Kategorija: Region

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da mu ne smeta što evropski komesar za proširenje EU Marta Kos ne dolazi u Beograd, da mu ona neće držati pridike o tome ko su zločinci, te da joj neće dozvoliti da ponižava Srbiju.

Vučić je rekao novinarima da mu smetaju komentari Kosove, navodeći da evropski zvaničnici ne razumiju koliko je srpski narod sit laži, podvala, otimanja teritorija, kazni samo za Srbe, a oslobađajućih presuda za sve ostale.

On je ukazao i na ćutanja oko sahrane bivšeg komandanta takozvane Armije BiH Rasima Delića u BiH na kojoj je bilo kompletno državno rukovodstvo FBiH, kao i na izlive nacističkog ludila u zemlji EU, kao što je Hrvatska.

Istakao je da mu Kosova neće držati pridike o tome ko su zločinci, a ko nisu, o tome da su u Srbiji nekakvi monstrumi, a da ih u Hrvatskoj nema i pored pokliča poput onog “Za dom spremni”.

– Ne postoji monstruozniji poklič iz Drugog svjetskog rata – rekao je Vučić, te dodao da se u Hrvatskoj takve pojave predstavljaju kao patriotizam.

Kosova je ranije saopštila da je “glorifikacija koja prati smrt Ratka Mladića nespojiva sa vrijednostima na kojima počiva put ka EU”.

Mediji su prenijeli da je Kosova tebalo da posjeti Beograd u srijedu, 9. septembra.

Kako saznaju mediji, vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 25. oktobra. Za sada nema zvanične potvrde ove informacije.

U narednim danima biće raspuštena Narodna skupština, na obrazloženi prijedlog Vlade Srbije, čime će se ostvariti formalni uslovi za raspisivanje novih nacionalnih izbora.

To će praktično označiti i početak državne kampanje, čiji zakonski rok traje od 45 do 60 dana.

Prema političkom „dnevnom redu“ ustanovljenom u vrhu države, građani Srbije trebalo bi da izađu na birališta u nedjelju, 25. oktobra.

Hrvatski zvaničnici posljednjih dana sve otvorenije govore o mogućnosti blokiranja Srbije na njenom putu ka Evropskoj uniji, a povod su najave o državnim i vojnim počastima na sahrani Ratka Mladića. Istovremeno, Zagreb već duže vrijeme kritikuje i ubrzano naoružavanje Vojske Srbije, zbog čega iz Beograda stižu oštri odgovori.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da bi Srbija, ukoliko se ostvare najave o državnim počastima na Mladićevoj sahrani, praktično sama sebi mogla zatvoriti vrata Evropske unije.

Sličan stav prethodno je iznijela i bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je pozvala Zagreb da iskoristi svoju poziciju države članice EU i blokira pregovore Srbije, ali i Crne Gore.

Ovakve poruke izazvale su burne reakcije u Beogradu, dok dio analitičara ocjenjuje da hrvatska politika prema Srbiji ima širu pozadinu i da Zagreb nastoji da ograniči uticaj Beograda u regionu.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da aktuelna reakcija hrvatskih vlasti predstavlja samo nastavak dugoročne politike prema Srbiji, zasnovane na stavu da Beograd nosi glavnu odgovornost za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Prema njegovim riječima, takva pozicija Zagreba ostavlja veoma malo prostora za istinski napredak u odnosima dvije države.

– Ne radi se samo o pojedinačnim otvorenim pitanjima između Srbije i Hrvatske. Polazi se od političke osnove prema kojoj Srbija treba da snosi pravne i materijalne posljedice zbog svoje navodne krivice, a tek nakon toga bi se moglo razgovarati o drugim pitanjima – smatra Milivojević.

On ističe i da Hrvatska Srbiju vidi kao ozbiljnog konkurenta u regionu.

– Zagreb teško prihvata činjenicu da Srbija ima značajnu regionalnu poziciju i nastojaće da taj uticaj oslabi. To se, između ostalog, vidi kroz saradnju i političke aranžmane koje Hrvatska razvija sa Albanijom i Prištinom, ali i kroz stalno insistiranje na određenim bilateralnim pitanjima – rekao je Milivojević.

