VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Počela primjena dogovora Beograda i Prištine

    Počela primjena dogovora Beograda i Prištine

    Desetak minuta nakon ponoći u Srbiju ušao je autobus kosovskih registarskih oznaka, a putnici su prošli rutinsku provjeru dokumenata.

    U skladu sa dogovorom u ponoć je počela primjena dogovora Beograda i Prištine po kojem se građanima koji ulaze sa kosovskim ličnim kartama u Srbiju neće izdavati dodatni deklaracioni listovi.

    Desetak minuta nakon ponoći u Srbiju ušao je autobus kosovskih registarskih oznaka, a putnici su prošli rutinsku provjeru dokumenata.

    Brojne novinarske ekipe
    Događaje na Jarinju pomno su pratile brojne novinarske ekipe, naročito iz Prištine.

    Podsjetimo, u ponoć je širom Kosova počeo sa primjenom dogovor između Beograda i Prištine, kojim se Srbija obavezala da neće za kosovske lične karte izdavati deklaracione listove, ali je jasno istaknuta napomena da to ne znači priznanje Kosova.

    Za uzvrat svi koji imaju srpske lične karte moći će neometano da ulaze i izlaze sa Kosova.

    Odluka o reciprocitetu
    Kada je Kosovska vlada posljednji put pokušala da primjeni odluku o reciprocitetu, srbi sa sjevera Kosova odgovorili su postavljanjem barikada.

    Dan uoči početka primjene postignutih dogovora, situacija na Kosovu je mirna i sve protiče bez incidenata.

    Primjetno je povećano prisustvo vojnika KFOR-a koji se nalaze nedaleko od graničnih prijelaza Brnjak i Jarinje, piše Nova.rs.

  • Andrej Plenković: Vlada otkrila zloupotrebu, Uprava INE odgovorna

    Andrej Plenković: Vlada otkrila zloupotrebu, Uprava INE odgovorna

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da je ključna poruka u vezi sa istorijskom pljačkom u INI da su državne institucije i vlada otkrili ovaj slučaj zloupotrebe, da će tražiti odgovornost Uprave, hrvatskih i mađarskih članova u sudskom postupku i da će razgovarati sa MOL-om o promjeni načina upravljanja ovom kompanijom.

    “Razmotrili smo najaktualniju političku temu. Kao vlada i parlamentarna većina zgroženi smo i šokirani, osuđujemo ovakvo udruživanje za ovakvo krivično djelo, i to u vremenu najveće energetske krize”, rekao je premijer Hrvatske.

    Plenković je novinarima nakon sastanka sa koalicionim partnerima u banskim dvorima rekao da je “djelo otkriveno zahvaljujući službama vlade” što, kako kaže, “govori da je naša politička privrženost borbi protiv korupcije jaka”.

    Izražavajući nezadovoljstvo Upravom INE, Plenković je rekao da Uprava nije videla šta se događa, da ovaj slučaj pokazuje da je model upravljanja kompanijom loš, ali da ih to ne oslobađa odgovornosti.

    “Ovo je neugodna situacija, ali u kojoj od prvog signala prije pet mjeseci ni u jednom trenutku institucije države nisu dopustile da se ijedna kuna dovede u pitanje. Sve je bilo pod nadzorom. Već je danas sa računa jedne osobe iz ovog slučaja uplaćeno u državni budžet oko 450 milijuna kuna”, rekao je Plenković.

    Na pitanje šta znači tražiti odgovornost, Plenković je precizirao da će odgovarati cijela Uprava i da neće biti razlike između mađarskih i hrvatskih članova.

    “Ovo zahtjeva ozbiljne razgovore sa drugim suvlasnikom. Moja politička poruka je jasna. Kompanija djeluje u Hrvatskoj. Ovakvu političku štetu kakvu trpimo posljednjih sedmica jer je jedan krug osoba napravio ovakva nezakonita djela, a Uprava za to nije znala, nećemo ostati bez odgovora”, dodao je Plenković.

