Kategorija: Region

Lider pokreta „Mi, snaga naroda“ Branimir Nestorović najavio je da će se kandidovati na narednim predsjedničkim izborima u Srbiji, poručujući da je spreman da se upusti u političku borbu ukoliko mu zdravstveno stanje to bude dozvoljavalo.

– Ako me zdravlje posluži, boriću se. Niko neće da se bori za nas osim nas samih. Nije važan rezultat koliko borba. Ja ću se boriti – rekao je Nestorović gostujući u emisiji „Aktuelno“.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Nestorović je ocijenio da izbori održani 25. oktobra nisu predstavljali klasično izborno nadmetanje, već svojevrsni referendum za i protiv Aleksandra Vučića. Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo dotadašnjom vlašću preraslo je u masovni pokret predvođen studentima, koji je doveo do njenog pada.

Ipak, upozorio je da pred novom vlašću, koju predvodi Studentska lista, predstoje brojni izazovi, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu.

Posebno je istakao da će biti važno pratiti način formiranja nove vlade, izbor njenog rukovodstva i politički pravac koji će zauzeti. Nestorović smatra da bi objavljivanje imena budućih ministara moglo biti odgođeno kako bi se, kako je naveo, izbjeglo eventualno razočaranje javnosti.

Osvrnuo se i na spoljnopolitičku poziciju Srbije, upozoravajući da bi udaljavanje od Rusije moglo imati ozbiljne posljedice po državne i ekonomske interese zemlje.

– Bez Rusije smo mrtvi. Ona je veoma važna. Bez Rusije nema gasa, nema ničega – poručio je Nestorović, prenosi Srpskainfo, pozivajući se na pisanje Blica.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi vraćanje aviona „Er Srbije“ na letu za Moskvu moglo da izazove štetu od najmanje milion evra, upozoravajući i na narušavanje ugleda nacionalne avio-kompanije.

Vučić je, komentarišući slučaj aviona koji je vraćen u Beograd, naveo da su se u njemu nalazili Aleksandar Vulin, Nenad Popović i Dušan Bajatović.

On je ocijenio da je odluka o vraćanju letjelice donesena kako bi se neko dodvorio Studentskoj listi ili na njihov direktan zahtjev, ističući da je avion vraćen svega nekoliko minuta prije ulaska u ruski vazdušni prostor.

Govoreći o tvrdnjama da su funkcioneri pokušali da napuste Srbiju, Vučić je rekao da takvi navodi nemaju smisla, budući da su putovali redovnom avionskom linijom i da su bili prepoznatljivi.

• Ko će to da plati? Šteta, kada sve uračunate, nije manja od milion evra. A o reputacionom riziku, o gubitku ugleda i svemu drugom da i ne govorim. Da ne govorim o maltretiranju ljudi – rekao je Vučić.

Kako prenosi RTV BN, Vučić je kritikovao postupanje odgovornih za vraćanje aviona, ocjenjujući da takve odluke nanose štetu i državi i nacionalnoj avio-kompaniji.

Osvrćući se na poslovanje „Er Srbije“, podsjetio je da je kompanija od nekadašnjeg „Jata“ izrasla u značajnog regionalnog avio-prevoznika, sa brojnim međunarodnim linijama, među kojima su i letovi za Njujork, Čikago, Toronto, Peking, Gvandžou i Šangaj.

Vučić je poručio da ne treba narušavati rezultate ostvarene u poslovanju kompanije, upozoravajući na moguće dugoročne posljedice ovakvih poteza.

Avion kompanije „Er Srbija“, koji je prethodne večeri vraćen u Beograd tokom leta za Moskvu zbog dodatnih bezbjednosnih provjera, konačno je stigao u rusku prijestonicu, a među putnicima su se nalazila i trojica visokih srpskih zvaničnika – Aleksandar Vulin, Dušan Bajatović i Nenad Popović.

Let JU134 sletio je u Moskvu u jutarnjim časovima 4. novembra, sa približno sedam sati zakašnjenja i drugom posadom, ali sa istim putnicima. Informaciju o dolasku aviona objavio je Petar Vojinović, urednik vazduhoplovnog portala Tango Six, a prenosi RTS, dok pišu Nezavisne.

Među putnicima su bili bivši visoki državni funkcioner Srbije Aleksandar Vulin, direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović i ministar bez portfelja Nenad Popović.

