Kategorija: Svijet

  • Putin planira posetu Tadžikistanu i Turkmenistanu

    Putin planira posetu Tadžikistanu i Turkmenistanu

    Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće ove nedelje Tadžikistan i Turkmenistan, bivše sovjetske države u centralnoj Aziji, izvestila je ruska državna televizija.

    Biće to prvo putovanje ruskog lidera u inostranstvo otkako je naredio napad ruskih snaga na Ukrajinu.

    Dopisnik iz Kremlja državne televizije Rusija 1 Pavel Zarubin potvrdio je da će Putin posetiti Tadžikistan i Turkmenistan, a da će se zatim sastati sa indonežanskim predsednikom Džokom Vidodom u Moskvi.

    Zarubin je izvestio da će se Putin u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana sastati sa predsednikom Imomalijem Rahmonom, bliskim ruskim saveznikom i političarem koji najduže vlada ovom bivšom sovjetskom državom.

    Prema njegovim rečima, ruski predsednik će u Ašhabadu, glavnom gradu Turkmenistana prisustvovati samitu kaspijskih nacija sa liderima Azerbejdžana, Kazahstana, Irana i Turkmenistana.

    Agencija RIA Novosti prenela je izjavu predsednice gornjeg doma ruskog parlamenta Valentine Matvijenko datu beloruskoj državnoj televiziji da Putin planira da 30. juna i 1. jula boravi u poseti beloruskom gradu Grodno na međunarodnom forumu sa beloruskim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom.

    Poslednje poznato Putinovo putovanje van Rusije bila je poseta Pekingu početkom februara, gde su on i kineski predsednik Si Ðinping potpisali sporazum o prijateljstvu “bez ograničenja”, a pre toga su prisustvovali ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

  • Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

    Turska se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije

    Turska se neće pridružiti sankcijama Zapada protiv Rusije, koje su uvedene zbog ukrajinske krize, izjavio je danas portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

    “Ne uvodimo sankcije i nećemo im se pridružiti. Moramo da gledamo naše interese. Ako svi ruše mostove, ko će onda razgovarati sa Rusijom”, rekao je Kalin u intervjuu za televiziju Haberturk, a prenosi TAS S.

    On je naglasio da su ekonomski odnosi Turske sa Rusijom takvi da će sankcije nanijeti više štete turskoj ekonomiji nego ruskoj.

    “Imamo jasan stav. Zapad to nije prihvatio”, rekao je Kalin.

  • Japan pozvao 37 miliona stanovnika da ugase svjetla jer bi mogli ostati bez struje

    Japan pozvao 37 miliona stanovnika da ugase svjetla jer bi mogli ostati bez struje

    Japanska vlada pozvala je stanovnike Tokija i okolinih gradova da danas koriste manje struje. Vlati su upozorile da će snabdijevanje električnom energijom biti otežano jer se zemlja suočava sa toplotnim talasom.

    Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije očekuje da će potražnja za strujom biti veoma velika danas popodne po lokalnom vremenu, prenosi BBC.

    Rečeno je da bi ljudi trebali isključiti nepotrebna svjetla, ali i dalje koristiti klima-uređaj tokom velikih vrućina.

    Zvaničnici su sedmicama upozoravali na mogući nestanak struje kako temperatura raste.

    U saopćenju u nedjelju, ministarstvo je navelo da se očekuje da će višak proizvodnih kapaciteta za električnu energiju pasti na 3,7 posto u ponedjeljak popodne u Tokiju i osam okolnih prefektura.

    Vlada je zamolila ljude da isključe nepotrebna svjetla na tri sata od 15:00 po tokijskom vremenu uz “ispravno korištenje klima uređaja i hidratacije tokom vrućih sati”.

    Iako dobavljači električne energije rade na povećanju energije, ministarstvo kaže da je situacija nepredvidiva jer temperature rastu.

    “Ukoliko dođe do povećanja potražnje i iznenadnih problema sa snabdijevanjem, rezervna mreža će pasti ispod minimalno potrebnih od 3 posto”, navodi se.

    Snabdijevanje Japana električnom energijom je otežano otkako je potres u sjeveroistočnom dijelu u martu prisilio neke nuklearne elektrane da obustave rad.

