VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    Bosna i Hercegovina nije usvojila deklaraciju koja je potpisana na Berlinskom procesu u Berlinu u srijedu, kojom su predviđeni koraci ka zelenoj energetskoj tranziciji i napuštanju prljavih fosilnih izvora energije poput uglja na zapadnom Balkanu.

    Sporazum su potpisali Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, prištinske institucije na Kosovu i Albanija. Deklaracija je usklađena s planovima EU da u narednom periodu Evropska komisija dodijeli milijardu evra za cijeli region, od čega bi polovina bila iskorištena za uklanjanje posljedica trenutne energetske krize, dok bi ostatak bio iskorišten za kratkoročne i srednjoročne mjere u energetskoj tranziciji, odnosno za prelazak na zelenu energiju u cijelom regionu.

    Kako smo saznali i iz njemačkih i iz bh. izvora, do neusvajanja deklaracije od strane BiH došlo je zbog tehničkih, a ne suštinskih razloga. U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nam je objašnjeno da još nije došlo do saglasnosti unutar BiH o svim mjerama koje su predviđene u deklaraciji.

    “Ostala je mogućnost i poziv da se BiH pridruži ukoliko u međuvremenu uspije postići saglasnost o tekstu”, rečeno nam je u Kabinetu. Nekoliko sagovornika s kojima smo razgovarali nam je istaklo da zabrinutost i nedoumice postoje u oba entiteta, posebno kad je u pitanju zatvaranje termocentrala. Naime, kako nam je objašnjeno, veliki broj ljudi radi u termocentralama i rudnicima i narednih sedmica i mjeseci se očekuju razgovori s predstavnicima EU o modalitetima tranzicije i pomoći koju bi BiH trebala da dobije.

    Kako saznajemo, Njemačka će u narednom periodu pokazati posebnu pažnju da se sporazum potpiše i u BiH, jer vjeruju da u deklaraciji nema ništa sporno i da neće biti potrebe da dođe do velikog kašnjenja, posebno jer bi, kako je istaknuto i u zvaničnim izjavama u Berlinu nakon samita, ovaj sporazum bio od koristi svim građanima.

    Podsjećamo da su u Berlinu potpisana tri sporazuma koja se odnose na kretanje s ličnim kartama u cijelom regionu i priznavanje više vrsta diploma kako bi se olakšala mobilnost radnika.

    Takođe, podsjećamo da je Emanuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, boravio u Sarajevu i Banjaluci i razgovarao sa članovima bh. Predsjedništva i njihovim osobljem da se ubrza unutrašnja procedura u BiH kako bi Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u Berlinu mogao sporazume parafirati, što je i učinio.

    Iako je u javnosti bilo spekulacija da je razgovor Dodika i Zaracina u Banjaluci bio napet, saznajemo da je vođen transparentno i u konstruktivnoj atmosferi.

    U dokumentima usvojenim na berlinskom samitu je takođe navedeno da bi pola milijarde evra namijenjenih za investicije bilo usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan i da bi se sredstva koristila za investicije u obnovljive izvore energije, gasne i elektroenergetske interkonekcije u regionu te za veće investicije u terminale za tekući gas LNG.

    Saznajemo da je predviđeno da deklaracija koju BiH još nije potpisala postavi obaveze koje bi zemlje zapadnog Balkana ispunile do 2030. godine u energetskoj tranziciji, a da je paket podrške EU konkretan dokaz da je EU spremna da finansijski i tehnički pomogne da se tranzicija ostvari na socijalno održiv način.

  • Erdoan: Svedska i Finska u NATO kad ispune sve dogovoreno

    Erdoan: Svedska i Finska u NATO kad ispune sve dogovoreno

    Tajming procesa turske ratifikacije pristupanja Finske i Švedske u NATO zavisi isključivo od djelovanja tih sjevernih zemalja, izjavio je danas predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan.

