VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Srbija pristupila programu “Artemis”, istorijski dan za srpsku nauku

    Srbija pristupila programu “Artemis”, istorijski dan za srpsku nauku

    Srbija je u sjedištu NASA u Vašingtonu zvanično pristupila američkom svemirskom programu Artemis, međunarodnom okviru za odgovorno i mirnodopsko istraživanje i korišćenje svemira.

    Sporazum o pristupanju potpisao je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i poručio da je riječ o istorijskom danu za srpsku nauku.

    Iz Stejt departmenta ocijenili su da odnosi SAD i Srbije ulaze u novu eru usmjerenu ka budućnosti, kao i zajedničkoj posvećenosti izgradnji bezbjednije i prosperitetnije budućnosti, te da je Srbija postala 69. država potpisnica tog međunarodnog okvira.

    Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su i zamjenik administratora NASA Met Anderson, pomoćnik državnog sekretara SAD za okeane, međunarodna pitanja životne sredine i nauke Vesli Bruks, kao i ambasador Srbije u Vašingtonu Dragan Šutanovac, javio je RTS.

    Đurić je rekao da je ovo istorijski dan za srpsku nauku, ističući da su na ovaj način širom otvorena vrata srpskim institutima, naučnicima, industriji da uzmu učešće u svemirskom programu.

    Rekao je da to omogućava da Srbija sa SAD sarađuje i u oblasti najsofisticiranijih tehnologija kada je riječ o povezivanju nauke.

    Pozdravio je to što se sporazum o programu Artemis čvrsto oslanja na Ugovor o svemiru iz 1967. godine i širi korpus međunarodnog prava koji, kako je rekao, decenijama usmjerava miroljubivo istraživanje svemira.

    “Posebnu inspiraciju crpimo iz nasleđa naučnika i inženjera srpskog porekla čija je stručnost doprinela programu `Apolo`, jednom od najvećih dostignuća čovečanstva”, rekao je Đurić na ceremoniji, te podsjetio na doprinos Dejvida Vujića.

    Bruks je rekao da potpisivanje sporazuma Artemis znači uvod u današnji prvi strateški dijalog između SAD i Srbije u Stejt departmentu.

    “Srbi u Americi odigrali su ključnu ulogu u NASA programu `Apolo`. Današnjim potpisivanjem Sporazuma, Srbija nadograđuje to partnerstvo i pridružuje se široj grupi potpisnica koje rade na sprovođenju naših vrijednosti i načela u praksi”, rekao je Bruks.

    Anderson je poručio da će se Amerika vratiti na Mjesec i pokrenuti zlatno doba istraživanja i otkrića, što zahtijeva sposobne partnere i zajedničku posvećenost odgovornom istraživanju, te da se raduje saradnji u svemiru sa Srbijom.

  • Vučić: Neotvaranje Klastera 3 pokazalo bi da zasluge nisu jedini kriterijum

    Vučić: Neotvaranje Klastera 3 pokazalo bi da zasluge nisu jedini kriterijum

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi eventualna odluka da Srbija ne otvori Klaster 3 u pregovorima sa Evropskom unijom predstavljala dokaz da princip napredovanja na osnovu zasluga nije jedini kriterijum u procesu evropskih integracija.

    Vučić je ocijenio da bi takav potez pokazao kako napredak u pristupnim pregovorima ne zavisi isključivo od ispunjavanja postavljenih uslova.

    – Za mene bi to bio dokaz onoga o čemu sam, nažalost, govorio: da zasluge nisu uvijek jedino mjerilo – rekao je Vučić.

    On je istakao da se princip pristupanja Evropskoj uniji zasnovan na zaslugama često predstavlja kao osnovni kriterijum, ali da bi eventualno neotvaranje Klastera 3 dovelo u pitanje takvu praksu.

    – Kada govorite o merit based, pošto ste to čuli kao od papagaja milion puta od svih ljudi iz regiona – merit based, merit based, merit based – sintagma, floskula jedna, koja bi se sada potvrdila da je baš floskula – rekao je Vučić.

    Dodao je da je, prema njegovim riječima, Evropska komisija ocijenila da je Srbija ispunila potrebne uslove za otvaranje Klastera 3, te da su sličan stav iznijele i pojedine najuticajnije članice Evropske unije.

    – Rekli Nemci, rekli Francuzi, rekli Italijani, rekli Španci, rekli Poljaci. Rekli Rumuni, šest najvećih – naveo je Vučić.

