VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Nije vrijeme za loš mir”

    “Nije vrijeme za loš mir”

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson ocenio je da G7 i NATO ne treba da podstiču Ukrajinu da postigne kako je naveo, “loš” mir sa Rusijom, koji bi podrazumevao odricanje od delova svoje teritorije.

    Džonson je, nekoliko dana pre samita G7 u Nemačkoj i NATO-a u Španiji, rekao da je njegova poruka kolegama u G7, posebno u NATO-u, da nije vreme da ohrabruju Ukrajince da se zadovolje “lošim” mirom, za koji im se, kako je naveo, predlaže da se odreknu delova svoje teritorije u zamenu za prekid vatre, prenosi Gardijan.

    “Mislim da bi to bila katastrofa. To bi bio okidač za dalju Putinovu eskalaciju kad god poželi”, rekao je Džonson.

    Dodao je da je moguće da su se neke od najvećih zapadnih sila “umorile” od Ukrajine.

  • Kaljiningrad nije odabran slučajno

    Kaljiningrad nije odabran slučajno

    Evropska unija pokušaće da “deeskalira” spor s Rusijom u vezi Kalinjingrada, tvrde visoki diplomatski izvori u Briselu.

    Od Evropske komisije, kako prenosi “Tajms”, biće zatraženo da “ublaži” situaciju nakon što je Litvanija blokirala tranzit pod sankcijama EU-a robe u rusku eksklavu nakon sugestije iz Brisela.

    Zbog toga je Rusija zapretila “ozbiljno negativnim” posledicama sankcija usmerenih na prevoz građevinskog materijala i nekih drugih resursa koje je Moskva opisala kao “neprijateljsku akciju” Litvanije i “blokadu” Kalinjingrada.

    EU je do sada ostajala pri svome u vezi tog pitanja, ali kako kažu visoki diplomatski izvori, Italija i neke druge evropske vlade zatražile su od predsednice EK Ursule fon der Lajen da “ugasi fitilj”. “Ne radi se o povlačenju, već o izbegavanju eskalacije. EU ne pokušava blokirati Kalinjingrad”, rekao je izvor, kako prenosi Jutarnji list.

    “U bliskom smo kontaktu s litvanskim vlastima i pružićemo dodatne smernice kako budemo išli dalje”, rekao je jedan zvaničnik Komisije, naglašavajući da će carinske provere vozova koji prelaze Litvaniju za Kalinjingrad biti “proporcionalne i delotvorne”.

    U tim novim smernicama podrazumeva se zadržavanje mera provere vozova ili kamiona koji prevoze robu u cilju sprovođenja sankcija, ali sada – u značajnoj izmeni – one dozvoljavaju kretanje metala ili građevinskog materijala ako je ta roba za unutrašnje tržište Rusije, čiji je Kalinjingrad deo.

    Litvanska premijerka Ingrid Simonit optužila je Moskvu za propagandne laži zbog tvrdnji o železničkoj blokadi Kalinjingrada. “Litvanija se pridržava sankcija koje je EU uvela Rusiji zbog agresije i rata protiv Ukrajine”, rekla je ona.

    Nije baš tako slučajno odabran Kaljiningrad
    Jedan diplomata je pak rekao da je Litvanija, koja se nalazi u grupi “jastrebova” za sankciej Rusiji, zajedno s Polsjkom, namerno “pojačala” provere, kako bi izvršila pritisak na Moskvu i naterala NATO da se usredsredi na odbranu svog istočnog krila uoči samita saveza iduće sedmice.

    Inače, Klinjingrad je ruska teritorija sa oko milion stanovnika smeštena na Baltičkom moru, stisnuta između Litvanije i Poljske. Grad je sedište ruske Baltičke flote, a prevlaka Suvalki – koridor od 100 kilometara koji povezuje Kalinjingrad i Belorusiju, najbližeg saveznika Rusije – smatra se potencijalnom žarišnom tačkom novih sukoba između Zapada i Rusije.