    “Tempo i dinamika procesa ratifikacije memoranduma između Turske, Švedske i Finske biće određeni koracima koje će ove zemlje preduzeti”, rekao je Erdogan, javila je Anadolija.

    Erdogan je danas na ovu temu razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, koji boravi u posjeti Turskoj, prenio je Interfaks.

    Oni su razgovarali i o situaciji u Ukrajini.

    Erdoan je najavio potrebu obnavljanja pregovora između Rusije i Ukrajine kako bi se sukob okončao što prije.

    Predsjednik Turske je kazao i da će se Turska fokusirati na produženje sporazuma o žitu koji ističe 19. novembra, a omogućava izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora.

    Stoltenberg je juče, poslije sastanka sa turskim ministrom spoljnih poslova Mevlutom Čavušogluom, rekao da su Finska i Švedska ispunile uslove Ankare za ulazak u NATO.

    Međutim, Čavušoglu je drugačije ocijenio situaciju.

    “Nisu sve komponente sporazuma sprovedene”, rekao je on. On je, istovremeno, istakao da su vlasti obje zemlje zaista preduzele neke neophodne mjere, što Ankara pozdravlja.

    Trenutno Turska i Mađarska još nisu ratifikovale pristupanje Švedske i Finske NATO.

    Ankara navodi da će to učiniti kada dvije skandinavske zemlje ispune niz uslova navedenih u memorandumu dogovorenom između strana.

    Konkretno, postoje klauzule da Švedska i Finska treba da preduzmu akciju protiv kurdskih grupa, koje Ankara smatra terorističkim.

    Ankara, takođe, insistira na izručenju određenog broja kurdskih aktivista.

  • Okončana talačka kriza: Domoroci oslobodili 150 turista

    Okončana talačka kriza: Domoroci oslobodili 150 turista

    Grupa peruanskih domorodaca oslobodila je oko 150 turista koje su držali u zatočeništvu u znak protesta protiv vlade zbog 40 slučajeva izlivanja nafte, javlja Rojters pozivajući se na izjave lokalnih zvaničnika i jednog od oslobođenih turista.

    Pripadnici starosjedilačke grupe Kuniniko iz provincije Loreto u amazonskoj prašumi Perua držali su zatočene turiste među kojima su bili i američki i britanski državljani, a čime su željeli da podignu svijest o izlivanju nafte u lokalnu rijeku.

    Nezavisna služba javnog branioca Perua saopštila je u objavi na Tvteru da su nakon dijaloga sa njima predstavnici zajednice Kuniniko prihvatili zahtjev da ljudi budu pušteni.

    Među otetima su navodno bili jedna trudnica, jednomjesečna beba i nekoliko starijih ljudi.

    Turisti su bili na brodu kada su ih otmičari presreli i zatvorili.

  • Iz Brisela potvrdili da su Beograd i Priština dostavili odgovore na francusko-njemački prijedlog

    Iz Brisela potvrdili da su Beograd i Priština dostavili odgovore na francusko-njemački prijedlog

    Portparolka EU za spoljne poslove Nabila Masrali pojasnila je da su Beograd i Priština dostavili odgovore na francusko-njemački predlog za normalizaciju odnosa.

    Nabila Masrali je, povodom izjave visokog predstavnika za spoljnu politiku EU Đuzepa Borelja da očekuje reakciju Beograda i Prištine o prijedlogu Nemačke i Francjuske za normalizaciju, izjavila da su dvije strane dostavile odgovore i da će se sa Beogradom i Prištinom o tome razgovarati narednih dana.

    Masrali je rekla i da je “njemačko-francuski prijedlog bio prezentovan Beogradu i Prištini da bi napravili konkretan i nepovratan napredak na putu ka širokoj realizaciji normalizacije odnosa”.

    Naglasila je da u toku ruske agresije u Ukrajini ne može biti tenzija u Evropi, kao i da se mora savladati permanentna kriza i smanje tenzije između Beograda i Prištine.