    On je poručio da će Srbija nastaviti da radi na evropskom putu, ali je naglasio da budućnost zemlje ne zavisi isključivo od odluka koje donosi Evropska unija.

    – Nastavljamo da radimo, ali važno je da brinemo o ekonomskom napretku naše zemlje i da gradimo dobre odnose sa svima – rekao je Vučić.

  • Teška saobraćajka u Srbiji, povrijeđena i djeca

    Teška saobraćajka u Srbiji, povrijeđena i djeca

    Na raskrsnici ulica Mihaila Milovanovića i Nikole Pašića u Mladenovcu, sinoć oko 19 časova dogodio se sudar vozila, povrijeđene su najmanje četiri osobe, od toga dvoje djece.

    Prema informacijama Telegraf.rs saobraćajna nezgoda se dogodila kada L. Ž. (21) vozeći “pežo” nije ustupio prvenstvo prolaza “sitroenu” za čijim volanom je bila K. Č. (35).

    U udesu su povrijeđene četiri osobe, K. Č, I. M. (22), kao i dvoje djece B. Č. i S. Č. uzrasta sedam i tri godine.

    Povrijeđene žene K. Č. i I. M. usmjerene su na VMA, dok su djeca upućena na Institut za majku i dijete.

    Kako saznaje Telegraf.rs, u pitanju su lakše povrede.

    Policija je sprovela uviđaj, a izbjegnuta je obustava saobraćaja.

  • Meteocunami na Hvaru

    Meteocunami na Hvaru

    Snažno nevrijeme koje je zahvatilo sjeverni i srednji Jadran izazvalo je rijetku pojavu meteocunamija u Starom Gradu na Hvaru. More se prvo izlilo na rivu, a zatim naglo povuklo, zbog čega su turisti bježali.

    Hrvatski mediji prenose da je jako nevrijeme zahvatilo je sinoć (15.jula) otvoreno more sjevernog i dijela srednjeg Jadrana. Sistem grmljavinskih oblaka razvio se još tokom popodneva nad sjevernom Italijom, gdje je mjestimično bilo jakog nevremena sa gradom čija su zrna dostizala prečnik i do osam centimetara.

    Istovremeno, olujni udari zabilježeni su širom zadarskog arhipelaga. Zadarski vatrogasci imali su deset intervencija zbog pada grada i stabala, a jedna jedrilica prevrnula se na samoj rivi, prenosi Dalmacija Danas.

    Na mnogim područjima sjevernog, a naročito srednjeg Jadrana, zabilježena je pojava naglih promjena nivoa mora. Šćiga ili seš pojavila se od Istre do srednjodalmatinskih ostrva. More se prvo izlilo na rivu u Puli, a ista pojava zabilježena je i na nižim dijelovima obale u Zadru.

    Oko 23 časa izražena plima podigla je nivo mora za više od 30 centimetara u Starom Gradu, da bi se potom more naglo spustilo oko 60 centimetara ispod uobičajenog nivoa, pa su pojedine brodice ostale na suvom, prenosi Index.

    “Na donjem dijelu rive more se podiglo oko 30 centimetara, a na gornjem desetak. Najviše su bili iznenađeni turisti koji ovu pojavu vjerovatno prvi put vide. More je nekima bilo do koljena i bježali su od nadiranja mora. Uslijedila je oseka tokom koje su brodice dodirivale morsko dno. Svakako vrlo zanimljiv prizor usred ljeta”, rekao je čitalac za Dalmaciju Danas.

     

    Ova pojava, koja se posljednjih petnaestak godina naziva i meteocunami, uslovljena je mikropromjenama vazdušnog pritiska koje izazivaju oscilacije nivoa mora.

    Najizraženija je u izduženim i plitkim uvalama, naročito ako su okrenute prema smjeru dolaska talasa, kao što je slučaj sa Starim Gradom.

  • Usvojena Rezolucija o položaju Hrvata u BiH, odbijeni amandmani Mosta

    Usvojena Rezolucija o položaju Hrvata u BiH, odbijeni amandmani Mosta

    Hrvatski Sabor danas je usvojio Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, čiji je predlagač Domovinski pokret, koji je odbio svih osam amandmana Kluba poslanika Mosta.

    Za Rezoluciju su glasala 83 poslanika, tri su bila uzdržana, a jedan protiv.

    Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava ocijenio je da su amandmani Mosta “vrlo konstruktivni i bliski”, ali da je konačni tekst Rezolucije plod aktuelnog političkog trenutka i konstelacija u Hrvatskoj i prethodnog dogovora unutar vladajuće koalicije s ciljem osiguranja izglasavanja tog dokumenta u Saboru.