    Zvaničnici su također zatvorili nekoliko zastarjelih tvornica fosilnih goriva u pokušaju da smanje emisije ugljičnog dioksida. Ovi problemi, zajedno sa porastom potražnje za električnom energijom, doveli su do nestašice struje.

    Ranije ovog mjeseca, japanska vlada pozvala je domaćinstva i kompanije da uštede što više električne energije tokom ljetne sezone od jula do septembra.

    Tokom vikenda, japanski grad Isesaki, koji se nalazi 85 kilometara sjeverozapadno od Tokija, zabilježio je najvišu temperaturu koju je zemlja ikada vidjela u junu.

    Japanska javna televizija NHK izvijestila je da je 46 osoba u Tokiju prebačeno u bolnicu zbog sumnje na toplotni udar, u nedjelju popodne.

    Vijest dolazi nakon što su australski zvaničnici pozvali domaćinstva u Novom Južnom Walesu, državi koja uključuje i najveći grad u zemlji Sydney, da ugase svjetla jer su suočeni s energetskom krizom. Ograničenja na australskom veleprodajnom tržištu energije ukinuta su krajem prošle sedmice.

  • Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Rusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine

    Prema posljednjim izvještajima, Rusija po prvi put od Oktobarske revolucije iz 1917. godine ne plaća vanjski dug, čime je dodatno izolovana od globalnog finansijskog sistema nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

    Zemlja je propustila rok u nedjelju navečer da ispuni 30-dnevni grejs period za otplatu kamata od 100 miliona dolara koje su prvobitno dospjele 27. maja, prenio je Bloomberg u ponedjeljak ujutro.

    Rusija svako neizvršenje obaveza naziva vještačkim jer ima novca da plati svoje dugove, ali kaže da su sankcije zamrznule njene devizne rezerve u inostranstvu.

    “To je vrlo, vrlo rijetka stvar, gdje vladu koja inače ima sredstva natjera vanjska vlada na bankrot”, rekao je Hassan Malik, viši analitičar u Loomis Saylesu za Bloomberg.

    “To će biti jedan od velikih prekretnica u historiji”, dodao je.

    Prošlog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD-a je onemogućilo Rusiji da vrati svoje milijarde duga međunarodnim investitorima preko američkih banaka. Kao odgovor, rusko ministarstvo finansija je reklo da će platiti dugove denominirane u dolarima u rubljama i ponuditi “mogućnost naknadne konverzije u originalnu valutu”.

    “Postoji novac, a postoji i spremnost da se plati”, rekao je prošlog mjeseca ruski ministar finansija Anton Siluanov.

    “Ova situacija, vještački stvorena od neprijateljske zemlje, neće utjecati na kvalitet života Rusa”, dodao je.

    Rusija duguje oko 40 milijardi dolara u stranim obveznicama. Prije početka rata, Rusija je imala oko 640 milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama, od kojih se veliki dio držao u inostranstvu i sada je zamrznut.

    Rusija nije platila svoje međunarodne dugove još od revolucije prije više od jednog stoljeća, kada je propalo Rusko carstvo i stvoren Sovjetski Savez.

    Jednom kada zemlja ne ispuni obaveze, može biti odsječena od zaduživanja na tržištu obveznica sve dok se ne riješi neizvršenje obaveza i dok investitori ne steknu povjerenje u sposobnost i spremnost vlade da plati. Međutim, Rusija je već odsječena od zapadnih tržišta kapitala, tako da je svaki povratak zaduživanju ionako daleko.

  • Turska počinje proizvodnju nacionalne podmornice

    Turska počinje proizvodnju nacionalne podmornice

    Turska nastavlja sa razvojem i proizvodnjom sopstvenog oružja.

    Naime, čelnik Direkcije za odbrambenu industriju Turske (SSB) Ismail Demir izjavio je da će proizvodnja podmornice STM500, koju su u potpunosti dizajnirali turski inženjeri zahvaljujući nacionalnim resursima, početi s probnom proizvodnjom izdržljivog plovila, javlja Agencija Anadolija (AA).

    Čelnik Direkcije za odbrambenu industriju Turske (SSB) Ismail Demir izjavio je da će proizvodnja podmornice STM500, koju su u potpunosti dizajnirali turski inženjeri zahvaljujući nacionalnim resursima, početi s probnom proizvodnjom izdržljivog plovila, javlja Anadolu Agency (AA).