    Upitan o ličnoj odgovornosti, Plenković je bio ironičan:

    “To radi drug (Peđa) Grbin iz Kragujevca (aludirajući na diplomu koju ima supruga Grbina) koji napada HDZ kao da je banda umjesto da kaže jasno – hrvatske institucije se bore protiv korupcije, bez obzira o kome se radi i da li je član stranke pa i HDZ-a”, rekao je Plenković i dodao da takvi nastoje politički da profitiraju.

    Sada su, kaže, dobili adrenalin i odjenom bi da ruše vlade, te poručio da se on nikoga ne boji.

    Članovi Nadzornog odbora neće biti smijenjeni jer, kako je kazao, dominantna odgovornost leži na Upravi INE, prije svega na onome ko je napravio krivično djelo.

    O eventualnim ostavkama članova Uprave rekao je, da je na jučerašnjem sastanku jasno rečeno šta vlada želi.

    “Ima puno neodgovorenih pitanja. Nema ostavki tu. Vlada ima mehanizme predlaganja i opoziva pojedinih članova. Mi ćemo vući poteze. Mislim da ni MOL-u nije u interesu da im se ovakva stvar događa”, kazao je premijer Hrvatska.

    Parlamentarna opozicija je ranije danas od vlade zatražila da zbog afere s preprodajom gasa u INI na prvoj narednoj sjednici razriješi članove Uprave i Nadzornog odbbora, a potom i sama podnese ostavku.

  • Suđenje za ratne zločine u “Oluji” počinje 14. oktobra

    Suđenje za ratne zločine u “Oluji” počinje 14. oktobra

    Posebno odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu zakazalo je za 14. oktobar pripremno ročište u procesu protiv četvorice oficira Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva za zločine počinjene u vojno policiskoj akciji “Oluja”, potvrdila je za Tanjug portparol tog suda Tatjana Matić.

    Potvrđenom optužnicom obuhvaćema su četvorica pripadnika hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Vladimir Mikac (67) iz Ptuja, Zdenko Radulj (69) iz Osijeka, Željko Jelenić (69) iz Pule i Danijel Borović (64) iz Varaždina za zločine u akciji “Oluja” dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske na Brionima 31. jula 1995. godine.

    Na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu.

    Cilj ove akcije bio je, prema optužnici, da se srpsko civilno stanovništvo prinudi da trajno napusti teritoriju na kojoj je do tada živjelo u Hrvatskoj, s tim da im se ostave dva putna pravca za izlazak.

    Prema optužnici, sada pokojni general bojnik Josip Čuletić, je u svojstvu rukovodioca Centra operativnog rukovođenja izdao naređenje optuženom Mikcu komandantu 92. Zrakoplovne baze Pula, i Zdenku Radulju komandantu 91. Zrakoplovne baze “Pleso”, Zagreb, za avionske napade po ciljevima na zemlji, što uključuje i civilno stanovništvo koje je bježeći od napada hrvatske vojske i policije već napustilo svoje domove u Hrvatskoj i prešlo u dubinu teritorije susedne međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

    Stanovništvo se, kretalo prema preporukama hrvatskih vlasti, putevima koji su im od njih bili sugerisani kao sigurni i otvoreni za odlazak, u kolonama u kojima nije bilo vojnih formacija, oklopnih vojnih vozila, tenkova ili teškog naoružanja Vojske RSK.

    Mikac je, postupajući po dobijenom naređenju , naredio Jeleniću avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u rejonu u kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Petrovac-Ključ, izvlačeći se iz Hrvatske, sa teritorije RSK, sa prostora Dalmacije i Like.

    Radulj, takođe postupajući po dobijenom naređenju, izdao je naređenje optuženom Boroviću za avionski napad na izbegličku kolonu koja se kretala u rejonu u kojem takođe nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Novci-Prijedor izvalčeći se iz Hrvatske sa teritorije RSK, sa prostora Korduna i Banije.


