Kategorija: Svijet

  • Šolc: “Rusija neće moći da održi snagu”

    Šolc: “Rusija neće moći da održi snagu”

    Rusija neće moći održati svoju snagu i sposobnosti zbog oštrih sankcija koje je Zapad uveo zemlji zbog napada na Ukrajinu, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc, dodajući da su sankcije “veoma efikasne i dugotrajne” i da će postaviti ruska ekonomija decenijama unazad.”

    “Rusija neće moći da učestvuje u svetskom napretku, u ekonomskom i tehničkom napretku. To je svakim danom sve jasnije i to je ozbiljan problem za Rusiju”, rekao je Šolc na konferenciji za novinare u glavnom gradu Litvanije sa šefovima baltičkih država .

  • Zelenski: “Nećemo popustiti”

    Zelenski: “Nećemo popustiti”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Kijev neće pristati na zastoj na bojnom polju sa Rusijom i da ima za cilj da povrati kontrolu nad teritorijom koju je okupirala Moskva.

    “Već smo izgubili previše ljudi da bismo jednostavno ustupili svoju teritoriju”, poručio je Zelenski u video obraćanju na dogadjaju koji je organizovao “FT Lajv” i dodao da zastoj nije opcija za Kijev, prenosi Rojters.

    Takođe je rekao da “moraju da postignu potpunu deokupaciju cele njihove teritorije”. Prethodno je ukrajinski lider rekao da je veoma srećan zato što je Boris DŽonson i dalje premijer Velike Britanije.

    “Drago mi je što nismo izgubili veoma važnog saveznika, ovo je sjajna vest”, poručio je Zelenski.

  • Džonson: Bez pritiska na Zelenskog

    Džonson: Bez pritiska na Zelenskog

    Svijetske sile ne smeju pritiskati ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenski da prihvati loš mirovni sporazum sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, izjavio je danas premijer Velike Britanije Boris DŽonson, javlja Rojters.

    Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras rekla je na sednici vlade da je London spreman za nove sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu, dodao je DŽonsonov portparol.

    DŽonson je rekao da će Britanija ostati na čelu zemalja koje pružaju podršku Ukrajini.

    “DŽonson je, takođe, izjavio da je od suštinskog značaja da Zelenski ne bude pod pritiskom da prihvati loš mirovni sporazum, jer loši sporazumi ne traju dugo. On je rekao da svet mora da izbegne bilo koji ishod u kojem bi delovalo da se Putinova nedozvoljena agresija isplatila”, dodao je portparol britanskog premijera.

  • “Nacionalisti zapalili manastir, pucali na monahe”

    “Nacionalisti zapalili manastir, pucali na monahe”

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenko rekao je danas, pozivajući se na izjave očevidaca monaha i stanovnika Svjatogorska, da su ukrajinski nacionalisti zapalili drveno manastirsko naselje u blizini s Svjatogorska Laura, jedno od najsvetijih mesta Ruske pravoslavne crkve.

    “Svedočenje lokalaca i monaha u gradu Svjatogorsku dokazuje da su naselje Svi sveci zapalili ukrajinski nacionalisti 5. juna”, kazao je Konašenkov, preneo je TAS S.

    Monasi, kao i lokalna milicija, pokušavali su da ugase vatru, ali im ukrajinski nacionalisti nisu dozvolili da to urade, pošto su pucali na njih, dodao je ruski general.

  • “Rusi kontrolišu 97 odsto Luganska”

    “Rusi kontrolišu 97 odsto Luganska”

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da moskovske snage imaju kontrolu nad 97 odsto Luganska u istočnoj Ukrajini.

    Guverner Luganska Serhii Haidai priznao je da ruske snage kontrolišu industrijsku periferiju grada, rekavši za Asošijeted pres: “Najteže ulične bitke se nastavljaju, sa različitim stepenom uspeha. Situacija se stalno menja, ali Ukrajinci odbijaju napade.”

  • Putin: Nezaposlenost u Rusiji na minimumu, rast cijena zaustavljen

    Putin: Nezaposlenost u Rusiji na minimumu, rast cijena zaustavljen

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin saopštio je danas da je stopa nezaposlenosti u toj zemlji pala na istorijski minimum u aprilu, kao i da je rast potrošačkih cijena zaustavljen tokom druge polovine maja.

    “Inflacija je stavljena pod kontrolu. Iznosila je 17,4 procenta na godišnjem nivou 27. maja. To znači da je od druge polovine maja rast cijena potpuno zaustavljen. Trenutno je inflacija na nuli”, rekao je Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima, prenosi Tass.

