Iranska Revolucionarna garda uspešno je danas testirala novi raketu koja može da nosi satelit, objavili su iranski državni mediji.
Vašington se plaši da bi dalekometna balistička tehnologija mogla da bude iskorišćena za lansiranje nuklearnih glava.
Teheran je često negirao da ima ovakve namere.
“Probni test na nosaču je uspešno završen “, objavila je IRNA.
Gaim 100, iranska raketa za lansiranje, moći će da postavi satelite težine 80 kilograma u orbiti, na visini od 500 kilometara.
Najmanje devet osoba ranjeno je u pucnjavi u četvrti Kensington u Philadelphiji u subotu naveče, objavila je policija.
Inspektor policije Philadelphije D.F. Pace je rekao da su žrtve upucane u blizini avenija Kensington i Allegheny.
Dvoje je u kritičnom stanju, a sedam je stabilno, rekao je zamjenik policijskog komesara John Stanford.
Pucnjava se dogodila oko 22.45 sati. ispred bara, rekao je Pace. Naoružani napadači izašli su iz crnog vozila i otvorili vatru na grupu ljudi prije nego što su se vratili u vozilo i pobjegli, rekao je Stanford.
Bilo je policajaca u tom području koji su čuli pucnjeve, istaknuo je.
Policija nije odmah izvršila hapšenja, niti je mogla odmah utvrditi motiv.
Britanski Premijer Rishi Sunak trebao bi potaknuti svjetske čelnike na COP27 da krenu “dalje i brže” u prelazu na obnovljivu energiju.
Sunak će danas otputovati u Egipat na klimatski samit UN-a nakon što je promijenio odluku da ne ide.
U svom obraćanju u ponedjeljak, on će reći da je ruska invazija na Ukrajinu “pojačala” važnost okončanja ovisnosti o fosilnim gorivima.
Samit COP27 dolazi na kraju godine katastrofa povezanih s klimom i rekordnih temperatura.
Premijer će također poručiti čelnicima okupljenima u Sharm el-Sheikhu da ne odstupe od obveza preuzetih na prošlogodišnjem summitu COP26 u Glasgowu čiji je cilj bio spriječiti porast globalne temperature za 1,5 celziusa u odnosu na predindustrijski nivo.
Predsjednik Irana Ebrahim Raisi izjavio je da su iranski gradovi sigurni nakon neuspjelog pokušaja SAD-a da u Iranu ponove arapske pobune iz 2011. godine.
Protesti u Iranu zbog smrti Mahse Amini (22) koja je preminula u istražnom zatvoru iranske policije za moral, gdje je bila zatvorena zbog neprikladnog nošenja hidžaba, nastavljeni su 50. dan zaredom.
Na videosnimcima koje je objavila novinska agencija Hrana mogli su se vidjeti studenti na desetak univerziteta u Teheranu, Karadžu, Raštu i Mašadinu kako protestuju, uzvikujući slogane poput “Žena, život, sloboda”, prenosi Reuters.
Grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav objavila je snimak za koji je rekla da je iz Sanandadža, glavnog grada provincije Kurdistan, na kojem se vidi kako demonstranti tokom večeri pale vatru kako bi blokirali glavnu ulicu.
Protesti su održani i u gradovima na sjeverozapadu zemlje.
Sjedinjene Američke Države privatno ohrabruju Ukrajinu da signalizira otvorenost za pregovore s Rusijom, objavio je Washington Post. S druge strane iz State Department su javno kazali da Moskva eskalira rat i da ne želi ozbiljno da se uključi u mirovne razgovore.
List je citirao neimenovane izvore koji su rekli da zahtjev američkih zvaničnika nije imao za cilj gurnuti Ukrajinu za pregovarački sto, već proračunati pokušaj da se osigura da Kijev zadrži podršku drugih nacija.
Američki i ukrajinski zvaničnici priznali su da je zabrana razgovora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izazvala zabrinutost u dijelovima Evrope, Afrike i Latinske Amerike, gdje se posljedice rata na troškove hrane i goriva najviše osjećaju, navodi Post.
