Ukrajinske snage možda će se morati da se povuku iz poslednjeg uporišta u Lugansku kako bi izbrgle zarobljavanje, tvrdi guverner te istočne ukrajinske regije Serhij Haidai.
Haidai je objavio da su ruske snage ušle u Severodonjeck, ključan grad u Lugansku i najveći grad u regiji Donbas koji je još pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Rusija se nada da SAD neće isporučiti Ukrajini raketne sisteme dugog dometa, izjavio je ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov.
Ove informacije treba pažljivo provjeriti. U ovom trenutku svoj stav baziramo na izjavi portparola Pentagona Džona Kirbija da nije donijeta konačna odluka o ovom pitanju. Nadamo se da će prevladati zdrav razum – poručio je Antonov preko Telegram kanala ruske ambasade, ocijenivši da bi to bio “provokativan korak”, prenosi TAS S.
Rusije je više puta upozoravala SAD preko diplomatskih kanala da je “nezapamćena poplava oružja u Ukrajini značajno povećala rizike od eskalacije sukoba”.
– Amerikanci su veoma svjesni da njihove akcije odlažu izglede da se postigne mir. SAD se sve više uvlače u krizu u Ukrajini što može da ima nepredvidive posljedice po globalnu bezbjednost – rekao je ambasador Antonov.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba saopštio je danas nakon telefonskog razgovora sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom da u Ukrajinu stiže još teškog naoružanja.
“Teško naoružanje je u vrhu agende Kijeva i stiže nam još isporuka”, napisao je Kuleba na Twitteru.
Razgovor se odvijao nedugo nakon što je CNN javio da su SAD spremne da Ukrajini poštalju napredni višestruki dugodometni raketni sistem.
Vašington je do sada odbijao da Ukrajini isporuči takve sisteme iz straha da bi mogli da budu korišćeni za napade na rusku teritoriju, što bi proširilo konflikt, navodi BBC.
Predsjednik Joe Biden otkrio je da ga je kineski predsjednik Xi Jinping nakon što je izabran u Bijelu kuću upozorio da su demokratije u padu i da će jednog dana “autokratije upravljati svijetom”.
“Živimo kroz globalnu borbu između autokratija i demokratija”, rekao je Biden tokom svog uvodnog obraćanja studentima završne godine Američke Pomorske akademije.
“Sreo sam se sa Xi Jinpingom više puta nego bilo koji drugi svjetski lider. Kada me nazvao da mi čestita izbornu pobjedu, rekao mi je ono što je rekao mnogo puta ranije”, rekao je Biden.
“Rekao je da se demokratije ne mogu održati u 21. vijeku, autokratije će upravljati svijetom. Zašto? Stvari se mijenjaju tako brzo. Demokratije zahtijevaju konsenzus, potrebno je vrijeme, a vi nemate vremena”, dodao je.
Biden je u petak ponovio da vjeruje da će demokratije pobijediti autokratije poput Kine i Rusije. Iskoristio je rat u Ukrajini da potkrijepi svoju argumentaciju, rekavši da, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin želio da “fincizira” cijelu Evropu i prisili nacije da budu neutralne, Putinovi postupci su zapravo “Natoizirali” kontinent.
“Xi je u krivu. Svaki od vas, dok budete izlazili u svijet, neće biti samo ponosni pripadnik Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, već ćete biti predstavnici i branioci naše demokratije”, Biden je rekao maturantima 2022. okupljenim u Annapolisu u Merilendu.
“Zvuči otrcano, ali bukvalno naše demokratije”, nastavio je.
“Zato se zaklinjete, ne meni kao vašem glavnokomandujućem ili bilo kom političkom lideru, već Ustavu. Naš narod vam polaže veliko povjerenje i veliku vjeru”, dodao je.
Posljednjih mjeseci mnoge zemlje su krenule u sankcionisanje Rusije i snabdijevanje Ukrajine vojnom i humanitarnom pomoći u nastojanju da podrže Kijev dok brani svoj suverenitet. Rusija je imala malo saveznika u borbi, iako je njena najmoćnija bila Kina .
Navodeći doprinose raznih nacija da pomognu Ukrajini, kao i sankcioniranju Rusiji, tokom tromjesečne invazije, Biden je rekao: “Vidimo da se svijet ne poklapa u smislu geografije, istok i zapad, Pacifik i Atlantik već u smislu vrijednosti.”
“Amerika vodi ne samo primjerom svoje moći već i snagom svog primjera. Razmislite zašto je većina nacija pristala da nas podrži”, rekao je Biden.
