Kategorija: Svijet

  • Američki ekspert: Ovo je znak da Kijev gubi

    Američki ekspert: Ovo je znak da Kijev gubi

    Američki profesor Volf nazvao je zahteve Zelenskog za oružjem znakom skorog kolapsa Oružanih snaga Ukrajine.

    “Kijev gubi, pa od Zapada traži sve više vojne opreme i artiljerije”, napisao je na Tviteru američki ekonomista Ričard Volf.

    “Ako Ukrajina pobeđuje, ne mora da moli još više tenkova, oklopnih vozila i tako dalje. Njeni saveznici ne bi morali da ih daju”, rekao je ekspert.

    Krajem decembra, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se u Vašingtonu sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom i rukovodstvom Kongresa.

    Novi paket vojne pomoći vredan 1,85 milijardi dolara bio je tempiran da se poklopi sa njegovom posetom. To je uključivalo nabavku baterije protivvazdušnih raketnih sistema Patriot.

    Sjedinjene Države su prošle nedelje objavile novi, najveći paket vojne pomoći Kijevu u vrednosti od 3 milijarde dolara. Uključiće borbena vozila pešadije Bredli, oklopne transportere, protivtenkovske rakete, haubice i veliku količinu municije.

    Pored toga, Nemačka je obećala da će obezbediti borbena vozila pešadije Marder i dodatnu bateriju protivvazdušnih raketnih sistema Patriot, a Francuska – tenkove na točkovima ili oklopna vozila AMX-10RC.

    Moskva je više puta izjavljivala da snabdevanje zapadnim oružjem samo produžava sukob, a transport naoružanja postaje legitimna meta ruske vojske.

  • Erdogan otkrio ko zarađuje na ratu u Ukrajini

    Erdogan otkrio ko zarađuje na ratu u Ukrajini

    U trenutku slabe aktivnosti međunarodne zajednice i bogaćenja trgovaca oružjem na račun ukrajinske krize, Turska jedina razgova sa obe zaraćene strane.

    Turska je jedina zemlja koja istovremeno razgovara sa Rusijom i Ukrajinom u cilju pronalaženja mirnog rešenja, izjavio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

    “Šta su oni uradili u rusko-ukrajinskom ratu? Da li se svet umešao na neki način? Nije. Svi oni pomažu trgovcima oružjem. Njih brine to, kako trgovci oružjem u svetu zarađuju, gde uzimaju svoju dobit i šta dobijaju”, rekao je on.

    Turski lider je podvukao, da Ankaru interesuje kako da se osigura mir. Prema njegovim rečima, on se istog dana sastaje sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim liderom Vladimirom Zelenskim i pokušava da shvati na koji način da ih pomiri. Telefonski razgovor ruskog i turskog lidera je održan 5. januara.

    Vladimir Putin je tokom razgovora potvrdio spremnost za ozbiljan dijalog o Ukrajini pod uslovom da Kijev ispuni poznate zahteve i uzme u obzir nove teritorije.

    Erdogan je podvukao da pozivi na mir moraju biti podržani jednostranim prekidom sukoba i pravičnim regulisanjem nesuglasica. Nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, turski predsednik je više puta predlagao da posreduje u regulisanju sukoba.

    Krajem marta 2022. godine je u Instanbulu održana runda pregovora između Kijeva i Moskve. Turski lider je predložio da se organizuje sastanak Putina i Zelenskog. Ranije je Rusija upozorila da značajan deo oružja, koje zapadne zemlje isporučuju Kijevu, dolazi do terorista i krade se.

  • Ukrajinci oborili sopstveni avion?

    Ukrajinci oborili sopstveni avion?

    Ukrajina je sama oborila svoj lovac MiG-29, i to 8. januara iznad Donjecka.

    Ovo je saopštio zamenik predsednika Odbora za odbranu Državne dume Rusije, Dmitrij Sablin. Prema njegovoj izjavi, ukrajinski PVO sistem Osa je presreo avion i uništio ga.

    “Samo smo im malo pripomogli”, rekao je Sablin.

    Sablin se trenutno nalazi na frontu. On je komandant rezervne jedinice “Sablin Kaskad” koja se nalazi u Donjecku.

    Ovo nije prvi put da Ukrajina obara svoj borbeni avion. Na početku rata nad Kijevom, Ukrajinci su oborili jedan od svojih Su-27.

    Međutim, vest da su ukrajinske jedinice PVO same oborile svoje MiG-29, 8. januara nije potvrdila ni Ukrajina, ni neki treći izvor koji nije iz Rusije. Za sada je to samo tvrdnja Sablina, a čak ni Ministarstvo odbrane Rusije nije dalo zvanično mišljenje o tome.

  • Raspoređene jurišne jedinice

    Raspoređene jurišne jedinice

    Ruske trupe pokušavaju da napreduju ka Soledaru u blizini Bahmuta u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, rekla je zamenica ministra odbrane Hana Malijar.