    Poslanik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da je Domovisnki pokret krenuo sa dobrim namjerama i motivima, ali da je predstavljena verzija u potpunosti oslabljena i razvodnjena.

    Iz Mosta su tražili proširenje ciljeva Rezolucije tako da hrvatsko nacionalno pitanje ne bude svedeno isključivo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego da se jasno zagovara kompletna ustavno-politička reforma koja će uzeti u obzir i modele koji uključuju uspostavljanje zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalna reorganizacija koja podrazumijeva i većinski hrvatski entitet.

    Penava je pojasnio da se amandman ne prihvata “jer predloženi tekst značajno mijenja sadržaj i obim Rezolucije, te uvodi modele ustavnog preuređenja BiH koji nisu njen predmet”.

    Iz Mosta su tražili da se u Rezoluciju uvrsti i poziv Vladi Hrvatske da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH, napominjući da je prvobitni prijedlog i to sadržavao, a na šta je Penava odgovorio da “Rezolucija nije mjesto za propisivanje konkretnih instrumenata spoljne politike Hrvatske”, prenosi HRT.

    Klub Mosta amandmanom je predložio i zaštitu Hrvata na teritoriji cijele BiH, a predlagač je, sa druge strane, poručio da bi se time zadiralo u ovlaštenja izvršne vlasti, te međunarodnopravne obaveze Hrvatske.

    Mostovi poslanici tražili su i reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava u slučajevima gdje postoje osnovane sumnje na zloupotrebe, a Penava je naveo da su pojedini prvobitni prijedlozi izmijenjeni ili izostavljeni “zbog potrebnog stepena saglasnosti za donošenje Rezolucije”.

    Most je zahtijevao i da saradnja Hrvatske bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim faktorima u BiH, a ne samo sa jednom strankom ili jednom političkom organizacijom, kao i brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule Rezolucije jer je, kako su naveli, riječ o međustranačkom dogovoru koji nije riješio ključne probleme i koji ne zaslužuje biti dio zvaničnog dokumenta Hrvatske.

  • Vlada Sjeverne Makedonije dobila osam novih ministara

    Vlada Sjeverne Makedonije dobila osam novih ministara

    Sobranje Sjeverne Makedonije izabralo je u ponedjeljak (13. jula) kasno naveče osam novih ministara u okviru prve rekonstrukcije Vlade premijera Hristijana Mickoskog, koja je uslijedila na polovini njenog mandata.

    Za izbor novih članova Vlade glasalo je 69 poslanika, dok glasova protiv i uzdržanih nije bilo s obzirom na to da opozicioni zastupnici nisu prisustvovali glasanju.

    Novi ministri su Jeton Šasivari, koji će voditi Ministarstvo pravde, Borče Serafimovski na čelu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agon Ferati kao ministar za odnose među zajednicama, te Sašo Klekovski kao ministar zdravstva.

    Takođe, novi ministri su Sedat Sulejmani kao ministar turizma i kulture, Đoko Velkovski kao ministar socijalne politike, demografije i mladih, te Ivan Stoiljković, koji je sa pozicije ministra za odnose među zajednicama izabran za ministra lokalne samouprave, te Erdžan Demir, ministar bez resora.

    Brojni izazovi

    Mickoski je ocijenio da rekonstruisana vlada donosi novu energiju, novi tempo rada i veću odgovornost u nastavku mandata, ističući da cilj promjena nije politička promocija pojedinaca, nego nastavak procesa reformi i razvoja države.

    “Ne tražim povjerenje za pojedince niti za jednu političku partiju, već za nastavak procesa u kojem je država ponovo stala na noge, obnovila temelje i pokazala da može graditi, stvarati i pobjeđivati”, poručio je Mickoski u obraćanju parlamentu.

    Dodao je da pred Vladom ostaju brojni izazovi, ali da vjeruje kako Sjeverna Makedonija može postati uspješna evropska država zahvaljujući radu, znanju, snažnim institucijama i stabilnom ekonomskom razvoju, prenijela Politika.

    Rekonstrukcija na pola mandata

    Rekonstrukcija ove vlade uslijedila je nešto više od godinu dana nakon njenog izbora i rezultat je dogovora partnera u vladajućoj koaliciji koju čine VMRO-DPMNE, koalicija VLEN i pokret Za našu Makedoniju (ZNAM).