Avion je prethodno, 3. novembra, vraćen u Beograd nakon što je kompanija „Er Srbija“ od nadležnih aerodromskih službi dobila informaciju koja je zahtijevala dodatne bezbjednosne provjere u vezi sa jednim putnikom.

Prema nezvaničnim informacijama koje je objavio N1, letjelica je više sati bila u proceduri koja se primjenjuje u slučaju dojave o mogućoj bombi, poznatoj kao „bomb warning“.

Vulin je demantovao navode da nije prošao neophodnu bezbjednosnu kontrolu na Aerodromu „Nikola Tesla“. Ispričao je da je tokom leta spavao, a da mu je nakon buđenja rečeno da se avion nalazi u Beogradu. Nakon što je zajedno sa ostalim putnicima prošao bezbjednosnu proceduru, čekao je ponovno ukrcavanje.

Direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović potvrdio je da je nakon povratka aviona obavljena detaljna kontrola svih putnika i njihovog prtljaga.

Govoreći o razlozima svog odlaska u Moskvu, Bajatović je naveo da putuje zbog problema u snabdijevanju gasom, ali i pitanja platnog prometa nakon slučaja „Alta banke“.

Istovremeno, rekao je da ne zna zbog čega u Moskvu putuju Vulin i ministar Nenad Popović, koji je u tehničkoj Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve.

Iako je bezbjednosna procedura značajno odložila putovanje, let za Moskvu na kraju je realizovan, a trojica srpskih zvaničnika stigla su na odredište.

Predstavnici Studentske liste najavili su da bi među prvim spoljnopolitičkim potezima nove Vlade Srbije bilo upućivanje delegacija u Vašington i Moskvu, gdje bi se razgovaralo o ključnim energetskim pitanjima, prije svega sudbini Naftne industrije Srbije (NIS) i dugoročnom snabdijevanju ruskim gasom.

O planovima buduće vlade govorio je akademik Radomir Saičić, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, u intervjuu za „NIN“, koji prenosi „Blic“, a o čemu piše i BL Portal.

Prema njegovim riječima, prvih 30 dana rada nove vlade bilo bi usmjereno na očuvanje ekonomske stabilnosti, redovnu isplatu plata i penzija, kao i obezbjeđivanje nesmetanog snabdijevanja energentima. Poseban značaj imali bi stabilnost dinara, funkcionisanje Elektroprivrede Srbije i sigurnost u snabdijevanju naftom i gasom.

Saičić je najavio da bi delegacije nove vlade razgovarale sa američkim zvaničnicima o produženju privremene suspenzije sankcija NIS-u, dok bi u Moskvi tema bila zaključivanje dugoročnijeg gasnog aranžmana.

„Naše delegacije obaviće razgovore u Vašingtonu, povodom isteka odluke OFAC-a o privremenoj suspenziji sankcija NIS-u, i u Moskvi, o gasnom aranžmanu, radi ugovaranja dugoročnijih aranžmana“, rekao je Saičić.

Energetska pitanja tako se izdvajaju kao jedan od prvih izazova sa kojima bi se suočila nova vlada. Osim neizvjesnosti u vezi sa poslovanjem NIS-a i američkim sankcijama, dodatni pritisak predstavlja činjenica da postojeći ugovor o isporuci ruskog prirodnog gasa ističe 31. decembra.

Kada je riječ o odnosima sa Moskvom, Saičić je istakao da se Studentska lista načelno protivi uvođenju sankcija Rusiji. Kao obrazloženje naveo je iskustvo Srbije sa sankcijama, uz ocjenu da takve mjere ne predstavljaju rješenje problema.

O ovom pitanju govorio je i Ilija Srdanović, prvi na listi Studentske liste, koji je najavio mogućnost raspisivanja referenduma o eventualnom uvođenju sankcija Rusiji.

Prema njegovom stavu, odluka o tako važnom pitanju međunarodnih odnosa ne bi trebalo da zavisi od jednog pojedinca, već da bude donesena kroz otvoren dijalog i uz uvažavanje većinske volje građana.

Najavljeni razgovori u Vašingtonu i Moskvi predstavljali bi, prema iznesenim planovima, neke od prvih koraka nove vlade u rješavanju energetskih pitanja, koja bi mogla imati neposredan uticaj na ekonomsku stabilnost Srbije.