    “Nakon neuspelog pokušaja da zauzme Soledar i povuče se, neprijatelj se pregrupisao, nadoknadio gubitke, rasporedio dodatne jurišne jedinice, promenio taktiku i pokrenuo snažan napad”, rekla je Malijar.

    “U ovom trenutku neprijatelj je angažovao veliki broj jurišnih grupa formiranih iz najboljih rezervi Vagnerovih trupa. Neprijatelj bukvalno napreduje na leševima sopstvenih vojnika, masovno koristeći artiljeriju, raketne bacače i minobacače”, napisala je Malijar na Telegramu.

  • “Sve je počelo u Vašingtonu, ovo nije rat Rusije u Ukrajine”

    “Sve je počelo u Vašingtonu, ovo nije rat Rusije u Ukrajine”

    Događaji u Ukrajini nisu sukob između Moskve i Kijeva, već vojna konfrontacija NATO-a, a pre svega SAD i Velike Britanije sa Rusijom.

    To je izjavio sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev u intervjuu listu “Argumenti i fakti“.

    “Mi ne ratujemo protiv Ukrajine, jer mi ne možemo da mrzimo običan ukrajinski svet“, rekao je Petrušev, pa dodao: dodao je on.

    “Ukrajinske tradicije su bliske Rusima, kao što je i nasleđe ruskog naroda neodvojivo od kulture Ukrajinaca. I što brže građani Ukrajine shvate da njihovim rukama Zapad ratuje protiv Rusije, više će se života sačuvati. Mnogi su to odavno spoznali, ali se plaše da priznaju, plaše se osvete.”

    Patrušev je istakao da, plašeći se direktnog sukoba, NATO instruktori guraju u smrt ukrajinske vojnike.

    “Specijalnom vojnom operacijom Rusija oslobađa svoje regione od okupacije i trebalo bi da dovede do kraja krvavi eksperiment Zapada kojim se uništava bratski ukrajinski narod”, rekao je Patrušev.

    Sekretar Saveta bezbednosti Rusije je naveo da je celokupna priča o Ukrajini započeta u Vašingtonu, kako bi se uvežbala tehnologija razgraničenja i huškanja jednog naroda. Milionima ljudi brane da govore na maternjem ruskom jeziku i teraju ih da zaborave svoje korene. Zapad zarad svojih ambicija, praktično, uništava ukrajinski narod, prisiljavajući vojno sposobne ljude da umiru na bojnom polju, a ostatak stanovništva gura u siromaštvo, naveo je Patrušev.

    On je zaključio da postoji mogućnost da Zapad preduzima korake kako bi spasio i najokorelije ukrajinske neonaciste kako bi pripremali državne udare i diverzije u drugim zemljama i zaključio, da će neonacistički kriminalci biti kažnjeni.

  • Rusi bombarduju Ukrajinu nevidljivim avionima

    Rusi bombarduju Ukrajinu nevidljivim avionima

    Britanska obavještajna služba objavila je satelitski snimak aerodroma u Ahtubinsku u Astrahanskoj oblasti u Rusiji.

    Pažljivijim pogledom na jedanoj od satelitskih snimaka mogu sevdieti najmanje pet stelt lovaca Su-57 Felon.

    Britanska obaveštajna služba datirala je fotografiju na 25. decembrar, što znači da je pet Su-57 bilo na aerodromu tog dana.

    Prema analizi britanskih obaveštajnih službi, Rusija je koristila pet Su-57 Felon za izvođenje raketnih udara po ciljevima u Ukrajini.

    London tvrdi da Rusija koristi Su-57 za vazdušne napade izvan vizuelnog dometa.

  • SAD i EU osudile Dodikovo odlikovanje Putinu

    SAD i EU osudile Dodikovo odlikovanje Putinu

    Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je povodom obeležavanja Dana Republike Srpske, 9. januara, odlikovao predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina Ordenom Republike Srpske na ogrlici, što je izazvalo oštre osude diplomatskih predstavništva u Sarajevu i pojedinaca.

    Dodik je Putina odlikovao juče u Banjaluci jer je, kako je naveo, “zaslužan za razvijanje i učvršćivanje saradnje i političkih i prijateljskih odnosa Republike Srpske i Rusije”.

    “Odluka Milorada Dodika da odlikuje Vladimira Putina, čoveka koji je pokrenuo ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu koja je rezultirala smrću hiljada civila i masovnim razaranjem infrastrukture, je za osudu. To je odbacivanje vrednosti evroatlantske zajednice i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima”, saopsstila je na Tviteru Ambasada SAD u BiH.

    Kažu da je odluka Dodika o obeležavanju, kako navode, neustavnog dana Republike Srpske, pogrešna.

    “Time se krši odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti komemoracije. Aneks 3 Dejtonskog ustava je jasan: Republika Srpska se mora u potpunosti pridržavati odluka institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačnu i obvezujuću presudu Ustavnog suda BiH, sviđale se one vlastima RS ili ne”, naveli su iz američkog diplomatskog predstavništva.

