Kategorija: Svijet

  • Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Organizacija proizvođača i izvoznika nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, povećaće dnevnu proizvodnju za 648.000 barela tokom jula i augusta, što će donijeti olakšanje tržištu i globalnoj privredi nakon poskupljenja energenata i rasta inflacije.

    Bidenova administracija pozdravila je važnu odluku OPEC-a te su istakli važnu ulogu Saudijske Arabije kao najvećeg proizvođača unutar organizacije.

    “Ova najava ubrzava kraj trenutnog aranžmana koji je na snazi od jula prošle godine i donosi mjesečno povećanje proizvodnje koje je ranije planirano da s dogodi u septembru”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

    Iako je Saudijska Arabija ranije odbacila zahtjeve SAD-a za povećanje proizvodnje iznad već ranije utvrđene kvote, posljednja dešavanja i globalna kriza te zabrinutost da bi visoke cijene mogle dovesti svijet u recesiju, natjerale u Saudijsku Arabiju na promjenu politike.

    Bivši savjetnik za energetiku nekadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha Robert McNally izjavio je kako je potez OPEC-a važan simbolički gest.

    Nakon objave OPEC-a, cijene nafte tipa Brent blago su porasle za 0,5 posto na 116,94 dolara po barelu.

  • Medvedev: Ako Kijev upotrijebi strano oružje protiv Rusije, uslijediće udari na centre odlučivanja

    Medvedev: Ako Kijev upotrijebi strano oružje protiv Rusije, uslijediće udari na centre odlučivanja

    Ukoliko Ukrajina upotrijebi naoružanje protiv objekata u Rusiji, ruske Oružane snage neće imati drugog izbora osim da izvrše udare na centre koji donose odluke, rekao je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti Dmitri Medvedev.

    “To je očigledno. Ranije je već rečeno da, ukoliko, ne daj Bože, određena vrsta oružja bude upotrijebljena protiv ruskih teritorija, Oružane snage Rusije neće imati drugi izbor već da izvrše udare na centre koji donose odluke”, naglasio je Medvedev.

    On je ovo kazao komentarišući nedavnu najavu SAD-a da će isporučiti dalekometne raketne sisteme Kijevu.

    Medvedev nije precizirao na koje centre misli. No, rekao je da bi ti potezi utjecali na Ministarstvo odbrane i Generalštab Ukrajine, prenose agencije.

    “Mora se shvatiti da centri za donošenje odluka nisu, nažalost na teritoriji Kijeva, zato je to prijetnja koja se mora uzeti u obzir”, naglasio je Medvedev.

  • Lapid o iranskim prijetnjama: Ako žele rat na našim vratima, imaće ga na svojim

    Lapid o iranskim prijetnjama: Ako žele rat na našim vratima, imaće ga na svojim

    Ministar vanjskih poslova Izraela Yair Lapid u intervjuu za Jerusalem Post izjavio je kako ova država optimistično gleda na normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom te se naročito osvrnuo na posljednje tenzije koje su prisutne u odnosima s Iranom.

    Komentirajući naznake normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, Lapid je rekao kako su do sada u ovom procesu napravljeni mali, ali važni koraci.

    “Bit će potrebno vremena. Abrahamov sporazum bio je eksplozija, a godinu kasnije, vrijeme provodim u avionu otvarajući ambasade na mjestima na kojima nismo ni sanjali da ćemo otvoriti ambasade. Ako se isto dogodi sa Saudijskom Arabijom, to će se desiti malim koracima. Mislim da je i američka administracija za ovaj proces i to cijenimo”, rekao je Lapid.

    Također, naglasio je kako vjeruje da Amerikanci imaju aktivniju ulogu na Bliskom istoku nego što je to bio slučaj u prošlosti.

    “Izrael općenito ima puno toga za ponuditi svijetu. Postoji luk koji ide od regionalne sigurnosne saradnje, do inovacija, vode, energije. Izrael je supersila u nekim oblastima i mi smo više nego voljni da podijelimo te sposobnosti s drugima”, pojašnjava šef izraelske diplomatije.

    Osvrnuvši se na odnose s Iranom, Lapid se fokusirao na postizanje novog nuklearnog sporazuma između zapadnih sila i Irana.

    “To se ni na koji način neće odnositi na nas. Mi ćemo učiniti sve da osiguramo da Iran ne postane nuklearna sila”, ističe on.

    Na pitanje da li je došlo do promjene u izraelskoj politici kada je riječ o onome što je država spremna učiniti protiv Irana, Lapid je bio jasan.

