Kategorija: Svijet

  • Tras već počela sa prijetnjama

    Tras već počela sa prijetnjama

    Britanska premijerka Liz Tras obećala je preduzeti disciplinske mjere protiv zastupnika koji su bili suzdržani ili nisu glasali s njenom konzervativnom strankom u glasanju o nepovjerenju usred potpunog raspada jedinstva i discipline.

    Zastupnici su se u srijedu otvoreno svađali i naguravali u parlamentu usred konfuzije oko toga je li glasanje o frakingu glasanje o povjerenju njenoj administraciji.

    Pojavili su se izvještaji – koji su kasnije osporavani – da je glavni šef vlade, koji je zadužen za parlamentarno sprovođenje, dao ostavku.

    “Bičevi će sada razgovarati s konzervativnim zastupnicima koji nisu podržali vladu”, rekao je glasnogovornik vlade. “Oni bez razumnog izvinjena za neglasanje s vladom mogu očekivati srazmjerne disciplinske mjere.”

  • Njemačka otpustila šefa sajber sigurnosti zbog Rusije

    Njemačka otpustila šefa sajber sigurnosti zbog Rusije

    Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova smijenilo je svog šefa za sajber sigurnost u utorak. Pokrenula je istragu o njegovom ponašanju nakon medijskih tvrdnji da je mogao biti u kontaktu s ruskim sigurnosnim krugovima preko konsultantske kuće čiji je koosnivač.

    Arne Šenbom bio je na meti kritika posljednjih sedmica nakon satiričnog TV programa koji je istakao njegove veze s kompanijom za sajber sigurnost koja se računa kao članica njemačke podružnice koju je osnovao bivši agent KGB-a.

    Šenbom je 2012. bio koosnivač njemačkog Vijeća za sajber sigurnost, koje savjetuje kompanije i vlasti o pitanjima sajber sigurnosti.

    Godine 2016. Tomas de Maiziere (konzervativac) postavio je Šenboma na čelo BSI-ja, savezne sigurnosne agencije.

    Prema glasnogovorniku ministarstva unutrašnjih poslova koje sada vode socijaldemokrati, Šenbom je otpušten zbog optužbi koje su “trajno narušile povjerenje javnosti u nepristranost i neutralnost njegovog ponašanja kao predsjednika najvažnijeg njemačkog tijela za sajber sigurnost”.

  • SAD: Nastavak saradnje sa saveznicima

    SAD: Nastavak saradnje sa saveznicima

    SAD su posvećene nastavku saradnje sa saveznicima i partnerima kako bi se sprečilo dopremanje iranskih dronova Rusiji, saopštio je danas Stejt department.

    Kako navode, SAD neće oklevati da upotrebi sankcije i druga odgovarajuća sredstva protiv onih koji učestvuju u tim nabavkama.

    Portparol Stejt departmenta Ned Prajs naveo je u saopštenju da su SAD, Velika Britanija i Francuska izrazili, na sastanku Saveta bezbednosti UN, ozbiljnu zabrinutost zbog toga što Rusija nabavlja dronove iz Irana.

    “Sada imamo puno dokaza da se ti dronovi koriste u napadima na ukrajinske civile i važnu civilnu infrastrukturu (u Ukrajini)”, naveo je Prajs.

    “Dok Iran nastavlja da laže i poriče da dostavlja oružje Rusiji koje se koristi u Ukrajini, mi smo posvećeni saradnji sa saveznicima i partnerima u sprečavanju prebacivanja opasnog oružja Rusiji. Nećemo oklevati da upotrebimo sankcije i druga odgovarajuća sredstva protiv svih koji su uključeni u te nabavke”, saopštio je portparol Stejt departmenta.

    U saopštenju Stejt departmenta navedeno je da su članovima Saveta bezbednosti UN na jučerašnjem sastanku preneti ekspertski izveštaji iz Sekretarijata UN koji se odnose na saznanja o dostavljanju iranskih dronova Rusiji.

