VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Jens Stoltenberg dobio herpes

    Jens Stoltenberg dobio herpes

    Generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu dijagnostikovan je herpes i zbog toga će razgovore zakazane u Njemačkoj i Rumuniji održati na daljinu, rekao je danas zvaničnik Alijanse.

    “Generalni sekretar će provesti svoju planiranu posjetu Njemačkoj i Rumuniji ali na daljinu, a ne lično”, rekao je zvaničnik agenciji Rojters.

    On je dodao da je šefu Alijanse dijagnostikovan herpes, odnosno virusna infekcija kože, što je česta pojava nakon preležanog Kovida 19 i on će raditi od kuće.

    Stoltenberg je sredinom maja bio pozitivan na virus korona.

    On je tada pokazivao blage simptome i radio je od kuće, rekao je portparol zapadne vojne alijanse.

    Stoltenberg je trebalo da se sastane sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom danas u Berlinu, a sutra da prisustvuje sastanku sa liderima Rumunije, Poljske i Mađarske u Bukureštu.

    “Sputnjik” je javio ranije, pozivajući se na njemačko Ministarstvo odbrane, da je Stoltenberg iznenada otkazao današnju posjetu Berlinu, tokom koje je trebalo da se sastane sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

    Prema planu posjete on je oko podneva trebalo da se sastane sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a potom i sa ministrom odbrane Kristinom Lambreht.

    Šolc je ranije rekao da će NJemačka nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini, uključujući teško naoružanje.

    U isto vrijeme list “Špigl” objavio je da i pored “fantastičnih” izjava kancelara, NJemačka još nije isporučila nijedan komad teškog naoružanja Ukrajini.

    Njemački vice-kancelar Robert Habek rekao je da Njemačka preduzima odgovarajuće mjere u smislu pružanja vojne pomoći Ukrajini, ali da ne može da ispuni sve želje Kijeva.

  • Srušio se američki vojni avion sa nuklearnim teretom

    Srušio se američki vojni avion sa nuklearnim teretom

    Pet ljudi je poginulo kada se srušio vojni avion u kome se nalazio nuklearni materijal u američkoj državi Kaliforniji, piše “Dejli mejl”.

    Avion je pao sinoć u oblasti Imperijal, nedaleko od grada Glamisa, 240 kilometara od San Dijega i oko 50 kilometara od američke granice sa Meksikom.

    Pad letjelice je potvrdila mornarička vazduhoplovna baza El Sentro, koja se nalazi oko 50 kilometara od mjesta nesreće.

    “Možemo da potvrdimo da se srušio mornarički avion u blizini Glamisa u Kalifornija”, saopšteno je iz baze.

    Za sada nije poznat uzrok pada letjelice, niti o kom tipu nuklearnog materijala se radi.

  • Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski gotovo je svakodnevno na društvenim mrežama izvještavao o invaziji Rusije na njegovu zemlju, viralne video objave pokazivale su efikasnost zapadnog oružja u rukama ukrajinskih snaga, a Pentagon je redovno održavao brifinge o zbivanjima u ratu.

    Ipak, uprkos prodoru svih tih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama te posjeduju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama te uspjesima i neuspjesima, tvrde sadašnji i bivši američki zvaničnici, kako prenosi The New York Times.

    Vlade često kriju informacije od javnosti zbog operativne bezbjednosti, ipak ovaj nedostatak informacija unutar američke vlade mogao bi otežati administraciji predsjednika Džoa Bajdena, koja šalje milijarde dolara Ukrajini u oružju, da odluči kako usmjeriti vojnu pomoć.

    Američki zvaničnici kažu da im je ukrajinska vlada dala uvid u tek nekoliko tajnih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, a ukrajinski zvaničnici su priznali da Amerikancima nisu rekli sve.

    Američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući i Ukrajinu, ipak američke obavještajne agencije uopšteno svoje napore prikupljanja podataka usmjeravaju na neprijateljske vlade, poput Rusije, a ne na trenutnp prijateljske zemlje, poput Ukrajine.

    I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada je u pitanju Ukrajina, Sjedinjene Države radile su na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniranju vlade te zemlje. Rezultat, kako kažu neki bivši zvaničnici, su određene praznine u slici stvarnosti.

