razgovara sa američkim kolegom Džoom Bajdenom.

    “Njega treba pitati da li je spreman da održi razgovor sa mnom ili ne. Da budem iskren, ne vidim uopšte nikakvu potrebu za tim. Ne postoji platforma za bilo kakve pregovore, bilo kada”, rekao je Putin, upitan da li je moguće da se susretne sa Bajdenom na samitu G20 u Indoneziji, preneo je TASS.

    Bajden je nedavno izjavio da ne vidi dobar razlog da se susretne sa Putinom polovinom sledećeg meseca na samitu G20 u Indoneziji.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov prethodno je rekao da Rusija neće odbiti eventualni susret Putina i Bajdena, ukoliko uopšte dodje do takvog predloga.

  • Putin želi mir?

    Putin želi mir?

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je, povodom sukoba na prostora ZND, da treba težiti tome da se traži izlaz iz situacije uz maksimalne napore.

    On je, između ostalog, pozvao predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Jermenije Nikolu Pašinjana da održe sastanak u Rusiji.

    Putin je poručio da je Rusija uvek iskreno težila ka rešavanju svakog konflikta, uključujući i Nagorno-Karabah.

    On je pozvao sve lidere ZND da dođu u Sankt Peterburg uoči 2023. godine.

    Ruski predsednik je rekao i da zemlje ZND preduzimaju energične napore kako bi se prešlo na obračun u nacionalnim valutama.

    “Aktivirane su zajedničke aktivnosti u cilju zamene uvoza, jačanju tehnološkog i finansijskog suvereniteta. Konkretno, preduzimaju se energični napori kako bi se prešlo na obračun u nacionalnim valutama između država ZND”, rekao je Putin.

    Predsednik Rusije je predložio da 2025. godina u ZND bude godina u kojoj će se obeležiti 80. godišnjica pobede u Drugom svetskom ratu i borbe protiv nacizma.

    “Manifestacije 2025. godine povodom 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu imaće za cilj da pošalju jasan signal u borbi protiv nacizma”, rekao je on.

    U Astani se održava samit Zajednice nezavisnih država. Prvi deo samita je u užem sastavu, prisustvuju samo lideri, a kasnije će im se pridružiti i delegacije.

  • “Nažalost, obistinilo se. Bjelorusija je na meti”

    “Nažalost, obistinilo se. Bjelorusija je na meti”

    Protiv svih nas vodi se pravi hibridni rat, a Ukrajina je samo izgovor, izjavio je bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko, a prenosi Belta.

    “Nažalost, ono o čemu smo mnogo govorili tokom prošlih godina se obistinilo, postalo je stavrnost. Protiv svih nas poveden je pravi hibridni rat. Ukrajina je samo izgovor. Planovi pojedinih država o osveti zbog izgubljenih pohoda u prošlom veku, kovani su davno, počev od, kako je poznato, još prvih dana nakon pobede u Drugom svetskom ratu, a možda i ranije”, istakao je Lukašenko na sednici Saveta šefova država ZND u uskom formatu u Astani.

    On je istakao da zapadni stratezi žele da rasparčaju evroazijsku teritoriju po sektorima uticaja i da iskoriste zemlje ZND kako bi iz njih izvukli sirovine i industrijsku dobit.

    Lukašenko je naglasio da treba biti spreman na najrazličitije provokacije duž celog perimetra Zajednice nezavisnih država, a da su nedavna dešavanja u Kazahstanu i Uzbekistanu ubedljivi i veoma poučni primeri, ali to je samo početak, svi će biti na testu.

    Prema njegovim rečima, trenutno su na meti akutnih ekonomskih i finansijskih napada Rusija i Bjelorusija.

    Članice ZND su: Rusija, Jermenija, Azerbejdžan, Belorusija, Kazahstan, Kirgizija, Moldavija, Tadžikistan, Uzbekistan. Zajednica je osnovana 18. decembra 1991. godine.

    Ovogodišnjem samitu, prvom od 2020. u kojem lideri učestvuju direktno, ne prisustvuje predsednica Moldavije.

    Ukrajina je poslednjih godina obustavila učešće na skupovima ZND.

    Prethodno je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko upozorio na to da praksa zapadnih zemalja da organizuju političke prevrate u drugim državama i da uvode sankcije stvara rizik od izbijanja trećeg svetskog rata.

  • Preokret?

    Preokret?

    Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je izveštaj obaveštajnih službi koji danas govore o ruskoj ofanzivi kod grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti.

    “U poslednja tri dana proruske snage su taktički napredovale ka centru grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti”.

    Britanci navode da su delovi Drugog armijskog korpusa i proruske milicije Luganske oblasti verovatno napredovali do sela Opjtine i Ivangrada južno od grada.