“Umor od Ukrajine je stvarnost za neke od naših partnera,” citira neimenovani američki zvaničnik.
Zelenski je 4. oktobra potpisao dekret kojim se formalno proglašava mogućnost bilo kakvog ukrajinskog razgovora s Putinom “nemogućim”, ali ipak ostavlja otvorena vrata za razgovore s Rusijom.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće nije odmah komentarisalo tačnost izvještaja.
Glasnogovornik State Departmenta je odgovorio.
“Rekli smo to ranije i ponovit ćemo: djela govore više od riječi. Ako je Rusija spremna za pregovore, trebala bi zaustaviti svoje bombe i projektile i povući svoje snage iz Ukrajine”, kazali su iz State Departmenta.
“Kremlj nastavlja da eskalira ovaj rat. Kremlj je pokazao svoju nespremnost da se ozbiljno uključi u pregovore još prije nego što je započeo svoju invaziju na Ukrajinu u punom obimu”, dodali su.
Visoki predstavnik za spoljnu politiku EU Žozep Borelj saopštio je večeras da povlačenje kosovskih Srba iz kosovskih institucija nije rješenje za aktuelne sporove i da ima potencijal da dodatno eskalira tenzije na terenu.
“Nedavna dešavanja u odnosima između Kosova i Srbije dovode u opasnost godine napornog rada i dostignuća postignuta u okviru dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje EU i otežavaju bezbjednosnu situaciju u regionu i šire. Evropska unija poziva obje strane da se uzdrže od bilo kakvih jednostranih akcija koje bi mogle dovesti do daljih tenzija”, navodi se u njegovoj pisanoj izjavi..
Kako se dodaje, povlačenje kosovskih Srba iz kosovskih institucija nije rješenje za aktuelne sporove. Ima potencijal da dodatno eskalira tenzije na terenu.
“Pozivamo Srbiju i predstavnike kosovskih Srba da poštuju svoje obaveze iz dijaloga i vrate se u kosovske institucije kako bi ispunili svoje dužnosti, uključujući policiju, pravosuđe i lokalne administracije”, navodi Borelj.
Istovremeno, dodaje, EU ponovo poziva kosovske vlasti da bez odlaganja poštuju svoje obaveze.
“To znači odmah produžiti proces preregistracije vozila i obustaviti svaku kaznenu akciju protiv vlasnika KM tablica. Pitanje registarskih tablica mogu riješiti Strane u okviru dijaloga”, naveo je Borelj.
EU, kako se dodaje, takođe poziva Kosovo da odmah započne korake ka uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom.
“Skupština Kosova je ratifikovala Briselski sporazum, a Ustavni sud Kosova odlučio je da se Asocijacija/Zajednica treba uspostaviti. Stoga je njeno uspostavljanje obavezujuća zakonska obaveza za Kosovo. Kontinuirano nesprovođenje ove obaveze podriva princip vladavine prava i šteti ugledu i kredibilitetu Kosova”, dodaje visoki predstavnik.
“Odgovornost strana je da obezbijede mir i stabilnost. Bilo kakve radnje, poput paljenja automobila ili zastrašujuće retorike koje bi mogle dovesti do tenzija su neprihvatljive i izazvaće odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice”, navodi se u izjavi..
U bliskoj saradnji sa NATO/KFOR-om i Kosovskom policijom, Misija EU za vladavinu prava (EULEKS) je spremna da obezbijedi stabilnost na terenu na Kosovu u svojoj ulozi drugog bezbjednosnog odgovora. EULEKS i KFOR će nastaviti da podržavaju održavanje bezbjednog i bezbjednog okruženja u skladu sa svojim mandatima, dodaje Borelj.
EU apeluje na strane da ozbiljno izaberu put dijaloga i da se uzdrže od svake akcije koja bi dovela do nasilja i konfrontacije.
“EU je spremna da nastavi da olakšava pregovore, ali obje strane treba da pokažu spremnost da traže rješenja na konstruktivan način i poštuju svoje obaveze preuzete u dijalogu”. dodaje se u izjavi.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da će ograničenje cijena energenata pomoći da se ograniči dobit Rusije od prodaje energenata.