    Potom je Jelenić, postupajući po dobijenom naređenju, naredio NN pilotu da koristeći avion “Mig 21” (koji je prethodno prebazirao iz Pule na aerodrom u Splitu) izvrši napad po izbjegličkoj koloni koja se kretala putem Bosanski Petrovac-Ključ, što je ovaj učinio 7. avgusta 1995. godine u popodnevnim časovima.

    On je na području Opštine Bosanski Petrovac, u BiH, najprije preletio izbjegličku kolonu (koja je do tada prevalila više od 60 kilometara od granice sa Hrvatskom) , a potom okrenuo avion i u povratku, iako je video da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, dejstvovao raketnim udarima raketama S-24 (namijenjenim za uništavanje neprijateljske žive sile) po izbjegličkoj koloni, zaprežnih, putničkih, teretnih vozila i traktora, kojom prilikom je ubijeno 10 civila.

    U tom napadu je više ljudi ranjeno, od kojih je do sada identifikovano 15 ljudi, a kritičnom prilikom je više vozila u koloni uništeno.

    Borović je, postupajući po dobijenom naređenju , naredio dvojici NN pilota da koristeći dva aviona “Mig 21” (sa aerodroma Pleso) izvrše napad po izbjegličkoj koloni koja se kretala pute Bosanski Novi-Prijedor, što su i učinili dana 8. avgusta 1995. godine u popodnevnim časovima u mjestu Svodna, Opština Bosanski Novi.

    Oni su dejstvovali iz avionskih topova i raketnim udarima raketama S-24 po izbjegličkj koloni, zaprežnih, putničkih, teretnih vozila i traktora, kao i po civilnim objektima u blizini puta, kojom prilikom su ubijena 3 civila.

    U ovim napadima, za sada je identifikovano: 13 ubijenih osoba od kojih je četvoro djece, kao i 24 ranjenih osoba.

    Tužilaštvo je istaklo važnost ovog predmeta i predložilo da se optužnima sudi u odsustvu, iako nisu dostupni pravosudnim organima Srbije, jer, kako je obrazložilo u optužnici protek vremena daje dovoljno razloga za sumnju da će Hrvatska ili Bosna I Hercegovina pokrenuti krivične postupke protiv odgovornih za krivično djelo.

  • Vučić: Beograd ulaže velike napore u dijalog sa Prištinom

    Vučić: Beograd ulaže velike napore u dijalog sa Prištinom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za zapadni Balkan Stjuartom Pičom kome je prenio da Beograd u dijalogu sa Prištinom ulaže velike napore za postizanje održivog dogovora dijalogom i kompromisom bez nametnutih rješenja.

    Vučić je naglasio da Srbija insistira na očuvanju mira, pune stabilnosti i bezbjednosti, posebno za Srbe na Kosovu i Metohiji, saopštila je pres-služba predsjednika Srbije.

    Govoreći o srpsko-britanskim odnosima, Vučić je naveo da je Srbija opredijeljena za intenziviranje saradnje, posebno ekonomske, u kojoj ima mnogo neiskorištenih mogućnosti.

    Pič je zahvalio Vučiću za posvećenost dijalogu Beograda i Prištine i u ime britanske Vlade podržao evropske aspiracije Srbije, naglasivši da je neophodno dalje unapređenje ljudskih prava i rad na reformama u različitim oblastima.

    Govoreći o aktuelnoj energetskoj krizi, kao posljedici rata u Ukrajini, Pič je rekao da je Velika Britanija spremna da unaprijedi saradnju sa Srbijom u oblasti energetske bezbjednosti.

  • Slovenija odlučila imenovati specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan

    Slovenija odlučila imenovati specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan

    Slovenija je imenovala specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan o čemu je obavijestila i zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Gabriela Escobara.

    Na zvaničnoj Twitter stranici Ministarstva vanjskih poslova objavljena je informacija o odluci Slovenije da imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan. Šefica slovenske diplomatije Tanja Fajon je o tome informisala i Escobara na sastanku na marginama Bledskog strateškog foruma.