Aleksandar Vulin, lider Pokreta socijalista, potvrdio je da se nalazio u avionu kompanije „Er Srbija“ koji je tokom leta iz Beograda za Moskvu vraćen na aerodrom „Nikola Tesla“ zbog dodatnih bezbjednosnih provjera jednog putnika.

Vulin je izjavio da je tokom leta spavao i da je tek nakon buđenja saznao da se avion vratio u Beograd. Po izlasku iz letjelice zatekao je policiju i pripadnike specijalnih jedinica, pa se, kako je ispričao, našalio sa njima.

„Ja kažem: ‘Kolege, je l’ ste došli po mene?’ Oni se smiju, kažu: ‘Nismo, ministre'“, ispričao je Vulin.

On tvrdi da je nakon povratka prošao dodatne bezbjednosne kontrole, uključujući i poseban pregled, te da kod njega nije pronađeno ništa nelegalno.

„Apsolutno ništa nelegalno nije nađeno kod mene, zato što nije moglo ni da bude“, poručio je Vulin, prenose Nezavisne.

Vulin je povratak aviona ocijenio kao pokušaj političkog obračuna sa njim, tvrdeći da su zbog toga posljedice osjetili i ostali putnici, kojima su poremećene putne obaveze.

„Naravno da je sve laž i da je to samo iživljavanje i pokušaj da ovim novim vlastima dokažu koliko su i ovdje na aerodromu spremni, koliko su na braniku njihove ideologije“, rekao je Vulin.

Dodao je da je u Moskvu putovao službeno i da je potpuno miran jer, kako tvrdi, zna da nije prekršio nijednu proceduru.

Prema navodima pojedinih srpskih medija, na istom letu bili su i predsjednik Srpske narodne partije Nenad Popović i direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović.

Podsjećamo, avion na redovnom letu JU134 iz Beograda za Moskvu vraćen je u utorak uveče nakon što je kompanija „Er Srbija“ od nadležnih aerodromskih službi dobila informaciju koja je zahtijevala dodatne bezbjednosne provjere u vezi sa jednim putnikom.

Iz kompanije je saopšteno da je odluka o povratku donesena u skladu sa instrukcijama nadležnih organa i važećim bezbjednosnim propisima, ali identitet putnika zbog kojeg su provjere zatražene nije zvanično saopšten.

Avion kompanije Air Serbia, koji je u utorak uveče poletio iz Beograda prema Moskvi, morao je da promijeni kurs i vrati se na aerodrom „Nikola Tesla“ zbog dodatnih bezbjednosnih provjera povezanih sa jednim putnikom.

Riječ je o redovnom letu JU134, koji je poletio u 18.48 časova, a odluka o povratku donesena je nakon što je kompanija od nadležnih aerodromskih službi dobila informaciju koja je zahtijevala dodatne kontrole.

Iz Air Serbia pojasnili su da je povratak aviona uslijedio u skladu sa instrukcijama nadležnih organa i važećim bezbjednosnim propisima, kako bi sve neophodne procedure bile sprovedene u potpunosti.

„Posada Air Serbia postupala je u potpunosti u skladu sa utvrđenim procedurama i najvišim bezbjednosnim standardima“, navedeno je u saopštenju kompanije, koje prenose Nezavisne.

Iz avio-kompanije istakli su da su kontrola putnika i prtljaga u nadležnosti aerodromskog sistema bezbjednosti i odgovarajućih službi.

Putnici će o nastavku putovanja biti blagovremeno obaviješteni nakon završetka svih potrebnih provjera i dobijanja odgovarajućih odobrenja.

Za sada nisu objavljeni detalji o identitetu putnika zbog kojeg su zatražene dodatne bezbjednosne provjere, niti o prirodi informacije koja je dovela do odluke o povratku aviona u Beograd.

Crna Gora bi već u junu 2027. godine mogla potpisati pristupni ugovor sa Evropskom unijom, prema vremenskom okviru koji je pripremila Evropska komisija, a koji bi trebalo da bude predstavljen 4. novembra zajedno sa godišnjim izvještajima o napretku država kandidata.

Prema nacrtu dokumenta u koji je uvid imao hrvatski „Jutarnji list“, Brisel je predvidio da Podgorica do kraja ove godine zatvori svih 12 preostalih pregovaračkih poglavlja. Šest bi trebalo da bude zatvoreno tokom novembra, a preostalih šest u decembru, prenose Nezavisne.

