VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vađenje njemačkih brodova iz Dunava trajaće godinu i po

    Vađenje njemačkih brodova iz Dunava trajaće godinu i po

    Vađenje 21 potopljenog njemačkog ratnog broda koji od 1944. godine leže na dnu Dunava kod Prahova trajaće više do godinu i po dana, a vrijednost ovog projekta je oko 30 miliona evra.

    “Razlog je što je u njima veliki broj neeksplodiranih ubojnih sredstava”, izjavio je danas u Prahovu ministar građevinarstva, saobraćaja i infsrasturkture Tomislav Momirović, prenosi B92.

    Nakon što je taj dio Dunava obišao u društvu ambasadora EU u Beogradu Emanuela Žiofrea i šefa Regionalne kancelarije Evropske investicione banke (EIB) Aleksandra Bragoncija, Momirović je istakao da je “apsolutni prioritet bezbednost građana i okoline”.

    “Prethodnih godinu dana smo kamerom snimili brodove i utvrdili način na koji ćemo raditi, jer brodovi se ne mogu fizički vaditi u komadu. Oni će podvodno da se seku, deminiraju i da se onda priđe uništavanju mina”, objasnio je Momirović.

    Naglasio je da je čitav posao vrlo delikatan, jer nije poznato kako će se eksplozivna sredstva ponašati prilikom vađenja.

    “Imajte na umu da je to 21 brod sa različitim ubojnim sredstvima, od kojih su najosetljivije i najopasnije protivpodmorničke mine koje su teže do 100 kilograma i nismo sigurni kako će reagovati kada dođu u kontakt sa vazduhom. Svega smo toga svesni i zato će projekat trajati sigurno više od godinu i po dana, ali ćemo to uspešno realizovati u saradnji sa našim prijateljima iz EU i EIB-a”, rekao je Momirović.

    Ministar je naveo da su u prethodnom periodu sa istim partnerima na kratkom toku Dunava započela tri važna projekta vrijedna blizu 100 miliona evra koji se odnose na revitalizaciju i modernizaciju prevodnica Ðerdap 1 i Ðerdap 2 čija vrijednost je 32 miliona evra, vađenje potopljenih brodova vrijedno 30 miliona evra i proširenje Luke Prahovo.

    Rekao je da luka ima veliku važnost za Hemijsku industriju Prahovo, željezaru u Smederavu i borski basen.

    Momirović je istakao da je ponosan što je vlada u uslovima izuzetno niskog vodostaja obezbijedila plovnost Dunava kroz Srbiju i izrazio nadu da će, zahvaljujući pomoći Srbije, ubrzo početi bagerski radovi u Bugarskoj kako bi i u toj zemlji Dunav ponovo bio plovan.

    Ambasador Žiofre je istakao da potopljeni brodovi kod Prahova predstavljaju veliku opanost za plovidbu, ali su veliki ekonomski i ekološki problem.

    “Ovaj projekat je dio našeg šireg projekta koji zovemo ‘Tim Evropa’ u okviru koga radimo na obnovi i modernizaciji prevodnica Ðerdap 1 i Ðerdap 2, kao i povećanja kapaciteta i modernizaciji Luke Prahovo. Svi projekti su važni za Negotin i EU, jer je vodni saobraćaj ekonomičan, a s druge strane ekološki i energetski opravdan. Jedan brod može da preveze žitarica ili drugog materijala koliko stane u 120 kamiona, što je 120 kamiona manje na putevima”, objasnio je Žiofre.

    Naglasio je da je “Tim Evropa” zajedno sa EIB-om obezbijedio oko 100 miliona evra za različite projekte na toku Dunava kroz Srbiju koji se prostiru na svega 10 kilometara obale, što će sve pomoći da se plovidba skrati za četiri i po sata.

    Bragonci je naveo da je modernizacija prevodnice Ðerdap 1 već povećala plovnost 30 odsto.

    “Sve institucije iz ‘Tima Evropa’ su pokazale veliku posvećenost realizaciji projekata koji će omogućiti bolju saobraćajnu povezanost čitavog regiona”, rekao je Bragonci.

  • Pljačka naftnog giganta INA-e: Blokirana imovina, ali i 813 miliona kuna

    Pljačka naftnog giganta INA-e: Blokirana imovina, ali i 813 miliona kuna

    Ministarstvo finansija Hrvatske organizovalo je konferenciju za medije na kojoj su objavljeni detalji o pljački naftnog giganta INA.