    ‘Više uvida s ruske, nego s ukrajinske strane’

    – Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini – pita se Bet Saner, bivša visoka obavještajna zvaničnica.

    – Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme – navodi dalje.

    Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bajdenova administracija je poslala novu vojnu pomoć, poput raketnih topničkih sistema koje je američki predsjednik najavio prošle nedjelje. Kijev očekuje isporuku snažnijih zapadnih oružanih sustava, dok obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

    Zvaničnici Pentagona kažu kako imaju jasan proces za slanje oružja, koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD o tome kakvu opremu trebaju i koliko brzo se to može realizovati.

    Neke evropske obavještajne agencije kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, povratiti teritorije koje je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju u februaru, ali američke obavještajne agencije, kako su rekli zvaničnici, manje su pesimistične. Ipak, postoje pukotine u obrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su za SAD nepotpunu sliku.

    Avril Haines, direktorica Nacionalne obavještajne zajednice, vrhovnog tijela svih američkih tajnih službi, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliko dodatne pomoći Ukrajina uopšte može apsorbovati.

    – Imamo, zapravo, više uvida s ruske nego s ukrajinske strane – dodala je.

    Ključno je pitanje koje mjere predsjednik Zelenski namjerava preduzeti u Donbasu. Ukrajina se tamo suočava sa strateškim izborom – povući svoje snage ili reskirati da ih Rusija opkoli.

    Posljednjih dana Ukrajina je pružila više informacija. U nedjelju je ukrajinski predsjednik posjetio prve crte bojišnice i nazvao borbe u Sjeverodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”.

    Takođe je priznao da čak do 100 ukrajinskih vojnika dnevno pogiba te je rekao da je Rusija zauzela petinu zemlje.

    Ni na najvišem nivou ne otkrivaju mnogo

    Otvorenije javne izjave vlade mogle bi biti najava razgovora sa stanovništvom o strateškim izborima koje treba donijeti u Donbasu, kažu analitičari.

    – Vjerovatno se vodi rasprava o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu tamo – kaže Stefan Bidle, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Komumbija, prenosi Jutarnji list.

    – Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenski će to morati objasniti na neki način za koji se neće činiti kao ocrnjivanje ukrajinskih vojnih snaga. Moraće ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluče povući te trupe, a objašnjenje gubitaka koje bi mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to – dodaje.

  • Zaharova: Ukrajinsko oružje će se švercovati i na Balkan

    Zaharova: Ukrajinsko oružje će se švercovati i na Balkan

    Zapadne države ignorišu činjenicu da će pošiljke oružja namenjene Ukrajini sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja u Zapadnoj Evropi, a deo oružja iz Ukrajine već je prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na tzv. Kosovo, upozorila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Oni veruju da je ovo karta u jednom pravcu, veruju da se sada oslobađaju zastarelog oružja koje otpremaju u Ukrajinu ili u treće zemlje. Međutim, zaboravljaju da će pošiljke oružja koje se šalju u Ukrajinu dovesti do širenja crnog tržišta oružja, posebno u zapadnoj Evropi (i na Balkanu)”, rekla je Zaharova, prenosi TAS.

    Prema njenim rečima, vlasti država dobavljača za sada ćute o ovom pitanju, ali nezavisni stručnjaci i relevantne strukture, poput Interpola, već “zvone na uzbunu”.

  • Erdoan:I dalje ne podržavamo ulazak Švedske i Finske u NATO

    Erdoan:I dalje ne podržavamo ulazak Švedske i Finske u NATO

    Ankara i dalje ostaje pri stavu da ne podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan na konferenciji za novinare poslije razgovora sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.

    “Švedska televizija je emitovala intervjue sa vođama terorističkih grupa. Poslije ovoga ne možemo da kažemo da su dobrodošli u NATO. Isto važi i za Finsku”, istakao je turski predsjednik, prenosi agencija TASS.

  • SZO saopštila trenutni broj zaraženih majmunskim boginjama

    SZO saopštila trenutni broj zaraženih majmunskim boginjama

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je danas da je više od 1.000 slučajeva majmunskih boginja prijavljeno toj organizaciji u trenutnoj epidemiji van afričkih zemalja.

    Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je rizik od pojavljivanja majmunskih boginja u ovim neendemičnim zemljama stvaran, ali da se može spriječiti, prenosi agencija Rojters.