Ukoliko se planirana dinamika ostvari, nacrt pristupnog ugovora trebalo bi da bude završen tokom proljeća 2027. godine, dok je jun iste godine predviđen kao okvirni termin za njegovo potpisivanje.

Prije toga, tekst ugovora moraće da bude usaglašen sa svih 27 članica EU i Crnom Gorom, a potom preveden na zvanične jezike Unije i crnogorski jezik. Evropska komisija trebalo bi da potvrdi spremnost Crne Gore za članstvo, dok će Evropski parlament morati da da saglasnost.

Rokovi zavise od sprovođenja reformi

Iako je predviđen relativno precizan vremenski okvir, Evropska komisija upozorava da navedeni datumi nisu obavezujući i da će napredovanje Crne Gore zavisiti od ispunjavanja uslova za članstvo.

U nacrtu dokumenta ističe se da plan ne prejudicira ni ishod ni brzinu pristupnih pregovora, niti unaprijed određuje odluke koje treba da donesu Savjet EU, Evropska komisija i Evropski parlament.

Brisel će nastaviti da prati sprovođenje reformi u Crnoj Gori čak i nakon formalnog zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Ukoliko pregovori budu završeni prema planu, ovogodišnji izvještaj o napretku mogao bi biti posljednji redovni izvještaj za Podgoricu, nakon čega bi se izrađivali posebni izvještaji o monitoringu.

U slučaju ozbiljnog nazadovanja u sprovođenju reformi, Evropska unija zadržala bi mogućnost odlaganja prijema Crne Gore u članstvo.

Albanija želi završiti pregovore do kraja 2027.

Evropska komisija trebalo bi da 4. novembra predstavi vremenske smjernice i za Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, ali su njihovi rokovi prvenstveno izraz političkih ambicija, za razliku od plana koji je pripremljen za Crnu Goru.

Albanija, koja se nakon Crne Gore smatra najnaprednijom državom u procesu evropskih integracija, želi da do kraja 2027. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Međutim, pred njom je još znatno veći posao jer mora da zatvori 31 poglavlje.

Prema pisanju „Jutarnjeg lista“, pojedine diplomate EU smatraju da je takav cilj previše ambiciozan i da će Albaniji biti teško da završi pregovore u predviđenom roku.

Crna Gora tako ostaje najbliža punopravnom članstvu u Evropskoj uniji među državama kandidatima, ali eventualno potpisivanje pristupnog ugovora u junu 2027. ne bi značilo i automatski ulazak u Uniju. Nakon potpisivanja slijedi postupak ratifikacije, a konačan datum članstva zavisiće od ispunjavanja svih preostalih uslova.

Studentska lista predstavila je plan reforme radnog zakonodavstva u Srbiji, kojim, između ostalog, predlaže mogućnost uvođenja četvorodnevne radne sedmice uz zadržavanje pune plate, veća prava zaposlenih, strožu kontrolu poslodavaca i unapređenje socijalne zaštite.

U programu za oblast rada i socijalnih pitanja ocjenjuje se da je položaj radnika u Srbiji među nepovoljnijima u Evropi, te da se postojeća zakonska prava često ne poštuju zbog nedovoljnih sankcija za poslodavce koji krše propise.

Kao jedan od ključnih ciljeva navodi se napuštanje modela privlačenja stranih investicija zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i državnim subvencijama, uz veće usmjeravanje podrške ka proizvodnji, tehnološkom razvoju i kvalitetnijim radnim mjestima, prenose Nezavisne.

Među prijedlozima je i da radnici nakon 12 mjeseci rada dobiju ugovor na neodređeno vrijeme, kao i pravo na regres i topli obrok. Predviđeno je i proširenje definicije zaposlenog, kako bi osnovna prava iz radnog odnosa imali i radnici angažovani putem privremenih i povremenih poslova, omladinskih zadruga i digitalnih platformi.

Planom se predviđa ograničavanje rada na određeno vrijeme na najviše 12 mjeseci, uz mogućnost zaključivanja najviše četiri ugovora sa istim radnikom za iste poslove. Za zamjenu privremeno odsutnih zaposlenih predviđen je poseban režim, u trajanju do njihovog povratka, a najduže 36 mjeseci.