Brnabić: Srbiju prijetnje ne plaše

Na poruke iz Zagreba reagovala je i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, koja je Plenkoviću uputila oštre kritike.

Ona je ocijenila da hrvatski premijer nema moralno pravo da Srbiji drži lekcije o civilizacijskim vrijednostima, podsjećajući na njegovu podršku Marku Perkoviću Tompsonu.

Brnabić je, između ostalog, poručila da Srbija neće pristati na poniženja zarad napretka na evropskom putu.

– Evropski put Srbije jeste važan, ali nam je istina važnija. Srbija se neće ponašati kao neke druge države koje će ispuniti svaki zahtjev Zagreba, bez obzira na to koliko bi takvi zahtjevi predstavljali poniženje – poručila je Brnabić.

Dodala je da prijetnje blokadom evropskog puta Srbije ne predstavljaju razlog za zabrinutost u Beogradu.

Plenković: Takav potez značio bi zatvaranje vrata

Plenković je, komentarišući mogućnost da Ratko Mladić bude sahranjen uz državne počasti, rekao da bi takva odluka imala ozbiljne posljedice po evropske ambicije Srbije.

Hrvatski premijer naveo je da takav potez vidi kao poruku kojom bi Srbija sama ugrozila svoj put prema EU.

– Nisam razumio da je riječ o konačnoj odluci, već više kao o najavi. Međutim, ukazivanje državnih počasti čovjeku koji je osuđen za ratne zločine bilo bi ravno tome da Srbija sama sebi zatvara vrata – rekao je Plenković.

Kosor traži blokadu Srbije i Crne Gore

Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor otišla je korak dalje, pozivajući zvanični Zagreb da blokira pristupne pregovore Srbije sa Evropskom unijom.

Svoj stav povezala je sa reakcijama srpskih zvaničnika na smrt Ratka Mladića, a u objavi na društvenoj mreži „Iks“ navela je da bi Hrvatska, kao članica EU, trebalo da iskoristi mogućnost blokiranja pregovora Srbije.

Kosor je u istom kontekstu pomenula i Crnu Goru.

Hrvatsku zabrinjava i naoružavanje Srbije

Pitanje odnosa prema Ratku Mladiću nije jedina tema zbog koje posljednjih mjeseci hrvatski zvaničnici kritikuju Srbiju.

Zagreb već izvjesno vrijeme sa negodovanjem prati modernizaciju i opremanje Vojske Srbije. O tome je više puta govorio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, posebno komentarišući nabavku francuskih borbenih aviona „Rafal“.

Milanović je ranije kritikovao činjenicu da je Srbija kupila nove avione, dok je Hrvatska nabavila korištene primjerke istog tipa.

Međutim, kritike nisu ostale samo na pitanju borbenih aviona.

Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nedavno je predložio da Zagreb o procesu naoružavanja Srbije informiše svoje međunarodne partnere, kako bi oni izvršili politički pritisak na Beograd.

Slične ocjene iznio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je upozorio da Srbija, prema njegovom mišljenju, nabavlja ne samo sredstva namijenjena odbrani već i ofanzivno naoružanje.

Vučić: Srbija se ne sprema za rat

Na kritike iz Hrvatske odgovorio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je odbacio tvrdnje da se Beograd priprema za sukobe.

Kako je naveo, Srbija jača svoje vojne kapacitete prije svega radi odvraćanja od eventualne agresije.

– Srbija se ne priprema za rat i ne želi ratove niti sukobe. Naša politika je da budemo dovoljno snažni da možemo da odvratimo svakoga ko bi eventualno razmišljao o napadu – poručio je Vučić.

On je hrvatskim zvaničnicima postavio i pitanje zbog čega se problematizuje nabavka naoružanja Srbije, dok se istovremeno ne postavlja pitanje hrvatske vojne nabavke.

Vučić je podsjetio na nabavku 16 njemačkih samohodnih haubica Panzer 2000 i upitao da li je Hrvatska tada Srbiju konsultovala o tome da li se radi o defanzivnom ili ofanzivnom naoružanju.

Prema njegovim riječima, Srbija odgovorno radi na modernizaciji svoje vojske, a poruke koje dolaze iz Zagreba prvenstveno su namijenjene hrvatskoj javnosti.