“Najmoćnije oruđe kojim ćete raspolagati je naša mreža globalnih saveza bez premca i snaga našeg partnerstva”, rekao je okupljenima.
Bivši američki predsjednik Donald Trump je izjavio kako Sjedinjene Američke Države umjesto finansiranja Ukrajine trebaju kako prioritet imati finansiranje sigurnosti škola.
Donald Trump je ovo rekao na sastanku “National Rifle Association” najveće američke organizacije koja okuplja lobiste i ljubitelje vatrenog oružja. Sastanak je održan u Houstonu, samo tri dana nakon pucnjave u osnovnoj školi u kojoj je ubijeno 19 učenika i dvije učiteljice.
“Potrošili smo trilione u Iraku i Afganistanu i nismo dobilo bilo šta zbog toga. Prije nego izgradimo naciju u ostatku svijeta, trebamo obezbjediti sigurne škole za našu vlastitu djecu u našoj državi”, rekao je Trump.
Trump je i odbio prijedloge o tome da se uvede strožija kontrola na posjedovanje oružja u SAD-u, kazavši da pristojni Amerikanci trebaju imati mogućnost da imaju vatreno oružje kako bi se zaštitili od zla.
Umjesto toga preporučio je da sve škole imaju jedan ulaz gdje će se nalaziti detektor metala i barem jedan naoružani policajac u svakom kampusu.
Godišnja konferencija NRA, koji broji pet miliona članova odvija se samo 450 kilometara od grada Uvalde u kojem se desio najgori napad na školu u SAD-u u posljednjem desetljeću.
Glavni službenik za bezbjednost u Teksasu rekao je da je policija donijela pogrešnu odluku u vezi masakra u Osnovnoj školi Robb.
“Kad bih mislio da će to pomoći, izvinio bih se”, rekao je Steven McCraw tokom konferencije za novinare.
Rekao je da policajci nisu ušli u školu jer nisu vjerovali da se pucnjava još uvijek odvija.
Na snimcima nastalima tokom napada vidi se kako roditelji djece pokušavaju sami ući u školu kako bi spasili djecu, ali im to onemogućavaju policajci. Roditelji mole policajce da krenu u akciju i upucaju napadača ili da ih barem puste da to učine oni sami. Jedna majka tvrdi da su joj stavili lisice, a protiv jednog roditelja su navodno upotrijebili suzavac, prenosi Index.
Policiji je trebalo 40 minuta da uđe u školu
McCraw je potvrdio kako je policiji trebalo 40 minuta da uđe u školu i učionicu u kojoj se dogodila pucnjava. Učenici su iznutra više puta zvali policiju, neki su zvali i s mobitela već stradalih kolega i učiteljica.
Policajci nisu ušli u učionicu do 12.50, rekao je McCraw, kad su snage bezbjednosti iskoristile ključ od domara da otvore zaključana vrata i ubiju Ramosa.
Potvrđeno je kako se ispred škole okupilo čak 19 policajaca, ali nisu ušli unutra. Nakon što je napadač ubijen, policija je kod njega pronašla čak 1.657 komada streljiva. Podsjetimo, napadač je tokom pucnjave ubio 19 učenika i dvije nastavnice, a ranio još najmanje 17 osoba.
Vlasti kažu da nije imao kriminalnu prošlost, senator se ne slaže
Republikanski senator iz Teksasa Tony Gonzales izjavio je danas da je masovni ubica Salvador Ramos uhapšen prije četiri godine nakon što je “rekao ljudima da planira pucati u školi kada navrši 18 godina”.
“Ubica je uhapšen prije nekoliko godina, prije četiri godine, jer je imao ovaj plan i rekao – kad budem apsolvent 2022. godine, pucaću u školu”, rekao je Gonzales za Fox News.
Važno je istaknuti da su vlasti ranije rekle da Ramos nije imao kriminalnu prošlost.
Majka ubice iz Teksasa: Molim vas da oprostite mom sinu, imao je svoje razloge
Majka Salvadora Ramosa, tinejdžera koji je u Osnovnoj školi Robb u Teksasu ubio 19 učenika i dvije učiteljice, molila je za oprost svom sinu. Adriana Martínez Reyes, čiji je sin u vremenskom periodu od nekoliko dana kupio dvije puške i ogromnu količine municije te počionio ovaj masakr, dala je izjavu za medije.
“Nemam riječi. Ne znam šta je mislio. Imao je svoje razloge zašto je učinio to što je učinio. Molim vas, ne osuđujte ga. Ja samo molim da mi oproste nedužna djeca koja su stradala”, rekla je njegova majka.
Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto izrazio je optimizam da će prije ili kasnije Finska i Švedska biti članice NATO i rekao da će se razgovori sa turskom vladom nastaviti jer Ankara prijeti da će blokirati pridruživanje dve države alijansi.
U intervjuu za CNN Havisto je rekao da očekuje da će se tema o članstvu Finske u NATO i prevazilaženju trenutnog protivljenja Turske pojaviti u njegovim razgovorima sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom tokom njihovog susreta kasnije danas, dodajući da je prilično uvjeren da su i druge zemlje NATO razgovarale sa Turskom.
Delegacije Finske i Švedske, koje su prošle nedelje zvanično podnijele zahtjev za članstvo u NATO, otputovale su u Tursku ranije ove nedelje na razgovore o pristupanju NATO.
Sve članice NATO moraju odobriti pristupanje novih članica.
Havisto, koji nije prisustvovao razgovorima, nazvao je to dobrim sastankom i rekao da je trajao pet sati.
On je kazao da postoje evropski i finski zakoni i politike koje usmeravaju akcije Finske u vezi sa glavnim zahtjevima Turske – proglašenjem Radničke partije Kurdistana (PKK) terorističkom organizacijom, ukidanjem kontrole izvoza oružja, izručenjem kurdskih militanata koje Turska smatra teroristima.
Međutim, Ibrahim Kalin, portparol predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana rekao je poslije posjete delegacije da proces ne može da napreduje ukoliko se bezbjednosni problemi Turske ne riješe konkretnim potezima.
Havisto je rekao da je postojao dogovor da se ti razgovori nastave, ali da sledeća runda još nije dogovorena.
“Iz naše perspektive vremenski okvir je od suštinskog značaja, jer se radujemo samitu NATO u Madridu. Nadamo se da će tokom samita NATO nove članice biti barem pozdravljene i potvrđena ”Politika otvorenih vrata” NATO, ali naravno, pravo je svake države članice da utiče na proces”, rekao je on.
Helsinki ne pozdravlja ustupke na putu Ukrajine ka Evropskoj uniji, rekla je danas finska premijerka Sana Marin u intervjuu za portal Ile.
“Ne mislim da treba da pravimo izuzetke za Ukrajinu, neophodno je da se ispoštuju kriterijumi”, rekla je Marin.
Dodala je da ne vidi ništa loše u statusu kandidata za Ukrajinu, uz napomenu da takav status ne znači da će ta zemlja “sutra postati članica EU”, prenosi RIA Novosti.
“Naravno da će članstvo zahtevati mnogo rada”, poručila je Marin.
Ranije je premijer Holandije Mark Rute rekao da su male šanse da Ukrajina uskoro dobije status kandidata za članstvo u EU.
Slično mišljenje ima i ministar-delegat u francuskom Ministarstvu spoljnih poslova za evropske poslove Kleman Bon, koji je upozorio da proces pridruživanja Ukrajine EU može trajati 15-20 godina.
Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolajenko rekao je ranije da Ukrajina očekuje da u junu dobije status kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji.
Američki predsjednik Džo Bajden optužio je Vladimira Putina da pokušava da “zbriše ukrajinsku kulturu i identitet sa lica zemlje”, prenosi Vašington post.
Bajden je takođe kritikovao napade na ukrajinske bolnice, škole i druge civilne zgrade.
Šef Bijele kuće je u govoru pred maturantima Mornaričke akademije SAD u petak, 27. maja, ocenio i snagu globalne saradnje u suprotstavljanju ruskoj agresiji, dodajući da je Putin “celu Evropu gurnuo u NATO, pa tako i Švedsku i Finsku”. U međuvremenu, portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da Putin nije spreman za pregovore i da ne treba da računa na njih u bliskoj budućnosti.
Mađarska vlada smatra da je napad Rusije na neku od država članica NATO “malo verovatan” i ne vidi nikakvu pretnju iz Moskve, izjavio je Gergeli Guljaš, šef kabineta mađarskog premijera.
“Ne verujemo da Rusija trenutno predstavlja pretnju bilo kojoj državi članici NATO”, rekao je šef kabineta mađarskog premijera, prenosi Tas.
Na pitanje o mogućoj mobilizaciji trupa nakon proglašenja vanrednog stanja u zemlji, Guljaš je istakao da je vlada već naredila da se pooštri odbrana granica zemlje i da ne vidi razlog za dodatne mere.
Mađarski premijer Viktor Orban je zbog sukoba u Ukrajini u utorak proglasio vanredno stanje u zemlji koje je stupilo na snagu 25. maja, navodi Tas.