Veća primanja i kraće radno vrijeme

Studentska lista predlaže i promjene u obračunu zarada i naknada. Minimalna plata trebalo bi češće da se usklađuje sa inflacijom i stvarnim troškovima života, dok bi naknada za ishranu iznosila najmanje 10 odsto prosječne zarade kod poslodavca iz prethodnog mjeseca, odnosno najmanje 20 odsto republičke minimalne zarade.

Za regres bi bila propisana najmanje jedna prosječna zarada kod poslodavca, uz donju granicu u visini minimalne plate.

Predloženo je i povećanje dodataka na osnovnu zaradu, pa bi rad na neradni praznik bio plaćen najmanje 150 odsto više, noćni i prekovremeni rad po 50 odsto, rad nedjeljom 110 odsto, smjenski rad 30 odsto, a terenski rad 26 odsto.

Kada je riječ o radnom vremenu, prekovremeni rad bio bi ograničen na osam časova sedmično, dok bi ukupno dnevno radno vrijeme moglo trajati najviše 12 časova. Poslodavci bi raspored rada morali najavljivati najmanje sedam dana unaprijed, a zaposleni bi imali pravo da se nakon završetka radnog vremena ne odazivaju na poslovne zahtjeve.

Posebno je izdvojen prijedlog uvođenja četvorodnevne radne sedmice. Poslodavci koji se odluče za takvu organizaciju rada mogli bi da uvedu 32-časovnu radnu sedmicu, uz očuvanje postojećih zarada zaposlenih.

Zaštita roditelja, penzionera i socijalno ugroženih

Program obuhvata i značajne promjene u oblasti roditeljskih prava. Svaka žena koja je bila zaposlena prije trudnoće imala bi pravo na porodiljsko odsustvo, bez obzira na vrstu ugovora. Nakon šest mjeseci zdravstvenog osiguranja naknada bi iznosila najmanje dvije trećine prethodnih primanja, dok bi nakon 12 mjeseci bila isplaćivana u punom iznosu.

Očevima bi bilo omogućeno tromjesečno odsustvo nakon rođenja djeteta, kao i neprenosivi dio roditeljskog odsustva tokom prve godine života djeteta.

Predviđeno je i povećanje dječijeg dodatka, ukidanje ograničenja broja djece za koju se ostvaruje ovo pravo, te povezivanje dodatka sa besplatnim školskim priborom, obrocima i prevozom.

Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, predloženo je povećanje novčane pomoći iznad granice apsolutnog siromaštva, čija je vrijednost u programu procijenjena na oko 17.000 dinara po članu domaćinstva. Planirano je i ublažavanje imovinskih uslova za ostvarivanje pomoći, kao i objedinjavanje različitih oblika materijalne podrške.

Za penzionere su predviđena dva usklađivanja penzija godišnje, dodatna podrška korisnicima najnižih primanja u iznosu od pet odsto iznad redovnog usklađivanja, te uvođenje socijalne penzije za osobe starije od 65 godina koje nemaju dovoljno radnog staža ili ne ostvaruju pravo na penziju.

Stroža kontrola poslodavaca i veća prava sindikata

U programu se najavljuje jačanje inspekcije rada, uvođenje nenajavljenih kontrola i strožih kazni za poslodavce koji krše prava zaposlenih. Predloženo je i osnivanje posebnih radnih sudova radi bržeg rješavanja sporova između radnika i poslodavaca.

Posebna pažnja posvećena je sindikalnom organizovanju, čiji bi prag reprezentativnosti na teritorijalnom i granskom nivou bio spušten na pet odsto. Predviđena je i bolja zaštita sindikalnih predstavnika od odmazde poslodavaca, uključujući period od dvije godine nakon prestanka njihove funkcije.

Promjene bi obuhvatile i pravo na štrajk, uz skraćivanje opšteg roka najave na dva dana, priznavanje štrajka solidarnosti i zaštitu radnika koji obustavljaju rad zbog neisplaćenih plata.

Studentska lista najavljuje i zaštitu radnika sa invaliditetom, veća prava zaposlenih na noćnom radu, kao i unapređenje sistema dugotrajne njege. Planom je obuhvaćena i postepena transformacija ustanova za osobe sa invaliditetom, uz razvoj podrške za samostalniji život u zajednici.