Posljednja dešavanja tako su ponovo otvorila nekoliko spornih tema u odnosima Beograda i Zagreba – od evropskog puta Srbije i odnosa prema ratnoj prošlosti, do pitanja regionalnog uticaja i ubrzanog naoružavanja država u regionu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je važnu poruku iz Beograda, gdje se održava sastanak posvećen obilježavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.

– Za Srbiju nema dalekih zemalja kada postoji prostor da stvaramo nove prilike za naše ljude.

Sa državnicima koji su danas bili naši gosti razgovarali smo o konkretnim projektima, snažnijim ekonomskim vezama i novim mogućnostima za naše građane. Imamo mnogo toga da ponudimo jedni drugima i još više možemo da postignemo kada spojimo znanje, iskustvo i potencijale koje imamo.

Srbija zna šta želi, čuva svoje interese i gradi odnose koji našoj zemlji donose nove mogućnosti i sigurniju budućnost – napisao je Vučić u objavi na Instagramu.

Trostruki ubica, osumnjičen da je ubio tri muškarca u strelištu “Češka zbrojevka” kod Danilovgrada, izvršio je samoubistvo kada ga je policija opkolila prilikom hapšenja u šumi iznad Herceg Novog, saznaje portal RTCG.

Kako prenose crnogorski mediji, prilikom hapšenja, otvorio je vatru na policiju. Vlada Crne Gore zbog trostrukog ubistva proglasila dva Dana žalosti, 1. i 2. septembar.

Uprava policije Crne Gore saopštila je da su oko 3.35 časova iza ponoći, službenici Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije, Regionalnog centra bezbednosti “Јug” i Sektora granične policije, uz upotrebu specijalizovane opreme i helikoptera Vojske Crne Gore, u šumi iznad naselja Topla u Herceg Novom locirali i izolovali aktivnu prijetnju – osumnjičenog trostrukog ubicu Mihaila Nikolaeviča Šabunjina (30), državljanina Ruske Federacije.

– Nakon što je osumnjičeni opkoljen i našao se u bezizlaznoj situaciji, otvorio je vatru u pravcu policijskih službenika, a potom izvršio samoubistvo upotrebom vatrenog oružja – saopšteno je iz Uprave policije.

Direktor UP Lazar Šćepanmović zahvalio je svim pripadnicima Uprave policije, rukovodiocima i policijskim službenicima na beskompromisnom zalaganju, profesionalnosti i požrtvovanju u rješavanju ove krizne situacije.

– Istovremeno, porodicama stradalih upućujem izraze nadubljeg i iskrenog saučešća – naveo je Šćepanović.

Oglasio se i ministar Uprave policije Danilo Šaranović koji je rekao da je kriza u Herceg Novom okončana. Policija dalje nastavlja istragu o okolnostima koje su dovele do ubistva.

Šabunjin se sumnjiči da je ubio Podgoričanina Nemanju Kapora (20) i Petra Globarevića (24) i Danilovgrađanina Momira Radonjića (67).

Potraga je trajala od juče oko 17 sati kada su pronađena tri tijela u streljani “Češka zbrojevka” u Danilovgradu.

Povodom tragičnog događaja, trostrukog ubistva u Danilovgradu, Vlada Crne Gore je u ponedjeljak donijela odluku da utorak, 1. septembar i srijedu, 2. septembar proglasi za dane žalosti.

Crnogorska Vlada je saopštila i da je odlučila, imajući u vidu proglašene Dane žalosti, da školska godina u Danilovgradu počne 3. septembra.

U saopštenju se dodaje i da predsjednik i svi članovi Vlade izražavaju duboko saučešće porodicama i prijateljima stradalih.

Predsjednik Crne Gore Јakov Milatović saopštio je sinoć da ga je “duboko potresla i zaledila” vijest o tragediji koja je zadesila Danilovgrad, trostrukom ubistvu za koje je osumnjičen ruski državljanin Mihail Šabunjin.

– U trenutku kada riječi teško mogu opisati bol, tugu i prazninu koja je ostala iza njih, porodicama, prijateljima i svima koji su ih poznavali upućujem iskreno i najdublje saučešće. Nijedna riječ ne može ublažiti ovakav gubitak, ali želim da znaju da u ovim najtežim trenucima nisu sami – saopštio je crnogorski predsjednik.