    Naveli su i da je juče ponovljen poziv na nezavisnost Republike Srpske, uz, kako navode, “navodne pravne tvrdnje o njenim nadležnostima i pokušajima potkopavanja države Bosne i Hercegovine, guraju zemlju opasnim putem. Republika Srpska će samo uništiti sebe i one oko sebe vodeći samostalnu politiku”.

    Evropska unija (EU) , takođe je osudila odluku vlasti Republike Srpske da ruskog predsednika Vladimira Putina odlikuju ordenom Republike Srpske, poručio je portparol Unije Peter Stano.

    “U EU nema mesta odlikovanju i nagrađivanju političara koji nalažu uništavanje susedne države i ubijanje njenog naroda. To svima mora biti jasno, a ova odluka rukovodstva Republike Srpske je žalosna i pogrešna”, ocijenio je Stano 9. januara.

    Podsetivši da je ruski predsednik direktno odgovoran za ilegalnu agresiju na Ukrajinu, te da se po njegovim naređenjima ubijaju ukrajinski civili i uništava ukrajinska civilna infrastruktura, Stano je naglasio da stavljanje na stranu Putina, “izoluje Republiku Srpsku i njeno rukovodstvo na međunarodnom planu”, prenosi RSE.

  • Kina ukinula ograničenja: Rastu cijene nafte na tržištu

    Kina ukinula ograničenja: Rastu cijene nafte na tržištu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle su u ponedjeljak zbog naglog rasta potražnje jer je odluka vlasti u Kini da ukine ograničenja zbog kovida povećala nade za oporavak ekonomske aktivnosti u drugom najvećem svjetskom potrošaču nafte.
    Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 79,65 dolara po barelu nakon rasta cijene za 1,37 odsto.

    Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 74,84 dolara po barelu nakon rasta cijene za 1,45 odsto.

    Rast cijena uslijedio je nakon naglog rasta potražnje jer je odluka vlasti u Kini da ukine kovid ograničenja povećala nade za oporavak ekonomske aktivnosti u toj državi.

    Kina je uklonila većinu ograničenja uvedenih ranije s ciljem suzbijanja širenja virusa korona uprkos porastu broja slučajeva širom države.

  • Bajden u prvoj posjeti Meksiku

    Bajden u prvoj posjeti Meksiku

    Predsjednik SAD, Džozef Bajden, doputovao je u prvu posjetu Meksiku, a glavna tema današnjeg razgovora sa predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom biće regionalne migracije i problem krijumčarenja droge.

    Bajden je doputovao u Meksiko Siti kasno sinoć, nakon što je obišao južnu granicu SAD sa ovom zemljom, prvi put od kada je stupio na dužnost, prenio je “AFP”.

    On se zaustavio na nekoliko sati u El Pasu, gdje je obišao pripadnike granične i carinske službe, koji su mu pokazali najnoviju tehnologiju za jačanje granične bezbjednosti i specijalno obučene pse tragače.

    Bajden će se tokom dana sastati sa Lopezom Obradorom i kanadskim premijerom DŽastinom Trudoom, a pored odvojenih susreta, trojica lidera će imati i zajednički samit.

    Među temama razgovora biće trgovina i zaštita okoline, ali je Bajden rekao da će akcenat biti pitanja nelegalnih migracija i trgovine drogom.

  • EU uskoro počinje pregovore sa Rusijom o isporukama gasa?

    EU uskoro počinje pregovore sa Rusijom o isporukama gasa?

    Evropska unija će uskoro početi pregovore o isporukama ruskog gasa, saopštio je francuski poslanik Tjeri Marijani u intervjuu listu “Izvestija”.

    “Mislim da će pregovori o isporuci ruskog gasa početi narednih nekoliko meseci. Evropske prestonice se trenutno previše plaše da će izazvati nezadovoljstvo Vašingtona ili da će biti mete ucena ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog”, rekao je on, prenosi Sputnjik.

    Poslanik je skrenuo pažnju da je zima u evropskim zemljama prilično blaga. Prema njegovim rečima, stanovništvo još nije pogođeno restrikcijama struje. Ali, kako ističe Marijani, evropske države shvataju da je njihova strategija izbegavanja kontakta sa Rusijom nemoguća na duže staze.

    “Tečni prirodni gas je skup, pronađene alternative još nisu efikasne, a grupna kupovina izgleda ne funkcioniše“, dodao je zamenik.

    Prema rečima poslanika, Evropska komisija se zalaže za prestanak kupovine ruskih energetskih resursa. On je pojasnio da je do februara prošle godine Evropska unija bila zavisna od ruske struje 25 odsto, a od gasa 40 odsto. On je dodao da nas ova situacija podseća da je “Ruska Federacija naš sused i da dugoročno moramo da obnovimo odnose sa Moskvom”, uveren je parlamentarac.