    “Rekli smo svijetu da mi više neće trpjeti. Iran kaže da može donijeti rat na naša vrata jer ga mi nikad nećemo donijeti na njihova. To se neće dogoditi. Ako Iran donese rat na naša vrata, onda će rat doći i do njih. Ako oni to žele izbjeći, onda ćemo i mi to izbjeći”, zaključio je Lapid.

  • Zaharova tvrdi da Zapad traži izgovore za isporuke oružja Ukrajini

    Zaharova tvrdi da Zapad traži izgovore za isporuke oružja Ukrajini

    Zapad pokušava da nađe razloge kako bi objasnio isporuke oružja Kijevu, kao i za svoje ponašanje prema Rusiji, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, prenosi Sputnjik.

    Oni sve vrijeme traže izgovore da isporučuju naoružanje Ukrajini. Oni se pretvaraju da se ponašaju u skladu sa pravilima. To još nisu odbacili, zaista traže razloge kako bi nešto objasnili, jer bez objašnjenja postaju države koja vrše agresiju u svim pravcima – rekla je Zaharova u emisiji „Solovjov lajv”.

    Prema njenom mišljenju, zapadne zemlje pokušavaju da nađu uzroke svoje politike kako bi na “domaćoj sceni” razjasnili svoje postupke.

    Rusija je uputila notu svim zemljama, uključujući SAD, zbog isporuka oružja Ukrajini, podsjeća Sputnjik.

    U ruskom Ministarstvu spoljnih poslova su naglasili da se zemlje NATO “igraju vatrom” šaljući oružje u Ukrajinu, a iz Kremlja su poručili da to nimalo ne doprinosi rusko-ukrajinskim pregovorima.

  • Zelenski: Rusija kontroliše 20 odsto teritorije Ukrajine

    Zelenski: Rusija kontroliše 20 odsto teritorije Ukrajine

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusija u ovom trenutku kontroliše 20 odsto teritorije Ukrajine.

    “Moramo da se branimo od skoro cele ruske armije. Sve borbeno spremne ruske vojne formacije su uključene u ovu agresiju”, poručio je Zelenski u video obraćanju Parlamentu Luksemburga, prenosi agencija Rojters.

    Dodao je da se borbena linija fronta proteže na više od 1.000 kilometara.

  • Kremlj: EU obećanjima gura Ukrajinu u ambis

    Kremlj: EU obećanjima gura Ukrajinu u ambis

    Evropska unija namerno gura Ukrajinu sve bliže ambisu, podržavajući njene ratoborne ambicije beskrajnim, nejasnim obećanjima o evropskim integracijama, navodi se u današnjem saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

    “EU konačno gubi svoju nezavisnost i miroljubivu objedinjujuću panevropsku agendu, koju su u nju uneli očevi osnivači ujedinjene Evrope“, istaknuto je u saopštenju, prenosi TAS S.

    Sva odgovornost za zaoštravanje prehrambenih i energetskih problema u svetu koje izaziva Evropska unija pašće isključivo na Brisel i njegove američke sponzore, dodaje se u saopštenju ruskog Ministarstvo spoljnih poslova.

    “Rezultati samita Evropske unije održanog u Briselu 30. i 31. maja ove godine postali su još jedan dokaz transformacije EU u instrument podrivanja Rusije u skladu sa smernicama SAD i NATO-a”, navodi se u saopštenju, prenosi ruska agencija.

  • A šta ako krene Kina?

    A šta ako krene Kina?

    Pitanje svih pitanja za ovu deceniju i vijek, za koji se mislilo da će biti vijek razvoja i mira, je hoće li se sve pretvoriti u sumrak civilizacije.

    To pitanje je, kako piše CNN, a prenosi Jutarnji list, hoće li Kina krenuti da vojnim putem pripoji “odmetnuto” ostrvo Tajvan? Ili, hoće li Peking iskoristiti neizvesnost nastalu ruskim ratom u Ukrajini pa će se odvažiti na napad, ili će čekati da sukob u Ukrajini završi?CNN navodi da je tekstova na tu temu bilo mnogo, ali su oni, kako kažu, izvdojili dve analize koje zaključuju da Kina ima dovoljnu moć da zauzme Tajvanu. CNN takođe zaključuje i da SAD i saveznici vrlo verovatno nisu u stanju da zaustave Kinu u osvajanju Tajvana, uz napomenu da bi rat imao izuzetno visoku cenu u krvi.

    U analizi je čak razrađen i eventualni scenario napada Kine na Tajvan – prvi je s mora. Navodi se da Kina ima brojčano najveću ratnu flotu na svetu, čemu treba dodati I obalnu stražu i pomorsku miliciju, navodno i ribarske brodove koji imaju i vojnu ulogu.