    – U tom kontekstu je Visoki predstavnik za spoljnu politiku tražio od obje strane na naprave brzi napredak oko prijedloga i dao je mandat specijalnom predstavniku Miroslavu Lajčaku da produži razgovore sa stranama. Mi pozivamo obje strane da iskoriste ovu priliku i da naprave istorijski korak u normalizaciji odnosa, što je za njih ključno da bi napredovali prema EU – rekla je Masrali, prenosi RTS.

    Komisija, kaže Masrali, “ne može da komentariše sadržinu tog dokumenta i ne može da kaže više od toga što su već javno rekli predsjednica Komisije i visoki predstavnik EU”.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je juče u Berlinu da EK podržava nemačko-francuski prijedlog za rješenje kosovskog pitanja i da će ga integrisati u dijalog.

    Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčakom boravi večeras u Beogradu, gdje će se sastati predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

  • Turska ima ideju: “Može. Nije nemoguće”

    Turska ima ideju: “Može. Nije nemoguće”

    Gasovod Turski tok bi mogao da bude ojačan izgradnjom još jednog cevovoda u okviru procesa razvoja gasnog čvorišta u Turskoj.

    To je izjavio Ibrahim Kalin, portparol turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

    “Iznoseći predlog da se izgradi gasno čvorište u Turskoj, (ruski predsednik Vladimir) Putin je imao u vidu oblikovanje nove energetske mape u ovom delu sveta na srednji i dugi rok, a Turska je najprirodnija geografska lokacija za to“, izjavio je Kalin za tv kanal Haberturk, prenosi agencija Tass.

    “Imamo već Turski tok, on može malo da se ojača. Može da se izgradi još jedan gasovod, a zatim i potpuno nova energetska mapa od istoka do zapada i od severa prema jugu. Ovo nije nemoguće”, dodao je on.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ranije rekao novinarima da gasovod Turski tok ima ozbiljan potencijal za proširenje ako to bude neophodno.

    “Stvarno, Turska je trenutno jedan od najvećih primalaca ruskog gasa. Mi smo povezan s Turskom jednim od najvećih gasovodnih sistema, Turskim tokom, koji ima ozbiljan potencijal za proširenje, ako bude potrebno“, rekao je Peskov, navodi Tass.

  • Na Zemlji će od sredine novembra biti osam milijardi ljudi

    Na Zemlji će od sredine novembra biti osam milijardi ljudi

    Ujedinjene nacije su objavile procjenu da će od 15. novembra na planeti biti osam milijardi stanovnika. Očekuje se da će Indija od sljedeće godine biti najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

    U izvještaju je navedeno da je rast svjetske populacije u 2020. bio manji od jedan posto, što se desilo prvi put od 1950.

    Izgledno je da će do 2030. na Zemlji biti 8,5 milijardi stanovnika, do 2050. 9,7 milijardi, a da će do 2080. biti 10,4 milijarde stanovnika. Očekuje se da će se do 2100. zadržati broj od 10,4 milijarde.

    Najveći rast broja stanovnika do polovine 21. stoljeća bit će u Kongu, Egiptu, Etiopiji, Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Filipinima i Tanzaniji.

    Predsjednik Populacijskog odjela UN-a John Wilmoth je istakao da je okvirna procjena da će od 15. novembra biti osam milijardi stanovnika. Ukazao je da postoji mogućnost da se to desi koji dan ranije ili koji dan kasnije.

  • Erdogan kritikovao Borrellovu izjavu o Evropi kao bašti: To je kolonijalizam

    Erdogan kritikovao Borrellovu izjavu o Evropi kao bašti: To je kolonijalizam

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan danas je kritikovao konstataciju visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Josepa Borrella da je Evropa bašta, a da je ostatak svijeta divljina.

    Obraćajući se na privrednom sajmu u Istanbulu MUSIAD, ocijenio je da je riječ o kolonijalizmu.
    “Ne očekujemo da oni koji kolonijalizam provode novim sredstvima i metodama imaju savjestan odnos prema krizama”, poručio je Erdogan.