    “Potrebna nam je znatno veća prisutnost u regionu”, izjavila je Simonit, koja će na samitu NATO-a sledeće sedmice izvršiti jak pritisak na čelnike Alijanse, u cilju veće stalne prisutnosti savezničkih trupa na tom području.

  • Sjeverna Koreja će jačati odbrambene kapacitete

    Sjeverna Koreja će jačati odbrambene kapacitete

    Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je jačanje odbrambenih kapaciteta zemlje, nakon sastanka sa najvišim vojnim zvaničnicima, javili su danas sjevernokorejski mediji.
    Ova naredba sjevernokorejskog lidera povećava zabrinutost oko moguće dopune odbrambenih kapaciteta Pjongjanga taktičkim nuklearnim naoružanjem, ocijenio je Rojters.

    Sastanak vojnog vrha u Pjongjangu je pomno praćen zbog rastućih spekulacija da bi Sjeverna Koreja mogla da izvede svoje prvo nuklearno testiranje poslije pet godina, za koje američki i južnokorejski zvaničnici tvrde da bi moglo da se desi u bilo kom trenutku.

    Kim je predsjedavao trodnevnim zasjedanjem 8. plenuma Centralne vojne komisije, na kojem su najviši zvaničnici “podržali važnu odluku o obezbjeđivanju vojnih garancija u cilju jačanja ratnog odvraćanja zemlje”, prenijela je sjevernokorejska novinska agencija KCNA.

    Tokom sastanka, odlučeno je da Sjeverna Koreja pojača operativne dužnosti svojih jedinica na prvim linijama “važnim planom vojne akcije”.

    KCNA nije saopštila detalje tog plana, koji je očigledno usmjeren na Južnu Koreju, saopštili su analitičari u Seulu, prenosi Rojters.

    “Sjeverna Koreja je mogla da doda moguću upotrebu taktičkog nuklearnog oružja u svoje nove operativne planove s obzirom na upotrebu termina ratno odvraćanje koji koristi za nuklearne sposobnosti“, naveo je Hong Min, saradnik na Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje u Seulu.

    KCNA je juče objavila fotografiju najviših zvaničnika Sjeverne Koreje na sastanku sa mapom onoga što izgleda kao istočna obala Korejskog poluostrva, gdje se nalaze južnokorejske nuklearne elektrane, navodi Rojters.

    Zvaničnik južnokorejskog Ministarstva za ujedinjenje rekao je da se čini da je Pjongjang namjerno objavio ovu fotografiju i da će vjerovatno u nastavku krenuti sa prijetnjama Seulu.

    Izvještaj KCNA ne pominje direktno nuklearni ili balistički program Sjeverne Koreje, ali precizira da je Ri Pjong Čol, koji vodi razvoj raketnog programa Pjongjanga, izabran za potpredsjednika Centralne vojne komisije Partije, navodi britanska agencija.

    Upitan o sastanku vojnog vrha Sjeverne Koreje, južnokorejski predsjednik Jun Suk-jeol poručio je da Seul priprema “snažan odgovor” na aktivnosti Pjongjanga.

    Sjeverna Koreja je ove godine testirala najveći broj balističkih projektila, uključujući interkontinentalne balističke rakete (ICBM), nove hipersonične rakete i rakete kratkog dometa potencijalno konstruisane za taktičko nuklearno oružje, navodi Rojters.

    U martu, Sjeverna Koreja je testirala interkontinentalnu balističku raketu sposobnu da stigne do teritorije SAD, kršeći moratorijum iz 2018. na takve raketne testove, a moguća nova nuklearna proba Pjongjanga bila bi sedma te vrste.

  • Čuvar Putinovog nuklearnog kofera upucan u glavu

    Čuvar Putinovog nuklearnog kofera upucan u glavu

    Vadim Zimin (53), jedan od najbližih ljudi Vladimira Putina, predsjednika Rusije, koji ga je na svim putovanjima pratio u stopu noseći u ruci “nuklearni kofer”, pronađen je upucan u svom domu u blizini Moskve.