    Prema obrazloženju Vlade, cilj promjena je povećanje efikasnosti rada pojedinih resora i jačanje kapaciteta izvršne vlasti za sprovođenje reformi, realizaciju infrastrukturnih projekata i ispunjavanje ekonomskih prioriteta u nastavku mandata.

    Istovremeno, ključna ministarstva poput finansija, unutrašnjih poslova, odbrane i spoljnih poslova ostala su bez promjena, što vlast smatra garantom kontinuiteta u oblastima od strateškog značaja.

    Burna rasprava

    Parlamentarna rasprava trajala je cijeli dan, a obilježile su je oštre polemike između predstavnika vlasti i opozicije.

    Poslanici opozicionih stranaka zatražili su izvinjenje od Ivana Stoiljkovića zbog, kako su naveli, uvredljivih izjava iznesenih tokom rasprave.

    Predsjednik Sobranja Afrim Gaši u više navrata prekidao je sjednicu i sazivao koordinacije šefova poslaničkih grupa kako bi smirio tenzije, ali nakon što njihovi zahtjevi nisu prihvaćeni, zastupnici opozicionih stranaka napustili su sjednicu prije glasanja.

    Opozicija je ocijenila da rekonstrukcija nema reformski karakter, već predstavlja političku preraspodjelu funkcija unutar vladajuće koalicije i uvod u moguće prijevremene parlamentarne izbore.

    Promjene u sastavu Vlade

    Prije izbora novih ministara Sobranje je razriješilo dosadašnje ministre pravde, poljoprivrede, zdravstva, turizma i kulture, socijalne politike, lokalne samouprave i ministra za odnose među zajednicama, kao i ministra bez portfelja Šabana Saliua.

    Vlada Mickoskog izabrana je 23. juna 2024. Prethodno je početkom juna iste godine dobio mandat za formiranje vlade. Čine je koalicija predvođena VMRO-DPMNE, koalicija VLEN i pokret ZNAM, a izvršna vlast ima 20 ministarstava, tri ministra bez resora i pet potpredsjednika Vlade, prenosi Fena.

    Rekonstrukcijom je premijer nastojao ojačati rad Vlade u drugoj polovini mandata, uz najavu intenzivnijeg sprovođenja ekonomskih reformi, jačanja javnih investicija i nastavka procesa evropskih integracija.

    Novi ministri

    Jeton Šasivari (pravosuđe)

    Borče Serafimovski (poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda)

    Agon Ferati (odnosi među zajednicama)

    Sašo Klekovski (zdravstvo)

    Sedat Sulejmani (turizam i kultura)

    Đoko Velkovski (socijalna politika, demografija i mladi)

    Ivan Stoiljković (lokalna samouprava)

    Erdžan Demir (ministar bez resora)

  • Vučić: Srbija mora da ima dobar odnos sa SAD, radujem se strateškom dijalogu

    Vučić: Srbija mora da ima dobar odnos sa SAD, radujem se strateškom dijalogu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je i dalje posvećen privlačenju američkih investicija, da Srbija mora da ima dobar odnos sa SAD i da se raduje početku strateškog dijaloga sa tom zemljom.

    On je u intervjuu za Fajnenšel tajms rekao da je drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trampa smatrao “velikom promjenom” u odnosu na njegov prvi mandat.

    – Ovaj put su još više posvećeni poslovnim pitanjima i vrlo su spremni da dovedu finansijske i druge vrste investitora u Srbiju – rekao je on.

    Dodao je i da je energetski sektor idealan za američke investicije.

    – Kroz energetski sektor, (Amerikanci) mogu da imaju pravi uticaj i uticaj u godinama i decenijama koje dolaze – rekao je on.

    Govoreći o NIS-u on je izrazio uvjerenje da će MOL preuzeti ruski udio, čime će se smanjiti uticaj Moskve na energetski sektor Srbije i širi region.

    Rekao je da su SAD i Rusija riješile “nešto što je između njih” i da je Beograd dobio “neku vrstu prijateljskog upozorenja” da se izuzeće od sankcija možda neće obnoviti kada istekne krajem jula.

    – Amerikanci su jedini narod koji može da riješi sve probleme – rekao je on.

    Vučić je rekao i da je EU na neki nalin kriva za podsticanje protivljenja Trampovim investicijama u regionu, uključujući i Albaniju, gdje je projekat povezan sa zetom američkog predsjednika DŽareda Kušnera, izazvao Flamingo revoluciju.