    Za sada nije navedeno ko će biti specijalni predstavnik Slovenije.
    Ranije je i Njemačka imenovala specijalnog izaslanika za ovaj prostor Manuela Sarrazina s obzirom na to da zemlje Zapadnog Balkana zahtijevaju brojne reforme kako bi im se otvorila vrata Evropske unije. U tom naporu posvećena je i Slovenija, a ovo imenovanje to potvrđuje

    U prethodna dva dana je u Sloveniji održan Bledski strateški forum na kojem su brojni zvaničnici zemalja Zapadnog Balkana, Evrope i svijeta razgovarali o aktuelnim izazovima. Potcrtana je evropska budućnost našeg regiona, a na sastancima je razgovarano i o aktuelnim problemima Bosne i Hercegovine.

  • Mađarski apel EU: “Prestanite”

    Mađarski apel EU: “Prestanite”

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da bi zemlje EU trebalo da prestanu da preduzimaju poteze koji pomažu eskalaciji sukoba u Ukrajini.

    “Na sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije tražiću da se rat konačno završi”, rekao je Sijarto u video snimku objavljenom na Fejsbuku, prenela je agencija TAS S.

    Šef mađarske diplomatije rekao je da je sada neophodno “da se zaborave predlozi koji prete daljoj eskalaciji rata i dozvoli Evropi da se fokusira na mir”.

    Sijarto je govorio i o pretnjama globalnoj ekonomiji koje su doneli sukob u Ukrajini i sankcije Rusiji, a to su, kako je naveo, energetska kriza, odliv radnih resursa, nestašice na globalnom tržištu hrane, kao i novi migracioni talasi.

    “Trebalo bi ostaviti po strani predloge koji dovode do eskalacije rata i konačno se fokusirati na stvaranje mira u svetu”, kazao je Sijarto.

    Ministri spoljnih poslova EU održaće sutra neformalni sastanak u Pragu na kojem će biti reči o situaciji u Ukrajini i pružanju dalje pomoći vladi u Kijevu.

    Takođe se očekuje da razmotre predlog baltičkih država da zaustave izdavanje šengenskih viza građanima Rusije, navodi TAS S.

  • Srbija pozornica za rat između Istoka i Zapada

    Srbija pozornica za rat između Istoka i Zapada

    Propagandni, vojno – obavještajni, politički, ekonomski, geostrateški – sve ovo su frontovi na kojima Istok i Zapad vode svoje ratove ne bi li se izborili za uticaj i nadmoć na važnoj tački mape svijeta – Zapadnom Balkanu i njegovom najbitnijem dijelu Srbiji.

    Srbijja se godinama unazad, pretvorila u binu na kojoj Rusija pokušava na sve načine da zadrži svoju uticaj ili da barem ublaži onaj koji dolazi sa Zapada, piše Blic.

    Stalno pozivanje na “slovensko, pravoslavno i istorijsko pobratimstvo”, “hibridni rat”, posesivno prisvajanje, identifikovanje u tradicionalnim, konzervativnim vrijednostima, gusta vojna i obaveštajna delatnost, geostrateška računica skrivena u odbrani mantre “Kosovo je Srbija” i “bratska” cijena gasa, sve su to načini na koje Rusija pokušava da kidnapuje Srbiju iz zagrljaja Zapada. Sa druge strane su “štap i šargarepa” evrointegracija koji nudi Brisel uz pokroviteljstvo Vašingtona, u svrhu da se ovaj dio Evrope odvoji od ruskog uticaja i stalni pritisak zbog neuvođenja sankcija Kremlju. I sve to preko leđa Srbije.

    To ocjenjuju sagovornici Blica, komentarišući izjavu predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića – da je Srbija “pozornica za posrednički rat između Istoka i Zapada”.

    Dan poslije organizovanja litija protiv “Evroprajda”, Vučić je rekao da Beograd nastoji da održi delikatan balans između svoje ambicije da se pridruži Evropskoj uniji i veza sa Rusijom i Kinom.