    Demir je na Tvitter nalogu podelio najnovije informacije o projektu turske nacionalne podmornice.

    Istakao je da će podmornica STM500 biti izgrađena sa naprednim i modernim borbenim sistemima.

    “Istorijski korak u našem projektu nacionalne podmornice. Počinjemo proizvodnju podmornice STM500, koju su projektirali turski inžinjeri s nacionalnim resursima, uz probnu proizvodnju izdržljivog plovila. STM500 je dizajniran da se može koristiti u otvorenom moru, ali i u plitkim vodama”, kazao je Demir te dodao: “STM500 će biti opremljen naprednim i modernim borbenim sistemima koji će sadržavati opremu koja će zadovoljiti taktičke potrebe, kao što su izviđanje i nadzor, operacije specijalnih snaga i podmorničko ratovanje.”

  • Detalji nesreće u kojoj je stradalo 17 mladih

    Detalji nesreće u kojoj je stradalo 17 mladih

    Najmanje 17 osoba stradalo je u noćnom klubu u gradu Ist London u Južnoj Africi. Većinom su bili u dobi od 18 do 20 godina, ali “cure” informacije kako je među njima bila i nekolicina maloljetnika.

    Povod je bio završetak ispita, lokalni klub je organizovao zabavu, došlo je više mladih nego što se očekivalo i nešto je pošlo u krivom smjeru.

    Prema snimkama koje su se pojavile na društvenim mrežama, navodno nastalima kobne večeri, i na kojima je vidljiv logo kluba, prostor je bio prekrcat.

    “Prve fotografije sa scene isključuju mogućnost da su svi stradali u stampedu. Moguće je da je dio njih nastradao na taj način, ali to nije cijela priča. Neki su ležali na podu i na stolicama bez vidljivih ozljeda, što je nemoguće u slučaju stampeda”m rekao je izvor iz policije za britanske medije.

    “Jasno je da je došlo do stampeda, ali moramo utvrditi sve okolnosti nesreće. Rezultate ćemo dobiti nakon forenzičkog istraživanja. No kako je riječ o malom klubu, a tijela su bila na oba sprata, samo stampedo nije uzrkovao sve te smrti”, rekao je za AfrikaNewzroom portparol tamošnje policije i zaključio:

    “Moramo provesti detaljnu istragu što se prodavalo u tom klubu. Vlasnik će morati odgovoriti na jako puno pitanja.”

    Iako iz policije to ne želi potvrdiiti, jedan od razloga ovog tragičnog događaja moguće je trovanje. Neki smatraju da su mladi bili izloženi otrovnom alkoholu, drugi da je bila riječ o zabranjenim supstancama, ali službenih informacija još nema.

  • NATO spreman

    NATO spreman

    NATO bi na predstojećem samitu koji će biti održan od 28. juna mogao da donese odluku o najvećem razmeštanju vojnih snaga još od završetka “Hladnog rata”.

    Prema pisanju lista “Pais”, saveznici u NATO-u su spremni da se uključe u intezivnu trku u naoružanju, kako bi pretvorili istočnu Evropu u utvrđenje s hiljadama vojnika i velikom količinom vojne opreme.

    Alijansa namerava da da do znanja da je u stanju borbene gotovosti i da je spremna da odgovori na agresiju protiv bilo koje države-članice, navodi list.

    NATO na samitu u Madridu namerava da podstakne povećanje vojnih budžeta saveznika. Izvori lista navode da pojedine zemlje žele da umesto sadašnjeg prisustva na istočnom boku Alijanse, koje je zasnovano na borbenim grupama, uvedu brigade.

    U ovom trenutku formacije NATO-a imaju oko hiljadu do 1.600 vojnika, dok bi formiranje brigada podrazumevalo najmanje dva puta veći broj vojnika, a to podrazumeva i opremanje tih formacija novijim naoružanjem.

    Kako piše list, pojedini saveznici čak postavljaju pitanje o razmeštanju divizija pod komandom generala, što podrazumeva prisustvo do 15.000 vojnika.