    Osim ministra finansija Marka Primorca, javnosti su se obratili i šef Ureda za sprečavanje pranja novca Ante Biluš i direktor Porezne uprave Božidar Kutleša koji su pojasnili detalje šokantnog slučaja koji je u mnogo čemu historijski.
    “Ovo je specifičan slučaj jer ovo je najveća blokada u historiji rada ovog ureda. Banke su nam poslale obavijest o sumnjivoj transakciji. Naš cilj je da se onemogući korištenje imovinske koristi do koje se došlo kaznenim djelima. Blokirano je 813 miliona kuna u osam poslovnih banaka na 16 računa, u šest otvorenih investicijskih fondova. Blokirane su i nekretnine u vrijednosti 3 miliona eura”, rekao je Biluš.


    Kao što je ranije poznato, USKOK je pokrenuo istragu u kojoj su se našli direktor u INA-i Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorov otac Dane te predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.

    Šteta za INA-u prelazi milijardu kuna, protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za preko 90 miliona kuna, a Josip Šurjak za 68.9 miliona kuna.

    Iako na konferenciji za medije zvaničnici nisu bili raspoloženi za pitanja novinara te nisu ponudili dodatne podatke, ministar Primorac je izjavio kako mu je drago da je u svim radnjama službi osigurano oduzimanje nelegalno stečenog novca.

    “Uvjeren sam da ćemo saznati sve o procesima u INA-i, zasad te informacije nemamo. Svjestan sam da su mediji nestrpljivi, pa i ja sam, ali ne mogu sada govoriti o nekakvim hapšenjima”, rekao je ministar.

    Podsjetimo, istražitelji sumnjaju da je Damir Škugor od juna 2020. do 27. augusta 2022., u Zagrebu, Šibeniku i Vinkovcima, kao direktor Plina i energije Industrije nafte i zamjenik predsjednika nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije povezao u zajedničko djelovanje ostale osumnjičenike pri čemu su prirodni plin kojim raspolaže INA prodavao po cijenama ispod tržišne cijene.

    INA je u konačnici oštećena je za najmanje milijardu kuna, a okrivljenici i okrivljeno društvo su ostvarili nepripadnu imovinsku korist od najmanje 848 miliona kuna, sumnjaju istražitelji.

    Otkrivaju i da su osumnjičeni kupovali plin od Ine po 19,5 eura, a prodavali po čak 210 eura. Škugor je, kako se doznaje, na ispitivanju ustvrdio da nije kriv te da je plin prodavan prema poslovnoj politici INA-e.

  • Vučić: Srbija pozornica za rat Istoka i Zapada

    Vučić: Srbija pozornica za rat Istoka i Zapada

    Srbija je pozornica za posrednički rat između Istoka i Zapada, izjavio je za Rojters Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije

    Britanska novinska agencija navodi da ova Vučićeva konstatacija dolazi dan nakon protesta u Beogradu protiv gej parade, apostrofirajući da su na tom protestu okupljeni nosili ruske zastave i postere ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Srpski predsjednik je rekao da ne može da kaže da je neko posredovao u ovom “napadu”, jer je bilo mnogo običnih ljudi na protestu, ali je dodao i da nema dilemu da se u Srbiji odvija posredni konflikt.

    “Bez dileme, ovde postoji posredni sukob između Istoka i Zapada”, dodao je Vučić.

    Rojters dodaje da je Srbija kandidat za člansvo u EU, da je vojno neutralna, međutim, da održava veze sa NATO i da je kupila oružje od članica zemalja Alijanse.

    Navodi se i da je Beograd skoro potpuno zavisan od ruskog gasa i da je kupio oružje od Rusije, a da je Kina glavni investitor u Srbiji, uglavnom u rudarstvu i infrastrukturi.

    Rojters konstatuje da je Srbija osudila ruski napad na Ukrajinu u UN, ali da je odbila da uvede sankcije Moskvi, kao i da Rusija i Kina podržavaju Srbiju u očuvanju Kosova i Metohije.

    “Pokušavamo da preživimo, sa što manje rana i ožiljaka koliko je to moguće”, rekao je Vučić.