    Ruski lider je takođe istakao nisku stopu nezapoislenosti u Rusiji kao jedno od važnih ekonomskih postignuća, precizirajući da se ona u aprilu spustila na najniži nivo svih vremena od samo 4,0 odsto.

    Dodao je da broj zvanično registrovanih nezaposlenih nije bilježio rast ni u maju, već je čak blago opao.

    “Ovo je ozbiljno dostignuće u današnjem okruženju”, naveo je Putin, naglasivši da je neophodno da nadležni nastave da kontrolišu situaciju “s obzirom na činjenicu da rizici na tržištu rada i dalje postoje”.

    Takođe je rekao da je ukupna ruska industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca 2022. porasla za 3,9 odsto, ali da je u aprilu blago smanjena.

    “Industrijska proizvodnja je u aprilu neznatno opala. Primijetan pad je već zabilježen u automobilskoj industriji, preradi nafte. U nekoliko industrija, poput crne metalurgije, postoji rizik od znatnog pada proizvodnje u srednjem roku”, upozorio je šef ruške države.

    Putin je ocijenio i da bi vlasti trebalo intenzivno da podstiču tražnju u zemlji.

    “Želim ponovo da naglasim – potrebno je da aktivno stimulišemo finalnu tražnju u privredi, da obezbijedimo rast prihoda građana, da obezbijedimo preduzećima dodatnu likvidnost i kreditne resurse”, poručio je on.

    Prema njegovim riječima, monetarni regulator je uspio da stabilizuje situaciju na deviznom tržištu.

    “Situacija na deviznom tržištu je stabilna. Jačanje rublje je omogućilo da se ublaže zahtjevi za izvoznike, pri čemu je zahtjev o obaveznoj prodaji devizne zarade kompanija smanjen sa 80 na 50 posto, a takođe je produžen rok za takvu prodaju”, naveo je Putin.

    Dodao je da bi, prema mišljenju stručnjaka, ta odluka trebalo da pojednostavi spoljnu trgovinu, ali je istovremeno skrenuo pažnju da “postoje i određeni rizici”, navodi Tass.

  • Mislili ste da su uništeni?

    Mislili ste da su uništeni?

    U šumama pored grada Zaporižja u toku je obuka nova tri voda posebnih ukrajinskih jedinica Azov, iako se smatra da su te jedinice uništene u Mariupolju.

    Podsetimo, ukrajinska luka Mariupolj pala je u ruke ruske vojske, kada je zarobljeno gotovo dve hiljade ukrajinskih boraca, među kojima su bili i pripadnici ozloglašene grupe Azov. Ali, sama jedinica postoji i dalje, obučava nove pripadnike i pokušava da se udalji od svojih nacionalističkih korena.

    Kako prenosi Jutarnji list, u šumama pored ukrajinskog grada Zaporižja u toku je obuka nova tri voda Azova. Njihovi vojnici, koji su dobrvoljci, izjavili su za Vol Strit Džurnal da u današnjem Azovu nema ni govora o neonacizmu.

    “Ne verujte ruskoj propagandi”, rekao je Vjačeslav Rodionov, koji je pre rata svirao flautu u Kijevskom simfonijskom orkestru, a danas vodi jedinicu od oko 20 boraca Azova. “Lagaće o Azovu koliko god mogu, zvaće nas nacistima – ali pravi nacisti su ruski vojnici”, rekao je on.

    Međutim, grupa Azov definitivno ima problematičnu prošlost. Prvi zapovednik te grupe Andrij Biljecki, pridružio se Azovu 2014. nakon što je vodio političke grupe koje su otvoreno koketirale s neonacističkom i rasističkom ideologijom. Uprkos tome, grupi su se pridružili mnogi Ukrajinci koji su hteli da pomognu u odbrani Mariupolja od tadašnjih napada proruskih separatista iz Donbasa.

    Azov je osnovan u vreme kad je ukrajinska vojska bila u rasulu, a okupio je borce iz svih društvenih sfera koji su uspešno odbranili grad.

    Prvi pripadnici Azova bili su raznolika grupa – amaterski istoričari, neonacisti i fudbalski navijači. Ipak, radilo se o relativno obrazovanoj grupaciji. Prema podacima iz 2014., kad je jedinica brojila 345 ljudi, čak 40 posto njih bilo je fakultetski obrazovano, a dvojica su imala doktorat.

    Ali, jedinica danas ima problema s nabavkom oružja za svoje vojnike. Američki Kongres je 2018. zabranio naoružavanje i obuku te jedinice, a grupa demokratskih zastupnika čak je zahtevala od tadašnjeg ministra spoljnih poslova Majka Pompea da uključi Azov na listu stranih terorističkih organizacija, zajedno s Al Kaidom i Islamskom državom.