    Španski političar Borrell je prošli mjesec govorio o Evropi kao bašti, a o ostatku svijeta kao divljini.

    “Baštovani treba da vode računa o bašti, ali baštu neće zaštititi zidanjem zidova. Lijepa mala bašta okružena visokim zidovima, kako bi se spriječio ulazak iz džungle, neće biti rješenje. Džungla ima veliku mogućnost rasta, a zid nikada neće biti dovoljno visok. Baštovani moraju ići u džunglu. Evropljani moraju biti mnogo više angažovani u ostatku svijeta, inače će nas ostatak svijeta napasti”, poručio je Borrell u oktobru.

    Kasnije je negirao da je njegova izjava rasistička ili kolonijalna. Prema njegovim riječima, pozvao je na odbacivanje ideje o tvrđavi Evropi te je pozvao studente da uspostave veze sa svijetom, piše turski list Daily Sabah.

  • Bocan-Harčenko: Konsolidacija najvažnija i za ruski i za srpski narod

    Bocan-Harčenko: Konsolidacija najvažnija i za ruski i za srpski narod

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko poručio je večeras u Beogradu na obilježavanju ruskog državnog praznika Dan narodnog jedinstva da je konsolidacija najvažnija za ruski narod, te da ima mnogo podudarnosti između događaja prije četiri vijeka i današnjih.
    On je istakao da događaj od prije četiri vijeka nije predstavljao samo protjerivanje poljske vojske i Poljaka iz Kremlja 1612. godine već početak ponovnog uspostavljanja Rusije, ruskog carstva kao snažne jedinstvene države nakon teškog perioda u ruskoj istoriji, pa i rasparčavanja države.

    “I sada je konsolidacija najvažnija za ruski narod i sve narode u Rusiji na osnovu jedinstvenih vrijednosti i tradicije koju gajimo u Ruskoj Federaciji. Sada je ruski narod uvećan za skoro šest miliona s obzirom na regione koji su ušli u sastav Ruske Federacije na osnovu plebiscita”, rekao je Bocan-Harčenko na svečanoj akademiji u Ruskom domu, kojoj je prisustvovao i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Bocan-Harčenko je naglasio da je za Rusiju podjednako važna i konsolidacija srpskog naroda i ukazao da je jedinstvenost i zajednički nastup Srbije i Rusije prirodna i utemeljena na zajedničkim vrijednostima.

    “To omogućuje da se krećemo naprijed, da sarađujemo, pružamo pomoć u najtežim situacijama za Srbiju kao što je pitanje Kosova”, rekao je Bocan-Harčenko.

    Čestitajući Dodiku pobjedu na izborima za predsjednika Republike Srpske, Bocan-Harčenko je istakao da Dodika, između svih zajedničkih srpskih i ruskih vrijednosti koje posjeduje, posebno odlikuje nesalomivost.

    Svečanosti, koja je počela intoniranjem ruske i srpske himne, prisustvovali su ministar zdravlja Srbije Danica Grujičić za koju je Bocan-Harčenko istakao da je od zajedničkih srpskih i ruskih vrijednosti, između ostalog, odlikuje hrišćanska vrijednost – milosrđe, kao i režiser Emir Kusturica za koga je rekao da ga odlikuje težnja ka novom i neočekivanom.

    Akademiji je prisustvovao i savjetnik ruskog predsjednika Vladimir Tolstoj koji je čukununuk ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja. NJemu je direktor “Pošta Srbije” Zoran Đorđević uručio posebnu prigodnu poštansku marku sa portretom Lava Tolstoja i ilustracijom Ane Karenjine, junakinje čuvenog romana velikog pisca.

    U bogatom kulturno-umjetničkom programu svečane akademije nastupili su afirmisani izvođači etno-muzike iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.

    Publici su se predstavili sastav “Fenečki biseri” osnovan pri manastiru Fenek u opštini Surčin, kao i mlada talentovana umjetnica iz Crne Gore Branka Zečević.