    Prema posljednjim informacijama, bio je u kućnom pritvoru zbog navodnog primanja mita nakon što je prihvatio poziciju u carinskoj službi, piše Moskovski Komsomolet. Zimin je po tom pitanju izjavio da nije učinio ništa pogrešno.

    Tajanstveni pukovnik, nosač ruske “nuklearne aktovke” sada je na intenzivnoj njezi u teškom stanju.

    Zimina, je pronašao brat, propucanog kroz glavu, u kuhinji njihovog stana. Ležao je u lokvi krvi, sa ranom na glavi, dok je u blizini stajao pištolj Izh 79-9TM iz kojeg je i pogođen. Nije poznato je li Vadim povrede nanio sam sebi ili se radi o pokušaju ubistva.

    Prije nego je postao nosač, sada peznionisani pukovnik Zimin bio je špijun ruske tajne službe KGB, prenio je “Mirror”. Nakon toga radio je i za Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina, a u cijeloj karijeri pojavio se na samo jednoj slici.

    Zimin je obišao svijet s Putinom, koji je poznat po tome da se od svoje nuklearne aktovke baš i ne voli odvajati. Postoji samo jedna njegova fotografija te iako službeno nosi čin pukovnika, strani mediji pišu kako je njegov položaj, prije optužbi, bio puno viši u hijerarhiji ruskih tajnih službi.

    Pojedini mediji navode da su se u koferu nalazi lansirni uređaj za strateške rakete Kremlja. Zbog toga je uvijek morao da bude u blizini Putina, jer je poznato da ruski predsjednik želi da oficir koji nosi kofer bude vidljiv iza njega.

    Kofer postoji još od 1980. godine, a prvi put je u javnost predstavljen 2019. godine. Otvara se uz pomoć tajne šifre i pod video-nadzorom je 24 sata dnevno.

    Pored ove, u Rusiji postoje dvije aktovke u kojima se nalaze odašiljači koji pokreću nuklearni napad ako se aktiviraju istovremeno.

    Jedna aktovka se nalazi pored predsjednika Rusije, a druge dvije kod druga dva najviša zvaničnika.

    Sumnjivo je to što je do pucnjave je došlo u trenutku kada se Zimin suočava s krivičnom istragom zbog navoda da je uzimao mito od preduzetnika u iznosu od 10 odsto svakog posla sklopljenog na temelju državnog ugovora. Razriješen je dužnosti u Središnjoj carinskoj upravi i stavljen u kućni pritvor tokom istrage.

    U vrijeme napada njegova supruga, medicinska radnica, bila je daleko od kuće i liječila ranjenike koji su stradali u ratu u Ukrajini.

  • Zelenski: Kandidatura za članstvo u EU istorijski trenutak

    Zelenski: Kandidatura za članstvo u EU istorijski trenutak

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozdravio je danas potez Evropske unije da prihvati njegovu zemlju za kandidata za članstvo i nazvao to jedinstvenim i istorijskim trenutkom u odnosima sa 27-članim blokom.

    “Budućnost Ukrajine je u EU”, napisao je on na Twitteru, prenio je Rojters.

    Lideri EU 27 na samitu u Briselu nakon višečasovne debate odlučili su da podrže preporuke Evropske komisije za dodjeljivanje kandidatskog satatusa Ukrajini i Moldaviji, objavio je predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel na Twitteru.

    “U pitanju je istorijski trenutak. Ovo je ključni korak na vašem putu ka EU. Čestitam Volodomiru Zelenskom i Maii Sandu kao i narodu Ukrajine i Moldavije. Imamo zajedničku budućnost”, poručio je Mišel.

  • “Pretnja potpunim prekidom stvarnija nego ikad”

    “Pretnja potpunim prekidom stvarnija nego ikad”

     Snabdjevanje gasom u Evropskoj uniji je “trenutno zagarantovano”, ali aktuelna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Evropska komisija.