    “Dakle, ovo su retki ruski pomaci od početka leta. Od početka jula bilo je malo, ako ih je uopšte bilo, naselja koje su zauzele regularne ruske ili separatističke snage. Međutim, snage predvođene privatnom vojnom kompanijom Vagner postigle su neke lokalizovane uspehe u Donbasu. Vagner će verovatno ostati u velikoj meri uključen u borbe u Bahmutu”, pišu Britanci.

    Kako kažu, Rusija verovatno gleda na zauzimanje Bahmuta kao uvod u napredovanje na gradsko područje Kramatorsk-Slovenska, najznačajnije naseljeno mesto u Donjeckoj oblasti, koje drži Ukrajina.

    Rusija nastavlja da sprovodi ofanzivne operacije u centralnom Donbasu i veoma sporo napreduje.

    “Međutim, njihov ukupni operativni plan je potkopan ukrajinskim pritiskom na severni i južni bok, kao i velikim nedostatkom municije i ljudstva”, zaključuju Britanci.

  • Maloljetnik ubio pet i ranio dvije osobe na šumskoj stazi u Sjevernoj Karolini

    Maloljetnik ubio pet i ranio dvije osobe na šumskoj stazi u Sjevernoj Karolini

    Pet osoba je ubijeno, a dvije su ranjene kada je maloljetni napadač otvorio vatru na šumskoj stazi u Raleighu u Sjevernoj Karolini.

    Gradonačelnica Raleigha Mary-Ann Baldwin je potvrdila broj žrtava na konferenciji za medije održanoj tokom noći, a među njima je i jedan policajac koji nije bio na dužnosti. Dvije povrijeđene osobe su hospitalizirane, a jedna od njih je i dalje u kritičnom stanju.

    Osumnjičeni je uhapšen oko 21:30 sati po lokalnom vremenu.

    “Večeras je terorizam došao na naš prag. Noćna mora svake zajednice stigla je u Raleigh. Ovo je besmislen i užasan čin nasilja”, izjavila je Baldwin.

    Pucnjava je prijavljena oko 17:00 sati po lokalnom vremenu na šumskoj stazi u predgrađu Raleigha, a policija je tragala za ubicom tri sata prije nego ga je pronašla u jednoj od kuća i uhapsila.

    Policijska istraga je u toku.

  • Na korak do totalnog rata Rusije i Ukrajine?

    Na korak do totalnog rata Rusije i Ukrajine?

    Ministar spoljnih poslova Slovačke Rastislav Kačer ne očekuje da će Rusija aktuelni konflikt u Ukrajini da proširi.

    On ocenjuje da su “svi u Evropi deo tog rata”.

    On je za bečki dnevnik “Prese” rekao da konvencionalne ruske snage ne mogu ni da postignu osnovne ratne ciljeve” kao i da čak gube već osvojene teritorije.

    Istovremeno nije potpuno isključio mogućnost da zemlje, poput Slovačke, zbog velike vojne pomoći Ukrajine, budu neposredno uvučene u rat i postanu cilj napada.

    “Pojedini strateški ciljevi su blizu nas. Na primer pista za sletanje u Ušgorodu je do 500 metara udaljena od naše državne granice. Na početku rata bilo je vazdušnih napada na ciljeve nedaleko od poljske i slovačke granice. Ali mi smo članica NATO, i među nama vlada apsolutni konsenzus da bi napad na jednog od nas značio napad na ceo NATO”, podvukao je on.

    Kačer je odbacio kritike na račun ekonomskih sankcija protiv Rusije.

    “Ako se sada žalimo što će nam pasti životni standad za pet odsto, što se još nije dogodilo, onda ako zbog inflacije od 10 odsto možemo manje namirnica kupovati ili manje se grejati, treba imati u vidu da u Ukrajini hiljade ljudi umire ili mora da beži iz svojih kuća sa samo jednom plastičnom kesom. Ako tada budemo imali problem sa našom minimalnom žrtvom onda je to cinično i nehumano”, poručio je on.

    Rekao je da su tako cinični sve više političari koji populistički pale atmosferu mržnje, kako ne bi ni taj minimum posledica izdržali i doprineli oslobođenju Ukrajine.

    Kačer smatra da je mirno rešenje u Ukrajini moguće jednostavno postići.

    “Za to je potrebno samo jedno, a to je da Rusija prestane da napada i povuče svoje snage iz Ukrajine. Ne mogu zamisliti da možemo navesti Ukrajinu na neku drugu vrstu diplomatskog rešenja. Isključivo je na Ukrajini da kaže šta je za nju prihvatljivo “, naglasio je on.