    – Ne mogu da kažem da je to (protest) bio posrednički napad, jer je tamo bilo mnogo običnih ljudi… ali da li postoji posredni konflikt u Srbiji – ima ga, bez dileme. Ovdje postoji posredni sukob između Istoka i Zapada – rekao je Vučić

    Prvi front: Propaganda
    Baš taj skup je, smatraju analitičari, pokazna vježba za priču o ruskom uticaju. To je postalo jasno kada su se u prvim redovima skupa pojavili “Noćni vukovi”, motociklisti čiji je globalni vođa Aleksandar Zaldastanov zvani Hirurg, navodno blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    I tu dolazimo do prvog fronta rata “Istok-Zapad”, koji ovih dana isplivava u prvi plan – propagande. Moskva na sve načine pokušava da “prisvoji” Srbiju, neguje narativ o tobožem bratstvu dva naroda, manipuliše desnicom, a njeni zvaničnici u izjavama kritijuju EU i “otvaraju nam” oči o lošim namerma Brisela, sve ne bi li usporili proces evropskih integracija.

    Takvog je stava politički analitičar Dušan Janjić koji je u litijama održanim u Beogradu prepoznao potpis ruske vojne obavještajne službe GRU.

    – Po tome što su litiju predvodili bajkeri “Noćni vukovi”, meni je bilo jasno da iza njegovog organizovanja stoji GRU. Na protestu je vladika banatski Nikanor izjavio da je primer odnosa prema gejevima ruski predsednik Vladimir Putin, i nazvao ga je carem planete zemlje – ukazuje za TV Prva Janjić.

    Drugi front: Energetika
    Kako se bliži jesan sve užarenija tema je energetika i mogući problemi sa nabavkom gasa sa kojima bi Srbija mogla da se susretne zbog sankcija koje je EU uvela Moskvi. Jedna od tema je i cena gasa, i hoćemo li ga kupovati skuplje nego ranije. Vučič je, tokom razgovora sa Putinom u maju ove godine dogovorio da u narednih šest meseci cena ostane 270 dolara za 1.000 kubnih metara.

    To olakšava poziciju Srbiju sa jedne strane, ali je otežava činjenica da je u energetskom sektoru pretežno zavisna od Rusije.

    Ovakav raspored snaga nije po volji Zapadu, a zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država često se mogu čuti kako kritikuju takav odnos, ukazuju da to stvara teren i za politički uticaj i insistiraju da se Beograd što se tiče energenata usmeri i na druge zemlje.

    Treći front: Politika
    Od invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara, besni politički rat – pritisak Zapada da se Srbija priključi spoljnoj politici koju praktikuje Brisel i uvede sankcije Moskvi, a uporedo sa tim i borba obe strane da se Srbija opredeli i ne sedi na dve stolice.

    Iz EU stižu poruke “ili ste sa koljačem ili sa nama”, a simptomatična je bila nedavna izjava predsjednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, da “Srbija neće moći da sedni na svim tim stolicama”.

    Na to za Blic ukazuje Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu.

    – Rrat u Ukrajini baca dugačku senku na Zapadni Balkan, a Srbija objektivno ima drugačiju poziciju od svog okruženja. Energetska zavisnost i nerešeno kosovsko pitanje čine je i politički oslonjenom na Rusiju, a s druge strane, tu je davno proklamovani strateški cilj ulaska u EU i vezanost srpske privrede za najsnažnije evropske privrede – napominje Grubješić.

    Četvrti front: Geostrateški uticaj
    Važna tačka geostrateškog sporenja Istoka i Zapada je Kosovo. Za SAD i većinu od 27 zemalja EU, Kosovo je nezavisna država. Za Rusiju je deo Srbije, ali u cilju sopstvenih potreba, da očuvaju geopolitički uticaj na Balkanu, i to samo onda kada joj odgovara.

    Putin je plastično pokazao da su karte kojima na tu temu igra vrlo prevrtljive, kada je rekao da su Donjeck i Lugansk postale nezavisne po analogiji sa odlukom Međunarodnog suda o Kosovu. Time se praktično poslužio Kosovom na štetu Srbije, a sve kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.