    “Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, snabdevanje gasom u Nemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zagarantovano. Smanjenja isporuka ruskog gasa se za sada mogu kompenzovati”, rekao je portparol Evropske komisije za CNN.

    Međutim, dodao je, ova situacija se mora shvatiti ozbiljno.

    “Svesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju sa gasom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucene”, rekao je portparol, prenosi Index.

    “Pretnja potpunim prekidom isporuke gasa sad je stvarnija nego ikada ranije”, rekao je danas zamenik predsednika EK Frans Timermans.

  • Rusija je predala UN Putinove predloge o prehrambenoj krizi

    Rusija je predala UN Putinove predloge o prehrambenoj krizi

    Moskva je stavila na papir sve predloge predsednika Rusije Vladimira Putina za rešavanje prehrambene krize i podnela ih UN, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    U intervjuu državnoj televiziji Belorusije Lavrov je rekao da zabrinjava sporo reagovanje na naizgled hitno pitanje.

    “Ne isključujem da je i sekretarijat UN pod najsnažnijim uticajem onih koji žele da upravljaju spolja Organizacijom”, kazao je Lavrov.

    On je dodao da ova situacija stvara probleme mnogim zemljama u razvoju, preneo je Sputnjik.

    “Generalni sekretar UN svojim delovanjem produžava prehrambenu krizu, ne daje mogućnost da se brzo pošalje žito u ta područja. To je za žaljenje”, istakao je Lavrov.

    On je podsetio da su predstavnici UN prethodno posetili Rusiju kako bi razgovarali o ovoj temi.

    Osim toga, u Moskvi je boravio i sam generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    “Predsednik Rusije Putin mu je detaljno objasnio da postoji elementarni način, bez ikakvih pregovora, memoranduma – put kroz Belorusiju. Za to je potrebno samo da se obezbedi sva logistika i finansijski lanci. Postoje i druge, skuplje trase isporuke hrane preko Rumunije i Poljske”, rekao je ruski šef diplomatije.

    Za blokadu ukrajinskih luka on je optužio Kijev.

    Podsetio je da Oružane snage Rusije od marta otvaraju bezbedne koridore od miniranih teritorijalnih voda Ukrajine do Bosfora.

    “Spremni smo da sarađujemo sa Turcima. Ali za to Ukrajinci moraju da očiste luku. Oni to ne žele da urade“, rekao je Lavrov.

    “Gutereš istovremeno pokušava da reši pitanja izvoza žita iz ukrajinskih luka, ne vodeći računa o koridorima koje svakodnevno otvaramo. On želi da se prvo dogovori oko ukrajinskog žita, pa onda oko ruskog”, zaključio je on.

  • Zapad ne da Ukrajini da pregovara sa Moskvom?

    Zapad ne da Ukrajini da pregovara sa Moskvom?

    Malo je vjerovatno da će zapadne sile dozvoliti Ukrajini da se vrati za pregovarački sto, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je u intervjuu nacionalnoj televiziji Bjelorusije rekao da ne vidi mogućnost da im bude dozvoljeno da nastave pregovore, preneo je TAS S.

    Lavrov je dodao da će sa velikim zadovoljstvom prihvatiti poziv predsednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da se okupe na razgovorima na teritoriji Bjelorusije.

    “Ne vidim nikakvu mogućnost da Ukrajina iznese bilo kakve predloge, ali ni mi nećemo ništa da predlažemo. Davno smo dali svoje predloge. Sada je lopta na njihovoj strani”, kazao je Lavrov.

    On je istakao da je besmisleno pregovarati sa Ukrajinom u formatima koji su uspostavljeni u proteklih osam godina.

    Na pitanje da li ima smisla nuditi novu verziju sporazuma sa Kijevom, neku vrstu novih sporazuma iz Minska, u trenutku kada se zapadni partneri ponašaju kako se ponašaju, Lavrov je istakao da bi rad u postojećim formatima bio besmislen.