    Ali problem je, kako se navodi, što napadač mora da ima tri puta više vojne sile od onoga ko se brani. Tajvan ima oko 450.000 vojnika pod oružjem, što znači da bi Peking morao da preko mora prebaci najmanje million vojnika, koji, kako se dalje navodi, nisu dovoljno uvežbani.

    Hauard Ulman, bivši pripadnik američke mornarice i profesor na Američkom mornaričkom ratnom koledžu, napisao je esej u kom kaže da bi operacija trajala nedeljama i da uprkos pomorskoj snazi, NR Kini “jednostavno nedostaju vojni kapaciteti i efektiva za pokretanje amfibijske invazije na Tajvan u punom opsegu u doglednoj budućnosti”. Ali, prema p rocenama SAD Kina bi te “rupe” mogla popuniti do 2025.

    E tu nastaje problem. Šta ako krene i Amerika?

    Tu onda nastaje problem – ako bi SAD krenule u odbranu Tajvana, jer Peking raspolaže s 2.000 projektila koji su kreirani da nanesu najveću moguću štetu američkoj mornarici, a među njima se ističu tzv. Ubice nosača aviona.

    Zatim se postavlja i pitanje logističke podrške Tajvana tokom invazije. Ukrajina je naslonjena kopnom na saveznike, Poljsku pre svega, preko koje stiže vojna i ostala pomoć. Kineski bi napad bio usmeren na zapadnu stranu Tajvana, okrenutu prema kontinentu, što otvara mogućnost logističke pomorske linije prema istočnoj strani, ali one moraju krenuti s udaljenih Japana ili Filipina. I zato, preporučuje se, vlada u Tajpeju mora da ima dovoljno oružja, hrane, lekova i medicinskih potrepština, kao i energije da može da izdrži prvi nalet kineskog udara.

    U analizi se navodi i da je izvesno da bi Kina vrlo brzo uspostavila kontrolu vazdušnog prostora, jer raspolaže sa oko 1.600 borbenih aviona, dok Tajvan ima manje od 300. Zato se ističe da je posebno važan zadatak Tajpeja i Vašingtona da što pre razrade taktike i strategije asimetrične odbrane na svim nivoima vođenja rata. Jer je važno da se Tajvan odupre dok se u operaciju, kako je najavio američki predsednik Džo Bajden ne uključi američke vazdušne snage.

    Nije isključeno da onda Peking, u prvom napadnom talasu, udari i na američke vazduhoplovne baze na Pacifiku, po modelu japanskog napada na Perl Harbur 1941. godine.

    Ali, Kinezi su naučili lekciju, pa i iz bombardovanja SRJ

    Stručnjaci za CNN navode i da je Kina puno toga naučila iz američkih vazdušnih operacija u Pustinjskoj oluji, napadu na Irak te akciji protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog Kosova. Tada su snage protivvazdušne odbrane Beograda srušile i jedan “nevidljivi” američki avion nakon čega je usledilo bombardovanje kineske ambasade u glavnog gradu tada još Jugoslavije.

    Dalje se navodi da bi kopnena operacija imala veliki problem s lokacijom iskrcavanja jer je Tajvan definisao 18 tačaka gde bi se Kinezi mogli iskrcati i tamo su već spremni za takavc scenario. Takođe, glavni grad Tajpej je na severnom vrhu ostrvapa bi, nakon proboja odbrambenih linija, kineske snage brzo stigle do predgrađa. Zato američki instruktori obučavaju tajvanske snage za urbanu borbu, a tu će pomoći i ukrajinska iskustva.

    Ali, kada bi došlo do kopnene borbe, kako pokazuje situacija iz Ukrajine, tajvanske bi snage imale veliku moralnu prednost jer se brane od sile koja im želi oduzeti slobodu i način života koji su izgradili. Kineske snage, za razliku od ruskih, biće takođe dobro moralno pripremljene – vraćaju odmetnuti deo matici.

    Zatim sledi intrigantan scenarijo prema kom bi NR Kina zauzela ostrva oko Tajvana, ili nametnula pomorsku blokadu, što se čini možda i najopasnijom opcijom jer ne bi bilo sajber rata pa je pitanje da li SAD i Japan krenuli u probijanje blokade.

    U analizi se navodi i da je Kina mogla da nauči još jednu lekciju iz situacije u Ukrajini, a to je da pretnja nuklearnim oružjem otvara prostor za sajber ratovanje. Takođe, pitanje je i da li bi SAD reagovale kao u slučaju Ukrajine koja nije definisana kao američki vitalni nacionalni interes, a Tajvan jeste, barem dok je glavni dobavljač najboljih poluprovodnika na svetu.