    Tokom samita u Madridu biće usvojena nova strateška koncepcija NATO-a.

    Prema informacijama izvora lista, taj dokument će okončati veze s Moskvom. Rusija će biti označena kao direktna pretnja u tom dokumentu, a što se tiče Kine, evropski saveznici se zalažu za to da se ne pojačava napetost u odnosima s Pekingom. Kina neće biti označena kao pretnja, nego kao geostrateški i sistemski izazov.

  • Procurio razgovor Macrona i Putina – Ko je trebao smiriti Zelenskog?

    Procurio razgovor Macrona i Putina – Ko je trebao smiriti Zelenskog?

    Francuska televizija učestvovala je u izradi dokumentarnog filma “Predsjednik, Evropa i rat”, a unutar kojeg će prvi put biti prikazani razgovori između Emmanuela Macrona i Vladimira Putina samo nekoliko dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu.

    Premijera filma zakazana je za 30. juni, a pored razmišljanja francuskog predsjednika o ratu u Ukrajini, javnost će se prvi put upoznati s detaljima razgovora lidera Francuske i Rusije koji su obavljeni 20. februara, samo četiri dana prije invazije.

    Tokom razgovora s Putinom, u trenucima kada je situacija u Evropi već bila napeta, francuski predsjednik je ruskom lideru ponudio razgovor s predsjednikom SAD-a u Ženevi.

    “Od našeg posljednjeg razgovora tenzije su nastavile rasti, a znate moju posvećenost i odlučnost da nastavim dijalog. Želio bih prvo da mi opišete situaciju i da mi sasvim direktno kažete koje su vaše namjere. Nakon toga, želio bih s vama vidjeti da li vam mogu dati neke prijedloge”, rekao je Macron.

    Nakon toga, Putin je rekao kako svi u Evropi dobro znaju šta se dešava.

    “Vi i kancelar Scholz ste mi rekli da je Zelenski spreman povući potez, da je pripremio nacrt zakona za implementaciju sporazuma iz Minska. Međutim, naš dragi kolega Zelenski ne čini ništa. On vas laže. Ne znam da li ste čuli njegovu jučerašnju izjavu u kojoj je rekao da Ukrajina mora imati pristup atomskom oružju. Također, rekli ste da se sporazumi iz Minska moraju revidirati kako bi bili primjenjivi”, poručio je ruski lider na početku razgovora.


    Ipak, Macron je poručio kako nikada nije uputio takve riječi.

    “Vladimire, kao prvo, nikada nisam rekao da se sporazumi moraju revidirati. To nisam rekao ni u Berlinu, ni Kijevu kao ni u Parizu. Rekao sam da se moraju primjenjivati, da se stvari moraju poštovati”, poručio je francuski predsjednik.

    Naglasio je i kako ima nekoliko primjedbi na djelovanje separatista na istoku Ukrajine.

    “Ne očekuje se da će osnova rasprave biti tekst koji su podnijeli separatisti. Nisu separatisti ti koji će predlagati ukrajinske zakone”, govori Macron tokom razgovora.

    Na ove riječi, Putin je uzvratio kako ne razumije kakav problem Macron ima sa separatistima.

    “Slušaj Emmanuel, ne razumijem tvoj problem sa separatistima. Oni su barem učinili sve što je potrebno, na naše insistiranje, da se otvori konstruktivan dijalog s ukrajinskim vlastima. Naravno, imamo potpuno drugačije tumačenje situacije. Tokom našeg posljednjeg sastanka, podsjetio sam vas, pa čak i pročitao članove 9., 11. i 12. sporazuma iz Minska”, ističe Putin.


    Nakon toga, Macron je pojasnio kako taj sporazum ima ispred sebe.

    “Imam ih ispred sebe! Piše da Vlada Ukrajine predlaže, i to u konsultaciji i dogovoru s predstavnicima okruga Donjeck i Lugansk, u okviru tripartitne kontakt grupe. Ne znam gdje je vaš advokat učio pravo. Samo gledam tekstove i pokušavam ih primijeniti. I ne znam koji će vam pravnik moći reći da u suverenoj zemlji tekstove zakona predlažu separatističke grupe, a ne demokratski izabrane vlasti”, rekao je predsjednik Francuske.