    Dvadeset devet zemalja prijavilo je slučajeve trenutne epidemije, koja je počela u maju.

  • Detalji nesreće u Njemačkoj: Vozeći 150 km/h, autom pokosio grupu ljudi

    Detalji nesreće u Njemačkoj: Vozeći 150 km/h, autom pokosio grupu ljudi

    Desetine osoba je povrijeđeno, a najmanje jedna je poginula kada je vozilo pri brzini od 150 kilometara na sat uletjelo u masu u Ulici Rankeštrase u Berlinu.

    “Sky News” navodi da je bar 30 osoba povrijeđeno, a lokalni mediji prenose da je najmanje jedna osoba stradala.

    Njemački “Bild” javlja da je u nesreći učestvovao jedan automobil reno klio, a da je muškarac, za kojeg se vjeruje da je vozač, uhapšen.

    Na licu mjesta sve bilo puno policije i vatrogasaca, a njemački mediji su prenijeli da su ljudi ležali po ulici.

    “Vjeruje se da je privedeni muškarac uletio u grupu ljudi. Još nije poznato da li je u pitanju nesreća ili je osumnjičeni imao namjeru da izvrši ovo djelo”, saopštila je policija i dodala da je osumnjičeni ubrzo priveden, prenio je Reuters.

    Muškarac je pokušao pobjeći, ali je zaustavljen, kažu svjedoci

    Prema izjavama svjedoka koje prenosi “Bild”, muškarac se, nakon što se autom zabio u masu ljudi, vratio na cestu. Zaustavio se oko 200 metara dalje. Svjedoci kažu da je pokušao pobjeći, ali su ga prolaznici savladali i zadržali do dolaska policije.

    Prema zasad nepotvrđenim informacijama njemačkih medija, vozač je njemački državljanin. Jedan svjedok incidenta je za “Berliner Morgenpost” rekao da je on jurio oko 150 kilometara na sat.

    Navodno je vozač napravio krš i lom duž 200 metara ulice dok se nije zaustavio u izlogu parfimerije.

    Jedan od svjedoka je i poznati glumac Džošua Beroumen, koji se u tom momentu našao u blizini. Rekao je da je vidio automobil koji je jurio niz ulicu, a koji se potom zakucao u jedan izlog.

    “Mislim da smo svjedoci terorističkog napada, ali nismo sigurni”, rekao je on.

    Petoro ljudi nalazi se u životnoj opasnosti, a troje je teže povrijeđeno, izjavio je portparol berlinskih vatrogasaca, koji je dodao i da ima dosta lakše povrijeđenih, a među njima je i vozač.

    Incident se dogodio u blizini mjesta smrtonosnog napada 19. decembra 2016, kada je Tunišanin Anis Amri, povezan s islamističkim teroristima, koji se prijavio kao izbjeglica, izvršio napad na božićni sajam u Berlinu otetim kamionom, čijeg je vozača prvo ubio, a zatim je uletio u prepunu pijacu, ubivši još 11 ljudi i ranivši desetine drugih, navodi Reuters.

    Nesreća se dogodila u zgusnutom dijelu grada punom prodavnica.

    Riječ je o strogom centru Berlina i turističkom središtu grada, trgu Brajtšajd, u blizini crkve i Kurfirstendama, jedne od najpoznatijih berlinskih ulica.

  • “Unija da počne sa osnaživanjem regiona”

    “Unija da počne sa osnaživanjem regiona”

    Dosadašnja strategija EU za Zapadni Balkan je bila neuspješna i Unija bi trebalo da počne da osnažuje region kroz pun pristup fondovima još pre pristupanja balkanskih zemalja, zaljučak je studije “Dug put: Pouke iz EU-CEE za unapređenje integracije i razvoja na Zapadnom Balkanu” bečkog ekonomskog instituta (WIIW) u Fondacije Bertelsman.

    Rat u Ukrajini jasno govori u prilog tome da EU mora da pokaže snažnije prisustvo na Zapadnom Balkanu, kako ne bi otvorilo prostor koje bi mogle zauzeti neke druge zemlje – istakao je autor studije Branimir Jovanović.

    On je poručio da ako EU želi da spriječi Rusiju da bude prisutna u regionu mora pokazati svoje veće prisustvo kroz veća ulaganja

    Jovanović je ukazao da Zapadni Balkan čeka više od 13 godina za pristupanje Uniji, a nije ni blizu članstva, dok je prosječna dužina ranijih pristupnih procesa bila do 12 godina.