    Stejt department ponavlja da će nastaviti da pruža bezbednosnu podršku Ukrajini bez presedana, uključujući sredstva za vazdušnu odbranu, kako bi Kijev mogao da se brani protiv dronova.

  • Neimenovani zvaničnik: Šaljemo im još dronova

    Neimenovani zvaničnik: Šaljemo im još dronova

    Rusija već danima napada Ukrajinu iranskim dronovima kamikazama tipa “Shahed-136”, koje Rusi nazivaju “Geran-2”, tvrde Ukrajina i njeni saveznici.

    Moskva je navodno od Irana nabavila do 2.400 takvih dronova, tvrdi Ukrajina, te ih koristi kao jeftine zamene za projektile i njima gađa energetska postrojenja, ali i rezidencijalne četvrti ukrajinskih gradova.

    Iran međutim negira da je dostavio dronove Rusiji, a portparol Kremlja kaže da “nema informacija” o njihovom poreklu. “Koristimo rusku opremu s ruskim imenima”, rekao je Peskov.

    Ukrajina, zapadne vlade i vojni analitičari veruje da su “Gerans-2” naprosto preimenovani dronovi “Shahed-136”, koji se mogu identifikovati po obliku krila, ali i pregledu pronađenih fragmenata eksplodiranih dronova.

    Anonimni iranski zvaničnik rekao je Rojtersu da je Rusija zatražila još iranskih dronova, ali i balističkih projektila “povećane preciznosti” kad su visoki zvaničnici iz Teherana nedavno posetili Moskvu.

    Izvor je rekao da je Iran obećao da će poslati Rusiji još dronova, navodi izvor.

  • Broj zaraženih u Pekingu porastao četiri puta

    Gradske vlasti u Pekingu drastično su postrožile mjere protiv zaraze koronavirusom nakon što se broj zaraženih u kineskoj metropoli učetverostručio. Pojačao se broj nasumičnog testiranja na ulicama, a neke četvrti su preventivno zatvorene na tri dana, javlja Reuters.

    Grad s 21 milijunom stanovnika je u četvrtak prijavio 18 novih slučajeva zaraze što je ukupno 197 zaraženih u periodu od zadnjih deset dana. U prošlom 10-dnevnom periodu bilo je samo 49 zaraženih pa su gradske vlasti zabrinute da se virus ponovno ne proširi na veći broj ljudi.

    Mjere su postrožene za vrijeme trajanja velikoga kongresa vladajuće komunističke partije koji se održava svakih pet godina. Očekuje se da će na ovom kongresu predsjednik Xi Jinping dobiti treći uzastopni mandat, prenosi Index.

  • U Ukrajini od danas ograničena upotreba i potrošnja električne energije

    U Ukrajini od danas ograničena upotreba i potrošnja električne energije

    Ukrajina ograničava upotrebu električne energije u cijeloj zemlji nakon masovnih napada raketama i dronovima koji su uništili nekoliko kritičnih elektroenergetskih mreža neposredno prije početka zime.

    Snabdijevanje električnom energijom bit će ograničeno između 7 i 23 sata, rekli su vladini zvaničnici i operater mreže Ukrenergo. Privremeni nestanci struje su mogući ako građani ne smanje upotrebu električne energije, dodao je predsjednički pomoćnik.

    “Ne isključujemo mogućnost da ćemo s početkom hladnog vremena još češće tražiti vašu pomoć”, rekao je Ukrenergo, misleći na redukcije koje će biti na snazi već danas.

    Rusija je posljednjih dana pojačala svoje raketne i bespilotne napade na ukrajinsku elektroenergetsku i vodovodnu infrastrukturu.

    “Postoje nova oštećenja na kritičnoj infrastrukturi. Neprijatelj je danas uništio tri energetska objekta”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u svom video obraćanju u srijedu naveče.

    Kazao je da se Ukrajina sprema za sve vrste scenarija s obzirom na dolazeću zimu.