    Prema navodima medija, ton Vladimira Putina u nastavku razgovora se zaoštrio.

    “Ovo nije demokratski izabrana vlast. Došli su na vlast pučem, ljudi su živi spaljeni, desilo se krvoproliće i Zelenski je jedan od odgovornih. Slušajte me pažljivo. Princip dijaloga je da vodi računa o interesima druge strane. Prijedlozi stoje, separatisti, kako ih nazivate, prenijeli su poruku Ukrajinicima, ali nisu dobili odgovor. Gdje je tu dijalog?”, pitao je Putin Macrona.

    Ipak, Macron se držao priče kako separatisti nemaju šta pregovarati u kontekstu ukrajinske krize.

    “Ono što tražimo od njih je da reaguju na tekstove Ukrajinaca i tako se mora raditi jer je to zakon. Ovo što ste rekli baca sumnju na vašu vlastitu volju da poštujete sporazume iz Minska”, mišljenja je Macron.


    Ruski predsjednik, nastavio je voditi razgovor u “nervoznom” tonu.

    “Slušaj me. Čuješ li me? Opet vam kažem, separatisti kako ih vi nazivate su reagovali na prijedloge ukrajinskih vlasti. Oni su odgovorili, ali ukrajinska strana nije”, rekao je Putin.

    Nakon toga, Macron je predložio održavanje sastanka koji bi trebao riješiti nesuglasice.

    “Uredu, ono što vam predlažem je da zahtijevamo sastanak svih strana u okviru kontakt grupe kako bismo nastavili dalje. Sutra možemo tražiti da se ovaj posao obavi. To ću tražiti od Zelenskog. Ako se dogovorimo, zatražit ću sastanak već sutra”, poručio je Macron te je priznao kako čini sve da utječe na Ukrajince.

    Međutim, Putin je naglasio kako to što Macron radi nije efikasno, na što je francuski predsjednik odgovorio:

    “Trebaš mi malo pomoći. Situacija na liniji kontakta je veoma napeta. Zaista sam jučer zvao Zelenskog da se smiri. Opet ću mu reći da se smiri, da smiri Oružane snage Ukrajine kao i da se smiri na društvenim mrežama. Međutim, ono što vidim je da možete pozvati i vaše snage da se smire. Jučer je bilo dosta granatiranja. Ako želimo dati šansu dijalogu, moramo smiriti stvari u regiji. Kako se kreće proces vojnih vježbi?”, pitao je Macron.

    Iako je Putin rekao da se vježbe odvijaju po planu i da bi trebale završiti s noći sa 20. na 21. februar, naglasio je kako će vojska još neko vrijeme ostati na granicama.


    “Sigurno ćemo ostati vojno prisutni na granici dok se situacija u Donbasu ne smiri. Rasprava će se voditi u konsultaciji s ministarstvima odbrane i vanjskih poslova”, rekao je Putin tokom razgovora.

    Na kraju, Emmanuel Macron je pojasnio kako je za njega izbjegavanje tenzija apsolutni preduslov.

    “Ono što je meni bitno jeste da imamo situaciju pod kontrolom. Tu mnogo računam na tebe. Ne dajte se isprovocirati u narednim satima i danima. Htio sam da vam dam dva konkretna prijedloga. Prvo, organizaciju sastanka između vas i Bidena u narednih nekoliko dana u Ženevi. Razgovarao sam s njim i rekao mi je da je spreman na to. Predsjednik Biden je također razmišljao o načinima za vjerodostojnu deeskalaciju situacije. Reci mi datum koji ti odgovara”, zaključio je Macron.

    Na kraju, ruski lider je rekao kako mu je uvijek zabavno razgovarati s Macronom.
    “Hvala ti puno Emmanuele. Uvijek je zadovoljstvo i velika čast razgovarati s evropskim i američkim kolegama. Uvijek mi je jako zabavno razgovarati s vama jer smo u odnosu povjerenja. Dakle, Emmanuele predlažem ti da pokreneš stvari. Prije svega, morate unaprijed pripremiti ovaj sastanak. Tek poslije ćemo moći da pričamo od detaljima”, rekao je Putin i tako potvrdio da se načelno slaže sa organizacijom sastanka između Bidena i njega.