    S tim u vezi je ukazao da ranije kandidati nisu morali da rešavaju otvorena pitanja sa susjedima prije pristupanja, što je sada postavljeno kao uslov.

    U studiji se konstatuje da je pristupni proces poboljšao regionalnu ekonomsku integraciju sa EU.

    Jedan od glavnih zaključaka studije je da je najefektniji način za poboljšanje regionalne saradnje u uspostavljanju politika sa ciljem rasta primanja.

    Veća primanja će voditi ka većoj potrošnji, što će voditi ka većoj regionalnoj ekonomskoj integraciji.

    S tim u vezi WIIW smatra da bi primanja mogla da porastu većim transferima iz budžeta EU za Zapadni Balkan, piše Blic.

    To bi, smatraju eksperti, moglo da se učini kroz omogućavanje punog pristupa budžetu EU.

    Troškovi bi, kažu, bili marginalni, a efekti za zapadnobalkanske ekonomije suštinski.

    Veći transfer novca iz EU trebalo bi da bude propraćen striktnim uslovljavanjem institucionalnih reformi.

    WIIW smatra da je ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji je EU usvojila prije skoro dvije godine, nedovoljan.

    Dušan Reljić, direktor kancelarije Nemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove u Briselu je na pitanje da li bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da uplaćuju u budžet EU ako se već traži pun pristup fondovima rekao da one već doprinose Uniji.

    – Samim tim što proizvode za EU po mnogo nižoj radnoj ceni je doprinos za budžet Unije. Zbog toga su mnoge fabrike automobilske industrije u Srbiji, Severnoj Makedoniji – objasnio je.

    Predsjednik WIIW Hanes Svoboda primijetio je da zemlje regiona previše gledaju u prošlost, umjesto da gledaju u zajedničku budućnost.

  • Država će spriječiti Kineze da preuzmu Mercedes

    Preuzimanje Mercedesa od strane kineskih investitora biće osujećeno ako bude potrebno, smatra premijer Baden-Virtemberga, Njemačke države Vinfrid Krečman.

    “To nikako ne bismo dozvolili”, rekao je ovaj političar i član Zelenih pozivajući se na Zakon o spoljnoj trgovini i platnom prometu.

    Ako strani investitor sa sedištem van EU preuzme kontrolu nad nemačkom kompanijom, savezna vlada ima pravo veta pod određenim uslovima.

    Snažan udeo dva velika kineska investitora u vlasništvu Mercedesa već je izazvala strahove u prošlosti.

    Skoro petina te kompanije sa sedištem u Štutgartu već je u kineskim rukama.

    Kineski partner BAIC je najveći pojedinačni akcionar u ovom proizvođaču automobila sa udelom od 9,98%. Istovremeno, kineski investitor Li Šufu drži 9,69 odsto Mercedesa. Takođe, državni fond Kuvajta poseduje blok akcija sa 6,84%.

    Prvi čovek Mercedes-Benca Ola Kalenius rekao je da imaju vrlo dobre i jake odnose sa kineskim investitorima i dodao da je Kina najvažnije svetsko tržište za prodaju Mercedesovih automobila.

    “Kina je porasla više od gotovo bilo kog drugog tržišta poslednjih godina”, rekao je Kalenius.

  • “Obećanja Zelenskog ništa ne vrijede”

    “Obećanja Zelenskog ništa ne vrijede”

    Obećanja predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog ne samo da su bezvredna, već predstavljaju garanciju da će sve biti urađeno upravo suprotno, izjavio je ambasador Luganske Narodne Republike u Rusiji Rodion Mirošnik.

    “Kada (ruski ministar spoljnih poslova Sergej) Lavrov izjavi da je Rusija obećala, ona će ispuniti. Odnosno, obećanje Rusije je veoma ozbiljno. Govorim da što je Rusija obećala ona će i ispuniti. Reč predsednika koja je data, vredi da će se svakako biti ispunjeno bez obzira na sve. Ali s druge strane, reč Zelenskog ne samo da ništa ne vredi, nego će biti garancija da će sve biti urađeno upravo suprotno“, rekao je Mirošnik za televiziju “Rusija 1“.