  • Američki Senat usvojio zakon o kontroli posjedovanja oružja

    Američki Senat usvojio zakon o kontroli posjedovanja oružja

    Dvostranački paket mjera za sigurnost oružja prošao je u Senatu SAD-a kasno u četvrtak, iako je Vrhovni sud široko proširio prava na oružje presudivši da Amerikanci imaju ustavno pravo na nošenje pištolja u javnosti radi samoodbrane.

    Značajna sudska presuda i odluka Senata o sigurnosti oružja ilustruju duboku podjelu o posjedovanju vatrenog oružja u Sjedinjenim Američkim Državama, samo nekoliko sedmica nakon što je u pucnjavama u Uvaldeu u Teksasu i Buffalu u New Yorku ubijeno više od 30 osoba, uključujući 19 djece.

    Prijedlog zakona u Senatu, odobren sa 65 prema 33 glasa, prvi je značajan zakon o kontroli oružja koji je usvojen u posljednje tri decenije, u državi koja je prva u svijetu po broju stanovnika koji posjeduju oružje, ali i najvećim brojem pucnjava godišnje među bogatim nacijama.

    “Ovo zakonodavstvo pomoći će zaštiti Amerikanace. Djeca u školama i zajednicama će biti sigurnija zbog toga”, rekao je predsjednik Joe Biden nakon glasanja.

    On je rekao da bi Predstavnički dom trebao odmah glasati o ovom dvostranačkom prijedlogu zakona i poslati ga u njegov predsjednički ured.

    Nacrt zakona, za koji pristalice kažu da će spasiti mnoge živote, je skroman. Njegovo najvažnije ograničenje posedovanja oružja bi pooštrilo provjere prošlosti potencijalnih kupaca oružja osuđenih za nasilje u porodici ili značajna krivična djela koja su počinili kao maloljetnici.

    Republikanci su odbili kompromis u pogledu strožijih mjera kontrole oružja koje potenciraju demokrate, uključujući Bidena, kao što je zabrana jurišnih pušaka ili šanžera velikog kapaciteta.

    “Ovo nije lijek za sve načine na koje nasilje oružjem utiče na našu naciju, ali je to korak u pravom smjeru koji je odavno zakasnio”, rekao je lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer.

    Presuda Vrhovnog suda ranije u četvrtak, koju je progurala konzervativna većina, poništila je ograničenja države New York na nošenje skrivenog pištolja izvan kuće.

    Predsjedavajuća Predstavničkog doma demokrata Nensi Pelosi pozdravila je usvajanje zakona i rekla je u saopćenju da će on biti u Predstavničkom domu u petak, a glasanje će uslijediti što je prije moguće.

    Republikanci Predstavničkog doma naložili su svojim članovima da glasaju protiv zakona, a s obzirom na to da dom kontrolišu demokrate, njihova podrška nije potrebna za usvajanje zakona.

    Nakon usvajanja Predstavničkog doma, predsjednik Biden će potpisati zakon.

    Akcija u Senatu je uslijedila sedmicama nakon strastvenog Bidenovog govora u kojem je izjavio da je dosta nasilja oružjem i pozvao zakonodavce da djeluju.

    Ankete pokazuju da većina Amerikanaca podržava određen broj novih ograničenja za posjedovanje vatrenog oružja, a naročito nakon pucnjava s velikim brojem mrtvih.

  • BiH ipak bez statusa, ali uz ubrzani put ka kandidaturi

    BiH ipak bez statusa, ali uz ubrzani put ka kandidaturi

    Bosna i Hercegovina neće dobiti kandidatski status na ovom Evropskom samitu, ali će joj Evropska komisija pomoći da ga dobije do kraja ove godine, rekao je austrijski kancelar Karl Nehamer nakon maratonske sjednice ovog najvišeg evropskog tijela.

    On je istakao da je Bosna i Hercegovina bila tema troposatne rasprave 27 evropskih lidera i da je Austrija doprinjela da i Bosna i Hercegovina ima realnu evropsku perspektivu, kao i Ukrajina i Moldavija.