    Tada su Azov okarakterisali kao “nasilnu belu rasističku ekstremističku grupu” te tvrdili kako je ona “regrutovala, radikalizovala i obučavala američke građane godinama”, pozivajući se na izveštaj američkog FBI-a.


    Novi borci Azova ponovno se regrutuju iz svih društvenih slojeva, a novinarima tvrde da se protive fašizmu te da nemaju nikakve ekstremističke poglede. Sebe opisuju kao fudbalske navijače, a na uniformama – koje su uglavnom sami nabavljali, nose zakrpe s logotipima omiljenih fudbalskih klubova.

    Mnogi su pravnici, među njima su i učitelji klavira i muzičari, a tu je i trgovac koji je u Kijevu imao prodavnicu s veganskom hranom za kućne ljubimce. Svi oni tvrde da su se dobrovoljno prijavili u Azov ne zato što su nacionalisti, nego zato što im ta jedinica garantuje najbrži pristup prvoj liniji fronta i jer je na glasu kao elitna jedinica.

    Uprkos svemu, slabo su opremljeni. Osim puškama – koje su brojni vojnici morali nabaviti sami – novi pripadnici grupe raspolažu s tek nekoliko protivtenkovskih sistema Javelin i NLAW. Zatim, moraju sami da nabave i čizme i pancirke.

    Jedan od stručnjaka koji obučavaju dobrovoljce Azova je Endrju Milburn, iskusni bivši američki marinac koji je osnovao privatnu vojnu kompaniju “Mocart Grup”, a koji kaže da je najteži deo obučavanja pripremiti neiskusne borce da se u kratkom roku mogu poslati na front.

    “Ako vam daju samo 120 metaka, kako da dovedete tipa koji nikad nije pucao iz oružja do tačke na kojoj može pouzdano pogoditi metu”, pitao je on. Novi su dobrovoljci, kako dodaje, toliko neiskusni da se jedan čak ustrelio u nogu tokom obuke prošlog meseca, kažu instruktori “Mocart Grupa”.

  • Strogo čuvana tajna Kine

    Strogo čuvana tajna Kine

    Zapadni zvaničnici tvrde da Kina u tajnosti u Kambodži gradi objekt koji će koristiti isključivo njena ratna mornarica. Dodali su i da obe zemlje to negiraju.

    Kako piše Vašington post, Kina i Kambodža čak ulažu ogromne napore da prikriju spomenutu operaciju. List dalje navodi da će se taj objekat nalaziti na severnom delu Mornaričke baze Ream u Tajlandskom zalivu, a tamo će se ove sedmice, kažu spomenuti zvaničnici, održati ceremonija polaganja kamena temeljca.

    Peking želi da uspostavi mrežu vojnih baza širom sjeta kako bi se nametnuo kao prava globalna sila. Uspostavljanje baze u Kambodži, koja će biti tek druga kineska inostrana baza i prva u strateški važnom Indopacifiku, deo je te strategije, tvrdi Vašington post.

    Kina je svoju prvu stranu mornaričku bazu izgradila u Džibutiju na istoku Afrike, a baza koja se nalazi zapadno od Južnokineskog mora, a u koju mogu da uplove veliki kineski ratni brodovi, ojačaće poziciju Pekinga u tom regionu.

    “Procenjujemo da je kineskim liderima jako stalo do Indopacifika te da oni taj region vide kao svoju sferu interesa”, rekao je jedan zapadni zvaničnik, koji nije imenovan, a koji dodaje i da Zapad uspon Kine vidi kao korak ka stvaranju sveta u kom globalne sile zauzimaju prostore koje drže kao svoje interesne zone.

    Taj je zvaničnik još rekao i da Peking računa na to da mu se taj region ili “ne želi” ili “ne može” suprotstaviti. Kina veruje, dodaje taj zvaničnik, da zemlje u Indopacifiku pomoću mita, prisile i kazni mogu da nateraju te zemlje da se ponašaju onako kako žele.

    “Kina želi da postane toliko moćna da će je taj region pre poslušati nego se suočiti s posledicama”, tvrdi zapadni zvaničnik.

    Podseća se da je Vol strid đžurnal 2019. godine napisao da je Kina potpisala tajni dogovor u kom stoji da njena vojska može da koristi spomenutu bazu u Kambodži. Peking i Pnom Pen tad su tvrdili da ti naptisi nisu tačni, a kambodžanski premijer Hun Sen odbacio ih je kao “fejk njuz”. Tadašnji portparol Ministarstva odbrane Narodne Republike Kine odbacio je pisanje Vols strit džurnala i rekao da Kina Kambodži samo pomaže s obukom i logistikom

    EPA-EFE RITCHIE B. TONGO/Ilustracija
    EPA-EFE RITCHIE B. TONGO/Ilustracija
    Međutim, kineski zvaničnik iz Pekinga prošlog je vikenda Vašington postu potvrdio da će kineska vojska koristiti deo baze Ream. Takođe je opovrgao tvrdnje da će je koristiti samo vojska te dodao da će je koristiti i naučnici.