    “Pretpostavljamo da će ruski teror biti usmjeren na energetske objekte dok, uz pomoć partnera, ne budemo uspjeli oboriti 100% neprijateljskih projektila i dronova”, rekao je Zelenski, koji je ranije ove sedmice rekao da je treća elektrana pogođena ruskim zračnim napadima.

    Zelenski se trebao obratiti na samitu EU kasnije u četvrtak. Lideri 27 država članica će razgovarati o opcijama za veću podršku Ukrajini, uključujući energetsku opremu, pomoć u obnavljanju napajanja i dugoročno finansiranje obnove.

    Gradonačelnik zapadnog grada Lavova rekao je da će biti potrebni mjeseci da se poprave oštećene trafostanice.

  • Rusija i Turska imaju još jedan novi plan: “Počeli smo”

    Rusija i Turska imaju još jedan novi plan: “Počeli smo”

    Ruska agencija za atomsku energiju Rosatom i njeni turski partneri razgovaraju o saradnji u izgradnji nuklearne elektrane Sinop na turskoj obali Crnog mora.

    To je izjavio šef Rosatoma Aleksej Lihačev, prenosi Sputnjik Internešnal.

    “Počeli smo da pregovaramo sa našim turskim poslovnim partnerima o uspostavljanju pristupa tehnološkim savezima, investicionoj politici i razvoju turskog energetskog tržišta sa budućom velikom nuklearnom elektranom u zemlji”, rekao je Lihačev.

    Prema rečima šefa Rosatoma, nuklearna elektrana Sinop je veoma perspektivan projekat, koji je poznat mnogim stručnjacima za nuklearnu energiju širom sveta.

  • Ovo je bio Putinov plan?

    Ovo je bio Putinov plan?

    Procureo novi snimak tajnog razgovora lidera Forca Italija Silvia Berluskonija na kojoj on brani Putinovu invaziju na Ukrajinu.

    Reči bivšeg italijanskog premijera koji je pravosnažno osuđen na zatvor, a sad je lider stranke koju je osnovao i koja je deo pobedničke desne koalicije izrečene su juče, tokom zatvorenog skupa sa upravo izabranim senatorima Force u Montecitoriju.

    Na istom je sastanku snimljen i kako se hvalio da mu je Putin čestitao rođendan tako što mu je poslao 20 flaša votke, a da je on Putinu uzvratio sa 20 flaša Lambrukca, kao i da su razmenili “slatke poruke”.

    Snimak je u sredu objavio italijanski list La Prese. Danas je isti portal objavio novi snimak na kom Berluskoni stranačkim kolegama objašnjava rat u Ukrajini čvrsto zagovarajući rusku poziciju o tome kako je došlo do invazije na suverenu državu.

    “Znate li kako se dogodilo ovo s Rusijom? Ali za ovo vas molim maksimalnu diskreciju. Obećavate? (…). Bilo je ovako – 2014. u Minsku, u Belorusiji, potpisan je sporazum između Ukrajine i dve novonastale republike Donbasa za mirovni sporazum kako se više ne bi međusobno napadali. Ukrajina baca taj ugovor do đavola godinu dana kasnije i počinje da napada granice dve republike. Dve republike trpe vojne gubitke koji, kažu mi, dolaze na 5, 6, 7 hiljada mrtvih. Dolazi Zelenski, utrostručuje napade na dve republike. Smrti se povećavaju”, govori Berlusconi.

    Zatim kaže da je pravi Putinov cilj bio zauzimanje Kijeva i svrgavanje s vlasti Zelenskog.