    Takođe, Putin se našalio i rekao kako je razgovor vodio iz teretane.

    “Da budem iskren, htio sam da idem igrati hokej na ledu, a evo razgovaram s tobom iz teretane prije nego što počnem sa vježbama”, zaključio je Putin.

    Iako je razgovor završen u pozitivnom tonu, samo nekoliko dana kasnije situacija u svijetu se drastično promijenila. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, a razgovor između Bidena i Putina u Ženevi nikada nije održan.

  • Rusi granatirali Kijev

    Rusi granatirali Kijev

    Rusi su jutros navodno pogodili Kijev sa više krstareća projektila, javlja The Guardian.

    Kako se navodi, najmanje je jedan udario u donje spratove stambene zgrade u glavnom gradu Ukrajine, a stanovnike glavnog grada probudile su eksplozije.

    Kako prenosi portal 24 sata, o ovome je saopštio i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

    Kličko je rekao da se stanovnici spasavaju i evakuišu iz dvije zgrade.

    – Ima ljudi pod ruševinama – naveo je Kličko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. On je dodao da je nekoliko ljudi već hospitalizovano.

    – Oni (spasioci) su izvukli sedmogodišnju djevojčicu. Ona je živa. Sada pokušavaju da spasu njenu majku.

    Prema riječima ukrajinskog poslanika Oleksija Gončarenka, 14 projektila je ispaljeno na Kijev.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine saopštilo je da je dojava u požaru u Ševčenkovskom okrugu stigla oko 6.29 sati.

    – Na lice mjesta odmah su stigle najbliže vatrogasno-spasilačke jedinice. Po dolasku je utvrđeno da je usled neprijateljskog granatiranja došlo do požara u stambenoj zgradi od devet spratova ukupne površine oko 300 kvadratnih metara, a objekat je oštećen od 1. do 7. sprata – saopšteno je.

    Trenutno su u toku akcije spasavanja. Prema preliminarnim podacima, ima žrtava. Na licu mjesta je uključeno 19 vatrogasnih jedinica, prenosi Telegraf.

    Sirene za vazdušni napad redovno remete život u Kijevu, ali nije bilo većih udara na grad od 5. juna, kada je pogođeno postrojenje za popravku vagona na periferiji, i granatiranja krajem aprila kada je ubijen producent Radija Sloboda.

  • Velike promjene u ruskoj vojsci

    Velike promjene u ruskoj vojsci

    Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i mapu sukoba u Ukrajini.Rusko Ministarstvo obrane saopštilo je da se promenilo vodstvo centralnih i južnih snaga koje se bore protiv Ukrajine, potvrdivši tako izveštaje medija o promenama u vojnom vrhu, bar kada je reč o specijalnoj operaciji u Ukrajini.Portparol ruskog Ministarstva obrane Igor Konašenkov izjavio je da sada zapovednik Centralnog vojnog okruga general-pukovnik Aleksandar Lapin zapoveda “centrom” snaga.

    Te trupe odgovorne su za operacije u Lisičansku i Severodonjecku.

    General Sergej Surovikin, zapovednik ruskih vazduhoplovnih snaga, zapoveda “južnom” oblašću. On je nadgledao opkoljavanje Hirske i Zolote.

    Do restrukturiranja ruskog zapovedništva došlo je kako bi se bolje organizovale operacije u Ukrajini, navodi Institut za proučavanje rata (ISW).

    Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva i Institut za proučavanje rata još ranije su naveli da je rusko zapovedništvo smenilo nekoliko generala s ključnih operativnih uloga u Ukrajini.

    Među tim generalima je i general-pukovnik Andrej Serdjukov i zapovednik ruske Južne vojne oblasti Aleksander Dvornikov.

    ISW u svom izveštaju navodi da ukrajinski obaveštajci tvrde da je, uprkos svemu, malo verovatno da će se Belorusija uključiti u rat u Ukrajini.

    Ukrajinski zvaničnici su potvrdili da su izgubili Severodonjeck, kao i da se u Lisičansku vode borbe.

    Institut navodi i da ruske snage ojačavaju linije odbrane i pokušavaju da povrate izgubljene položaje duh južne ose, kao i da nisu uspeli da napreduju na severoistoku Izjuma ka Slovjanksku.