    Zatim, tu je i problematika sankcija, a Peking misli, mada je to diskutabilno, da bi veći deo sveta ostao na nihovoj strani zbog toga što su svi, ali bukvalno, zavisni od svega što Kina izvozi.

    Ali, na kraju se zaključuje da zaključak možda nije dobar jer je manje verovatno da će Kinezi staviti politiku ispred trgovine, jer su oni najviše trgovci. Ipak, ni to nije sigurno, pogotovo ako predsednik KIne odluči da bi mu ratovanje podiglo rejting, zaključuje se u tekstu.

  • Američki general priznao: Vodimo sajber rat protiv Rusije

    Američki general priznao: Vodimo sajber rat protiv Rusije

    Iz Amerike priznali da vode sajber rat protiv Rusije u Ukrajini.

    Specijalisti američke sajber komande bili su raspoređeni u Ukrajinu i izveli su ofanzivne operacije protiv Rusije, izjavio je direktor NSA general Pol Nakasoni.

    U intervjuu za “Skaj njuz” na marginama sajber konferencije u Estoniji, Nakasoni je takođe otkrio da američki specijalisti vode informacioni rat, uz pomoć korporativnih medija kao što je Si-En-En, prenosi RT.

    Nakasoni, general sa četiri zvezdice, vodi i Sajber komandu i Agenciju za nacionalnu bezbednost iz Fort Mida, Merilend.

    On je danas boravio u Talinu, u Estoniji, na 14. međunarodnoj konferenciji o sajber sukobima, čiji je domaćin bio NATO.

    General je u intervjuu rekao da su američki sajber specijalisti raspoređeni u 16 ​​prekookeanskih zemalja na poziv njihovih savezničkih vlada, kako bi “lovili unapred” – traže strane hakere i identifikuju alate koje koriste.

    “Otišli ​​smo u decembru 2021. na poziv kijevske vlade da krenemo u lov sa njima. Tamo smo ostali skoro 90 dana”, rekao je Nakasoni.

    Ovaj tim je napustio Ukrajinu u februaru, zajedno sa svim ostalim američkim trupama, uoči ruskog upada. Nakasoni je takođe potvrdio po prvi put, da su SAD sprovodile ofanzivne hakerske operacije u znak podrške Ukrajini.

    Prema generalovim rečima, razlika između ruskog i američkog informacionog rata je u tome što Moskva navodno laže dok Vašington “govori istinu”. Kao primer, naveo je slučaj “farme trolova” iz 2020. godine, za koju je rekao da ju je Rusija razvijala u Africi. NSA i Sajber komanda su reagovale tako što su obavestile Ef-Bi-Aj, ali i Si-En-En, koji je obezbedio “mehanizam koji iznenada razotkriva ovu vrstu zlonamernog ponašanja”.

    U decembru 2020, Fejsbuk je najavio čistku naloga – navodno i ruskih i francuskih – osumnjičenih za “koordinisano neautentično ponašanje” u centralnoj i severnoj Africi. Nakasoni je rekao da NSA i Sajber komanda razvijaju ovo “strateško obelodanjivanje” od 2018. godine, kada je on preuzeo dužnost.

    Kao druge primere, rekao je da je NSA takođe iznela informacije o tome šta su “Rusi pokušavali da urade na našim međuizborima” 2018. kao i 2020. godine. Moskva je negirala bilo kakvo mešanje u izbore u SAD-u, bilo elektronsko ili na drugi način.

    “Sposobnost da podelimo te informacije, da budemo u stanju da obezbedimo da su tačne i blagovremene i da su delotvorne na širem nivou, bile su veoma, veoma moćna u ovoj krizi”, rekao je on.

    Američki obaveštajni zvaničnici priznali su za En-Bi-Si u aprilu da su u medije procurili obaveštajni podaci o sukobu u Ukrajini koji ili “nisu bili čvrsti” ili su bili potpuno izmišljeni u više navrata, kako bi dobili “informacioni rat” protiv Rusije Dezinformacije su bile deo nastojanja da se “potkopa propaganda Moskve i spreči Rusija da definiše kako se rat doživljava u svetu”, naveli su oni.

    SAD: Sajber napadi na Rusiju nisu vojna konfrontacija
    Bela kuća poručila je danas da bilo kakva ofanzivna sajber aktivnost protiv Rusije ne predstavljala kršenje američke politike izbegavanja direktne vojne konfrontacije sa Rusijom ni nakon invazije na Ukrajinu.