    To je odmah zatim rekao i Vučić, “ocenivši da je Putin, iskoristio Kosovo za zaštitu ruskih interesa”.

    Peti front: Vojno – obavještajni
    Gde je geostrateški subob, tu je, kako to obično biva, i vojno – obaveštajni konflikt velikih sila i pokušaj da se drži kontrola ali i utiče na unutrašnja dešavanja unutar Srbije čak i pokušajem vrbovanja.

    Da toga nema samo u krimi filmovima pisao je i Blic, kada je objavljen snimak na kojem ruski diplomata i pripadnik vojne obaveštajne službe za koga se veruje da je Georgij Kleban daje novac jednom navodno visokopozicioniranom zvaničniku Srbije.

    Iz Moskve su zvanično prokomentarisali to kao “redovnu provokaciju” pred važne susrete, misleći na tada najavlejni sastanak Vučića i ruskog ambasadora u Srbiji Aleknsadar Bocan Harčenka.

    Redovnije su, međutim, kritike koje stižu iz Zapada, i to na račun Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu i sumnja da je špijunskog karaktera.

    Govoreći o svemu tome, predsjednik obrazovno-istraživačkog centra Libek Miloš Nikolić kaže za Blic da je jedna od dimenzija u vezi je sa strateškim ciljem Rusije da oslabi evropsko jedinstvo i solidarnost kao i uopšte podršku Zapada Ukrajini.

    – Metodologija za takve ciljeve poznata je još iz Hladnog rata. U slučaju Srbije i našeg regiona, Rusija će aktivno nastojati da otvori nove krize, da medijski raspaljuje identitetske napetosti iz devedesetih, a ne bih isključio ni da će pokušati da društvenim neredima ugrozi političku stabilnost Srbije. Neke od manifestacija posredničkog rata su stvaranje lažne atmosfere rata oko Kosova, dok traju razgovori Beograda i Prištine- ističe on.

    Podsjeća da Rusija nije pozdravila dogovor o ličnim kartama.

    – Njima nikakvo smirivanje tenzija i završetak višedecenijskih sukoba ne odgovara. Rusiji ne odgovara to što Srbija gradi ono što nazivam alternativnim jedinstvom sa Zapadom, jer želi Srbiju da zadrži u podređenom položaju mlađeg brata Kremlja. U tom posredničkom ratu, Moskva se oslanja na naklonost prema Putinu koja je nažaost i dalje postoji u delu naše javnosti. Litije su takođe dobar primer pokušaja da se Zapadu poruči kako navodno Srbija stoji uz Putina u ratu u Ukrajini. Pitanje ljudskih i manjinskih prava odnosno položaj LGBT+ zajednice u Srbiji tu je samo paravan da se prikaže da Rusija navodno ima svog saveznika u agresiji – napominje Nikolić.

  • Petković poručio da Prištinu ne interesuje sudbina nestalih Srba

    Petković poručio da Prištinu ne interesuje sudbina nestalih Srba

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da Priština ne želi da se rasvijetli sudbina nestalih već da ovim pitanjem pokušava da ucjenjuje i pritiska Beograd, postavljajući nemoguće uslove i formulacije kojima želi da kriminalizuje sve Srbe.

    Današnje istupanje predstavnika privremenih institucija samouprave u Prištini, na Međunarodni dan nestalih, pokazuje da njima nije stalo ni do sudbine nestalih, ni do rešavanja ovog pitanja, već isključivo do napada na zvanični Beograd, istakao je Petković.On ističe da je, za razliku od Prištine, Beograd nepokolebljivo opredijeljen da se potraga za nestalima izdigne iznad dnevne politike i rasvijetli sudbina 1.620 nestalih, te podsjeća da je Beograd zato u okviru dijaloga u Briselu pokrenuo ovo pitanje, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

    – Beograd je do sada pretražio sve, ukupno 23 lokacije, koliko je Priština zahtijevala u okviru potrage za nestalim licima, među kojima je i posljednja – rudnik Štavalj, dok vlasti u Prištini i dalje odbijaju da sa srpskim i međunarodnim ekspertskim timovima omoguće pretragu devet lokacija, za koje posjedujemo informacije da skrivaju tijela ubijenih Srba – navodi Petković.