    On tvrdi da Kina neće biti uključena u aktivnosti na kambodžanskoj strani baze. Rekao je i da će se svečano polaganje kamena temeljca održati u četvrtak kao i da će kineski zvaničnici doći na ceremoniju. Očekuje da će na svečanost doći i kineski ambasador u Kambodži.

    Kambodžanska ambasada u SAD rekla je da se ne slaže s tvrdnjama zapadnih zvaničnika, a tvrdi da oni samo žele da ocrne Kambodžu. Ambasada je dodala da kambodžanske vlasti poštuju Ustav Kraljevine Kambodže koji brani uspostavljanje stranih vojnih baza na tlu te zemlje.

    U izjavi ambasade stoji i da se baza obnavlja kako bi se ojačali kapaciteti Kambodžanske ratne mornarice, zaštitio morski integritet zemlje te stalo na kraj pomorskom kriminalu poput ilegalnog ribarenja.

    Ministarstvo spoljnih poslova Kine nije odgovorilo na molbu za komentar Vašington posta.

    Zapadni zvaničnici su rekli da očekuju da će se tokom spomenute ceremonije istaći da Kina učestvuje u finansiranju proširenja baze te izgradnji dodatnog objekta, ali ne i da će ga koristiti Narodnooslobodilačka vojska Kine.

    Planovi o proširenju finalizovani su 2020. godine i u njima stoji da će kineska vojska imati “ekskluzivno” pravo na severni deo baze te da će se prikrivati činjenica da ga koristi.

  • “Ruske snage su uništile drugi najveći terminal za žito u Ukrajini”

    “Ruske snage su uništile drugi najveći terminal za žito u Ukrajini”

    Visoki predstavnik Evropske unije, Žozep Borelj, osudio je ruski raketni napad ovog vikenda koji je uništio veliki terminal za skladištenje žitarica u južnom lučkom gradu Mikolajevu.

    Još jedan ruski raketni napad koji doprinosi globalnoj krizi s hranom. Ruske snage uništile su drugi najveći terminal za žito u Ukrajini, u Mikolajevu – napisao je Borelj.

    Fotografije na društvenim mrežama u nedjelju pokazuju da je terminal zahvaćen plamenom.

    Mikolajev je blizu nekih od najplodnijih ukrajinskih regiona za proizvodnju žitarica.

    Borelj je rekao da je napad u suprotnosti s nedavnim obećanjima ruskog predsjednika Vladimira Putina da će ponuditi siguran prolaz kroz Crno more iz ukrajinskih luka za trgovačku navigaciju, piše Avaz.

    – Dezinformacije koje širi Putin odbacujući krivicu postaju sve ciničnije – napisao je na Tviteru.

  • Zelenski: Ako sad napustimo Sjeverodonjeck, kad ga budemo vraćali imat ćemo pet puta veće žrtve

    Zelenski: Ako sad napustimo Sjeverodonjeck, kad ga budemo vraćali imat ćemo pet puta veće žrtve

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će, ako se Oružane snage Ukrajine povuku iz Sjeverodonjecka, gubici biti mnogo veći kada pokušaju da ga vrate pod kontrolu Ukrajine.

    On je to kazao odgovarajući na pitanje da li je primjereno da ukrajinska vojska zadrži Sjeverodonjeck ili je bolje da se prebaci u Lisičansk na povoljnije pozicije.

    “Treba znati i ako odete na bolje položaje, bit će vam veoma skupo da se vratite, u smislu broja poginulih ljudi, gubitaka”, rekao je Zelenski.

    “Sada stojimo i gubimo ljude, ako pređemo na bolje pozicije – onda ako odlučimo da napadnemo kasnije, izgubit ćemo mnogo više”, dodao je.

    Istakao je da će u takvoj situaciji ukrajinske trupe morati imati pet puta više opreme i ljudi za napad. Između 10.000 i 15.000 civila i dalje se nalazi u Sjeverodonjecku, koji je nedjeljama granatiran od strane ruske artiljerije, rekao je Zelenski.

    Zelenski je dodao da Ukrajinci drže pozicije u gradu i da se ulične borbe nastavljaju.

    “Ruska vojska pokušava da upotrijebi dodatne snage u pravcu Donbasa, ali je 103. dan – a ukrajinski Donbas stoji. Čvrsto stoji”, smatra Zelenski.