    Nastupile su i članice etno-ansambla “Uspomene” iz Drvara koje njeguju pjesme svog kraja, ali se trude i da srpskom stanovništvu opštine Drvar približe rusku kulturu i tradiciju.

    Tradicionalne numere Balkana izvela je Etno-grupa “Trag” iz Banjaluke, koja se

    1. godine predstavila široj publici u Rusiji na velikom Festivalu slovenske
      muzike u gradu Slavjansk.

    Dan narodnog jedinstva proslavlja se u Ruskoj Federaciji od 2005. godine.

  • Besplatno žito za siromašne zemlje

    Besplatno žito za siromašne zemlje

    Turska i Rusija dogovorile su se da besplatno isporučuju hranu siromašnim zemljama, izjavio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan.Tokom razgovora sa Vladimirom Putinom dogovorili smo se da besplatno isporučujemo žito siromašnim zemljama. Složili smo se da Afrika treba da ima koristi od crnomorskog koridora za izvoz žita. Osiguraćemo da brodovi sa žitom dođu do zemalja koje su trenutno pogođene teškom prehrambenom krizom i glađu – rekao je turski lider.

    Takođe je konstatovao da Zapad drži lekcije ostatku svijeta o humanosti, iako sam ignoriše probleme gladi u Africi.

    – Patnje miliona ljudi se ignorišu. Bol svake nevine osobe koja umire u Africi, posebno u Somaliji, nemajući pristup kori hljeba slama nam srca. Nažalost, ne ulažu se nikakvi napori da se okončaju te tragedije koje dovode do smrti milione ljudi. Sramotno je što zapadne zemlje, koje drže ostatku svijeta lekcije o humanosti, ostaju ravnodušne na tu tragediju – istakao je Erdogan.

    Ad
    Turski lider namjerava da pokrene pitanje snabdijevanja afričkih zemalja hranom i na predstojećem samitu G20 na Baliju, piše Sputnjik.

    Putin je ranije rekao da Zapad izvozi većinu ukrajinskog žita u svoje zemlje, a ne u siromašne afričke zemlje.

    Takođe je istakao da je Moskva spremna da besplatno isporuči žito siromašnim zemljama, koje im je namijenjeno u okviru prehrambenog sporazuma.

  • Borelj: Očekujemo odgovor Beograda i Prištine

    Borelj: Očekujemo odgovor Beograda i Prištine

    Visoki predstavnik za spoljnu politiku EU Josep Borel izjavio je danas da se u sljedećim danima očekuje odgovor Beograda i Prištine na njemačko-francuski prijedlog za normalizaciju odnosa dvije strane.
    ” U sljedećim danima videćemo kakav će biti odgovor na ovaj prijedlog. Ja se nadam da će to dozvoliti napredak i korak napred u procesu”, izjavio je Borelj u Minhenu gde učestvuje na sastanku G7.
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je juče u Berlinu da EK podržava njemačko-francuski prijedlog za rješenje kosovskog pitanja i da će ga integrisati u dijalog.

    Borel poručuje da je potrebno da se „prevaziđe naslijeđe prošlosti“ i da se normalizuju odnosi između Beograda i Prištine i da upravo to treba da omogući dijalog.

    „Puno radimo na tome, sa specijalnim izaslanikom Miroslavom Lajčakom. Pre leta prezentovali smo plan kako bi se prevazišla atmosfera permanentne krize i da bi se našao način za široku normalizaciju odnosa. Zahvalan sam za podršku koju dobijamo od Njemačke i Francuske za ovaj plan”, rekao je Borel.

    On ocjenjuje da je to dobra prilika za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i naglašava da je normalizacija odnosa veoma važna za napredak obe strane na evropskom putu.

    Premijerka Srbije Ana Brnabić juče je u Berlinu, gdje je učestvovala na samitu Berlinskog procesa, izjavila da Srbija završava svoj odgovor na nemačko francuski predlog i da će ga uručiti u formi non pejpera.