    On podsjeća da je Beograd tražio da se pretraže Košare, Lapušnik kod Glogovca, Dojnice kod Prizrena, Javor kod Suve Reke, Jugovo kod Istoka, Budisavci i Baljevac kod Kline, Livačko jezero kod Gnjilana i Meja kod Đakovice, ali Priština to ne dozvoljava.

    Petković poručuje da će Beograd nastaviti da insistira da se rasvijetli sudbina svake pojedinačne osobe, koja se vodi kao nestala tokom sukoba na Kosovu i Metohiji i ulaže maksimalne napore da se i u okviru dijaloga u Briselu postigne sporazum koji bi trebalo da pruži osnovu za rješavanje ovog civilizacijskog pitanja.

    Premijer i predsjednik samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti i Vjosa Osmani pozvali su danas međunarodnu zajednicu da izvrši dodatni pritisak na Beograd u pronalaženju nestalih.

  • Brnabićeva upozorava

    Brnabićeva upozorava

    Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je da premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti želi nestabilnost i rat na Kosmetu, dok je cilj Srbije da sačuva mir i da po svaku cijenu izbjegne sukob.

    Brnabićeva je navela da iskra sukoba može u svakom trenutku da se zapali, kao što je moglo da se desi u noći 31. jula.

    Ona je istakla da svi bezbjednosni kapaciteti moraju da budu u službi države, a ne smanjeni što bi se desilo u slučaju održavanja “Evroprajda” u septembru u Beogradu.

    Brnabićeva je za televiziju Pink rekla da je ta manifestacija bez problema održavana od 2014. godine, ali da sada svi moraju da pokažu odgovornost.

    Ad
    – Postoje trenuci kada država mora da nam bude na prvom mjestu – naglasila je Brnabićeva.

  • Vučić: Evroprajda neće biti i ta se odluka ne može promijeniti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, bez obzira na optimistične izjave nekih evropskih predstavnika, trenutno ne vidi rješenje za tablice na KiM. Kaže da Evroprajda neće biti i da ta odluka ne može da se promijeni.

    Aleksandar Vučić je rekao da će Priština svakako od 1. septembra nastaviti sa svojom kampanjom i pokušati da natjera Srbe da promjene tablice na svojim vozilima.

    Vučić je tako odgovorio na pitanje novinara da prokomentariše to što je Žozep Borelj imao optimističku izjavu da će pitanje tablica biti rješeno kao pitanje dokumenata.

    “Evropski političari su od mene mnogo pmentniji i ozbiljniji i ne moraju da budu mrgudi kao ja i da imaju optimističan scenario u glavi. Ne vidim u ovom trenutku nikakvo rješenje i 1. septembra će oni će ići sa svojom kampanjom i pokušati da natjeraju Srbe da promjene tablice. Mislim da u tome neće imati velikog uspjeha”, istakao je Vučić.

    Kaže da je Aljbin Kurti u Briselu rekao da vjeruje da će imati velikog uspjeha da Srbi zamene KM tablice.

    “To je proces koji će da traje, mi smo svakako od 1. septembra suočeni sa tim problemom, ne postoji mogućost da se prije 1. septembra to riješi. Ali, ostaje nam da čekamo i vidimo, očekujem poslije važne razgovore poslije Otvorenog Balkana i posete Erdogana. Imaćemo mnogo posrednika koji će dolaziti iz Evrope i svijeta, ali u ovom trenutku ne vidim nikakvu mogućnost pomaka jer ne postoji želja kod Prišine da razgovara o racionalnim i kompromisnim rješenjima”, rekao je Vučić.

    Na kraju je ironično dodao da možda, ipak, Evrpljani bolje znaju šta će se desiti.