    Rojters prenosi da je sekretarka za štampu Bele kuće Karin Žan-Pjer to izjavila komentarišući izjavu načelnika američke sajber komande, generala Pola Nejkasona, koji je danas za Skaj njuz rekao da su SAD sprovele niz digitalnih operacija podrške Ukrajini.

  • Erdogan najavio: Spremni smo za pokretanje vojne operacije na sjeveru Sirije

    Erdogan najavio: Spremni smo za pokretanje vojne operacije na sjeveru Sirije

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je Turska spremna pokrenuti antiterorističku operaciju na sjeveru Sirije kako bi zaštitila svoje južne granice.

    Prema najavama turskog lidera, operacija bi se trebala izvršiti u oblasti Manbij i Tal Rifaat, a cilj joj je, kako navode, eliminacija terorističkih prijetnji u južnim dijelovima Turske.

    “Poduzimamo još jedan korak ka uspostavljanju sigurnosne zone od 30 kilometara dužn naše južne granice. Očistit ćemo Tal Rifaat i Manbij. Planirane vojne operacije nastavit će se postepeno i u drugim dijelovima sjevera Sirije”, rekao je Erdogan.

    Komentari predsjednika Turske uslijedili su sedmicu nakon što je najavio pokretanje nove vojne operacije na jugu Turske koja bi bila usmjerena na neutralisanje prijetnje u vidu organizacije YPG, sirijskog ogranka kurdske partije PKK.

    Erdogan je izjavio kako Sjedinjene Američke Države i Rusija nisu ispunile svoje obaveze kako bi osigurali sigurnosnu zonu u pograničnom području, zbog čega je Turska primorana pokrenuti operaciju u kojoj bi zaštitila lokalno stanovništvo, ali i naciju od kurdske prijetnje.

    Iako su u SAD-u priznali zabrinutost Turske kada je riječ o sigurnosti južnih granica, glasnogovornik State Departmenta Ned Price je izjavio kako bi nova operacija turskih snaga mogla potkopati regionalnu stabilnost i dovesti američke snage u opasnost.

    Ankara je je do sada pokrenula nekoliko prekograničnih operacija u Siriji od 2016. godine s ciljem potiskivanja kurdskih snaga i uspostavljanja sigurnosne zone duboke 30 kilometara. Tokom 2019. godine, operacija u sjeveroistočnom dijelu Sirije izazvala je široku međunarodnu osudu što je navelo Finsku i Švedsku da ograniče prodaju oružja Turskoj.

    Upravo spor iz 2019. godine natjerao je Tursku da, bar za sada, blokira ulazak Švedske i Finske u NATO.

  • Angela Merkel komentarisala rusku invaziju na Ukrajinu prvi put od početka rata

    Angela Merkel komentarisala rusku invaziju na Ukrajinu prvi put od početka rata

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je na oproštajnom događaju Reinera Hoffmanna koji je nedavno odstupio s mjesta predsjednika u uticajnom njemačkom sindikatu. Ona je tom prilikom prekinula šutnju i prvi put nakon početka invazije na Ukrajinu je govorila o ruskoj agresiji.

    Napad je nazvala kršenjem međunarodnog prava i “dubokim slomom” nezapamćenim u historiji Evrope od Drugog svjetskog rata, pišu njemački mediji.

    “Moja solidarnost je s Ukrajinom koju je Rusija napala i izvršila invaziju. Podržavam ukrajinsko pravo na samoodbranu”, kazala je ona u srijedu navečer.

    Istaknula je kako podržava napore koje poduzimaju njemačka vlada, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, NATO, G7 i UN, a s ciljem zaustavljanja, kako je navela, “barbarskog i agresorskog rata”. Poručila je da će posljedice biti dalekosežne, posebno za Ukrajinu, ali i za cijeli kontinent.

    Osvrnula se na kršenja prava civila te na zločine koje su ruski vojnici počinili u Buči povlačeći se iz okoline Kijeva te je poručila: “Buča je pokazatelj ovog užasa”.

    Merkel je inače samo jednom na početku rata dala kratku izjavu o tome da nema opravdanja za kršenje međunarodnog prava. S obzirom na to da je konzervativka, odrasla u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj i koja je podržavala saradnju s Vladimirom Putinom u prošlosti, dugo je bila pod lupom javnosti koja je željela znati šta je njen stav o trenutnoj situaciji.

    Nekada se snažno zalagala i za plinovod Sjeverni tok 2, koji je predstavljao drugi način isporuke plina iz Rusije u Njemačku. Ovaj put se nije osvrnula na to, ali je podržala aktivnosti njemačke vlade.