“Rusija će donijeti odluke kakve donese, ali mislim da će imati interes da nastavi da prodaje energente”, rekao je Blinken obraćajući se novinarima nakon dvodnevnog sastanka G7 u gradu Minsteru na zapadu Njemačke, prenio je Rojters.
Prema njegovim riječima, to je dobar mehanizam da se obezbijedi da energenata bude na tržištu, ali da dobit Rusije ima gornju granicu.
Upitan da li može da uvjeri potrošače da taj mehanizam neće dovesti do povećanja cijene gasa, Blinken je kazao da će se vidjeti kako će se to odvijati, prenosi B92.
Potpukovnik milicije DNR Andrej Bajevski izjavio je danas da je malo verovatno da će Ukrajina u skorijoj buducnosti imati značajnije vazdušne snage.
On je skrenuo pažnju na to jer NATO zemlje nemaju nameru da investiraju u zamenu uništenih aviona.
“Što se tiče aviona, niko ne planira da ojača ukrajinske vazdušne snage, tako da neće ni imati avione. Zapad nikada nije planirao da zameni uništene avione jer to zahteva mnogo novca i vremena”, naveo je Bajevski za TAS S.
Prema njegovim rečima, preostali ukrajinski ratni avioni su sposobni samo da izvode sporadične letove.
“Avion može da obavi let i baci bombu negde, ali će biti oboren i to je kraj priče”, dodao je predstavnik samoproglašene DNR.
U Hersonu se poslednjih dana dešava nešto čudno. Rusi su priznali da njihove snage napuštaju grad, ali ukrajinske snage još nisu ušle.
Filip Ingram, bivši vojni obaveštajac, rekao je za Skaj njuz da bi Rusija mogla da pripremi potpuno povlačenje iz dela grada u narednih nekoliko dana. On je dodao da se na terenu ne menja mnogo toga dramatično.
“Teške borbe se nastavljaju gore u oblasti Bahmuta i Soledara na istoku Ukrajine. Rusi pokušavaju da zauzmu te gradove kako bi mogli da zauzmu čitavu Donjecku oblast i kako bi Putin mogao da proglasi nekakvu pobedu”, rekao je on.
“Ova borba traje već neko vreme, Rusi ne napreduju mnogo, Ukrajinci se dobro brane“, dodao je on.
Ingram je rekao da je u južnoj oblasti Herson bilo najviše borbi poslednjih nedelja.
“Ono što imamo je da postoje indicije da će se Rusi povući sa severa tog područja nazad preko reke Dnjepar i te pripreme su u toku“, rekao je on. „Indicije sugerišu da bi se to moglo dogoditi u narednih nekoliko dana. rekao je.
“Ukrajinci nastavljaju da se pripremaju za svoju kontraofanzivu kako bi pokušali da zauzmu grad Herson. Sami Rusi pojačavaju ove oblasti nekim od svojih novih regruta koje su doveli”, kazao je on.
“Naravno, ako se povuku, to je još jedna velika pobeda Ukrajinaca. Grad Herson je ključan jer kontroliše pristup Crnom moru duž reke Dnjepar”, kaže Britanac.
“Takođe kontrola vodosnabdevanja Krima Ukrajini daje stvarnu prednost, a politički je to dodatni udarac za Putina“, dodaje on.
NATO ne planira da mijenja sistem raspoređivanja nuklearnog oružja nakon što se Finska i Švedska pridruže bloku, izjavio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Tri mjeseca nakon što je Rusija pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini, Finska i Švedska podnijele su prijave za članstvo u NATO, napuštajući višedecenijsku neutralnost.
NJihove pristupne protokole već su ratifikovale sve članice NATO, osim Mađarske i Turske.
Mediji su krajem oktobra prenijeli da bi nacrt finskog zakona o pristupanju Alijansi omogućio razmještanje nuklearnog oružja država NATO-a na teritoriji Finske.
Vrhovni komandant švedskih oružanih snaga Mikael Bajden rekao je ranije da bi Stokholm trebalo da razmotri da li da dozvoli raspoređivanje nuklearnog oružja ili NATO baze na teritoriji Švedske.