    – Evropljani su veoma podržavali sve one koji su bili protiv takve vrste investicija. To sam odmah prepoznao. Zato je (Kušner) stao, a i mi smo stali u ranoj fazi. U Albaniji je došlo do druge faze, a sada su oni u mnogo većim problemima nego što smo mi bili – rekao je on.

    Vučić je odustajanje od projekta izgradnje hotela na mjestu nekadašnjeg Generalštaba u Beogradu nazvao svojim velikim neuspjehom i dodao da je potcijenio odlučnost Evrope da se odupre većem američkom komercijalnom prisustvu u regionu.

    – Nisam shvatao koliko je važno za Evropu da pokaže Amerikancima ko je pravi gazda na kontinentu. EU brine o svojim interesima. Da li zaista vjerujete da bi bili oduševljeni kada bi vidjeli američke investitore kako zauzimaju njihovo mjesto ovdje? – zaključio je Vučić.

  • Grlić Radman pozvao evropske kolege da razgovaraju sa predstavnicima sva tri naroda u BiH

    Grlić Radman pozvao evropske kolege da razgovaraju sa predstavnicima sva tri naroda u BiH

    Ministar inostranih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je pozvao evropske kolege da prilikom posjete BiH razgovaraju sa legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi stekli pravu sliku o multietničkom karakteru zemlje.

    Grlić Radman je istakao da funkcionalnost i stabilnost BiH zavisi o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, navodeći da se moraju sprovesti reforme Izbornog zakona da bi se uklonili svi oblici diskriminacije.

    – Želimo da se na predstojećim izborima ispravi nepravda prema Hrvatima, koji u Predsjedništvu /BiH/ nisu imali svog legitimnog predstavnika – naveo je Grlić Radman nakon sastanka ministara inostranih poslova država članica EU.

    Istakao je da u BiH treba stvoriti atmosferu u kojoj se može razgovarati, te dodao da će Hrvatska uvijek biti konstruktivna, prenose hrvatski mediji.

    Kada je riječ o izboru novog visokog predstavnika u BiH, Grlić Radman je rekao da to mora biti osoba koja poznaje zapadni Balkan i multietničnu narav BiH, prenose hrvatski mediji.

    Ukazao je da su razni visoki predstavnici veoma naštetili i hrvatskom narodu, koji nije mogao da ima svog legitimnog predstavnika.

  • Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića i još šestoro zbog tragedije u Novom Sadu

    Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića i još šestoro zbog tragedije u Novom Sadu

    Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu novosadskog Višeg javnog tužilaštva zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

    Optužnica je potvrđena protiv bivšeg ministra građevinarstva i infrastrukture Gorana Vesića, njegove pomoćnice Anite Dimoski i bivše direktorke Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković.

    Svi optuženi terete se za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

    Sud je potvrdio i optužnicu protiv još troje optuženih – Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića.

    Oni se terete za teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova.

    Kako su prenijeli srpski mediji, svim optuženima zaprijećena je kazna zatvora do 12 godina.

    Podsjećamo, u padu tek rekonstruisane nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine poginulo je 16 osoba.

  • Milatović: Evropske fondove iskoristiti pametno, bez korupcije

    Milatović: Evropske fondove iskoristiti pametno, bez korupcije

    Predsjednik Crne Gore Јakov Milatović poručio je danas da je bitno da ozbiljna sredstva koja će Crna Gora dobiti od Evropske unije budu iskorišćena pametno za razvoj zemlje, za podršku mladih, poljoprivredi, severu, institucijama i da ne smije biti korupcije.

    On je u intervjuu za Јutarnji program “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG, povodom Dana državnosti, kazao da za njegovu generaciju 13. jul znači da slobodu koja je nasleđena od predaka pretočimo u državu koja je dostojna svojih građana.

    – To je država u kojoj rade institucije, u kojoj građani žive i rade dostojanstveno, u kojoj mladi ostaju. To je najveći zadatak naše generacije – kazao je Milatović.

    Za taj cilj, kazao je, najvažniji je ulazak u Evropsku uniju i pametno korišćenje evropskih fondova.

    – Najbolji smo u prošlosti bili u tome da istorijske šanse propustimo, verujem da tako neće biti ovoga puta, da će biti dovoljno odgovornosti, mudrosti – rekao je Milatović.

    Optimista je da će do kraja ove, ili početkom naredne, biti zatvorena sva poglavlja kako bi 2028. godine Crna Gora postala članica EU.