    “U očaju dve republike šalju izaslanstvo u Moskvu i konačno uspevaju da razgovaraju s Putinom. Kažu ‘Vladimire, ne znamo šta ćemo, ti nas brani’. On se protivi tim inicijativama, opire se, trpi jak pritisak iz cele Rusije. I onda odlučuje da izmisli specijalnu operaciju – trupe su morale da uđu u Ukrajinu, za sedam dana da stignu do Kijeva, svrgnu vladu, Zelenskog i postave vladu koju je već izabrala ukrajinska manjina dobrih i zdravorazumskih ljudi, i još sedam dana da se vrate nazad”, priča Berluskoni.
    “Ušao je u Ukrajinu i našao se pred neočekivanom i nepredvidivom situacijom otpora Ukrajinaca, kojima je treći dan počeo da pristiže novac i oružje sa Zapada. Rat je, umesto operacije od dve sedmice, prerastao dvestoipogodišnji rat. Dakle, to je situacija”, rekao je Berluskoni.

    “Ne vidim kako Putin i Zelenski mogu da sednu za pregovarački sto. Jer nema mogućeg načina. Zelenski, po mom mišljenju… zaboravite, ne mogu reći…”, čuje se još kako govori Berluskoni.

    Međutim, objavljivanje tog snimka zazvalao je pravu političku dramu u Italiji. Oglasila se i buduća premijerka Đorđa Meloni, čelnica stranke Braća Italije.

    “Bila sam, jesam i uvek ću biti jasna oko jedne stvari. Nameravam da vodim vladu s jasnom i nedvosmislenom spoljnopolitičkom linijom”, rekla je Meloni dodavši da je Italija deo Evrope i Evroatlantskog saveza.

    “Svako ko se ne slaže s ovim kamenom temeljcem neće moći da uđe u vladu, po cenu sastavljanja vlade. Italija s nama u vladi nikada neće biti slaba karika Zapada niti nepouzdana nacija”, rekla je.

  • Rusija će preispitati saradnju sa Guteresom

    Rusija će preispitati saradnju sa Guteresom

    Rusija će preispitati saradnju sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guteresom i njegovim osobljem ako Guteres pošalje stručnjake u Ukrajinu da pregledaju oborene dronove za koje zapadne sile tvrde da su proizvedeni u Iranu, izjavio je zamjenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski.

    On nije precizirao na kakvu saradnju bi to moglo da utiče.

    Poljanski je naglasio da nije optimista u pogledu obnavljanja sporazuma uz posredovanje Ujedinjenih nacija kojim bi bio nastavljen crnomorski izvoz žitarica i đubriva iz Ukrajine.

  • Dignut nivo pripravnosti

    Dignut nivo pripravnosti

    Putin povećava stanje pripravnosti u gotovo svim ruskim regionima, piše BBC.

    Ruski predsednik, kako se navodi, uvodi sve strože bezbednosne mere u regionima na teritoriji Rusije, a proglasio je I ratno stanje u četiri regiona koje je anektirao Luganjsku, Donjecku, Zaporožju i Hersonu.

    “Putin je pod ogromnim pritiskom. Ukrajinci kontraofanzivom vraćaju teritorije koje je zauzeo, ruske regije uz granicu s Ukrajinom su pod stalnim napadima, a opšta mobilizacija stanovništva unela je dosta nemira u rusko društvo. Umesto da prizna da je invazija na Ukrajinu bila greška, Putin želi još više kontrole”, piše BBC.

    Putin je u ruskim regionima na granici sa Ukrajinom podignuo stanje pripravnosti na “srednje”. To u prevodu znači sve više policije na ulicama, ograničavanje kretanja kao i kontrolisanje i ograničavanje ulaska i izlaska iz regiona.

    Sledeći korak je da se stanje pripravnosti podigne na “visoko” što bi uticalo i na južnu Rusiju, ali i na Moskvu čiji stanovnici strahuju da će im takav potez potpuno poremetiti svakodnevni život. U vezi toga se oglasio I gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin koji je rekao da se ne moraju brinuti iako su građani skeptični.

    Najslabiji stupen pripravnosti je na severu Rusije, u Sibiru i na krajnjem istoku, ali svi regionalni lideri morali su da oforme operativne štabove. Njima je naloženo da u svakom trenutku budu potpuno na raspolaganju vojsci i njenim potrebama što, tvrdi BBC, automatski daje vojsci puno veća ovlašenja.