    Rojters se osvrnuo i na nedavni dogovor između Beograda i Prištine oko dokumenata, ali da vlasti u Prištini traže od lokalnih Srba da promjene registarske tablice, sa srpskih na kosovske.

    Vučić je rekao da ne vjeruje da Priština želi “ozbiljan razgovor ili ozbiljan dijalog”, ali da oni vjeruju da mogu da nametnu svoje planove uz podršku Zapada.

    “Verujem da će te zemlje koje štite takozvanu nezavisnost Kosova uveriti režim u Prištini da se ne igraju sa konfliktom u regionu, koji je svakako pun problema”, dodao je Vučić.

    Srpski predsejdnik je istakao da se više razgovora i “šatl diplomatija” izaslanika EU i SAD očekuje narednih nedjelja.

  • Milanović: Optužnicama protiv hrvatskih pilota Vučić ugrožava savezništvo Hrvata i Srba u BiH

    Milanović: Optužnicama protiv hrvatskih pilota Vučić ugrožava savezništvo Hrvata i Srba u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović smatra da bi se tužbom Srbije protiv četvorice pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) mogli pogoršati odnosi između Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini.

    To je poručio prošle sedmice, ocijenivši da je ova tužba neutemeljena. Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika je ponovo nazvao saveznikom Hrvata u Bosni i Hercegovini.
    “Nama ovo ne odgovara zbog odnosa s Republikom Srpskom i Dodikom. Sada su izbori u Bosni i Hercegovini. Dakle, Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini su, nažalost, ali tako je, upućeni jedni na druge. Ovo kontaminira taj prostor. Ne očekujem od Dodika da sada optuži Beograd. No, Dodik je hrvatski saveznik u Bosni i Hercegovini. To moramo shvatiti i tako se ponašati. Ovo kvari relativno dobre odnose Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini. Ovim se time gazi, rastura”, poručio je Milanović.

    Apelacijski sud u Beogradu nedavno je potvrdio optužnicu protiv pripadnika HRZ-a Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Željka Jelenića i Danijela Borovića. Optuženi su da su 7. i 8. augusta 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Bosanskog Novog.


    Podsjetimo, ranije je Milanović više puta izjavljivao da za Hrvatsku nije problematična politika lidera SNSD-a Milorad Dodik jer se s njim “sve dogovori za deset minuta”.

    “Milorad Dodik je katkad neobuzdan i problematičan, ali on je zadnji problem u Bosni i Hercegovini, a posebno iz perspektive bh. Hrvata. Uopće ne znam zašto se spominje Dodika. S Dodikom se dogovorimo za deset minuta, i to ne o podjeli Bosne, nego o uređenju Bosne”, rekao je.

  • Vučić: Izborili smo se za srpsku državnost na KiM

    Sporazum Beograda i Prištine o ličnim kartama je usmeni sporazum, pismeni je postignut 2011. Mi smo se borili da nešto ispravimo i mislim da smo uspjeli, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Mi smo se borili da nešto ispravimo i mislim da smo uspeli da nešto ispravimo. Ne možemo se zalagati za Otvoreni Balkan a da zatvarate sve granice. Mislim da je ovo što je postignuto dobro za nas. Mi smo i do sada priznavali njihova dokumenta ali smo im izdavali papir a sada će biti okačen papir disklejmera da to nije nikakvo priznanje ali smo se izborili za državnost na KiM, da dokumenta Republike Srbije važe na KiM posebno Srba sa KiM”, rekao je Vučić.

    Međuti, kako kaže predsjednik Srbije, prištinske vlasti ne odustaju od svojih ciljeva.

    “Aljbin Kurti je danas rekao da do kraja oktobra meseca neće biti više nevažećih tablica, a to govori da on želi dalje sukobe iako oni nemaju dokument na osnovu kojih to mogu da urade. Plašim se da nakon ovog sledi nešto drugo, treće i da nas neko gura u sukobe”, rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije je rekao da ništa nisu potpisivali.

    “Albanci insistiraju na sporazumu iz 2011. godine a da se briše sporazum iz Brisela 2013. godine i da se ne govori o ZSO”, rekao je Vučić.

    Na pitanje da li je tačno da je odbio zahtjev nekoliko zapadnih zemalja da pošalje svoje vojne atašee u inspekciju naoružanja i ljudstva u kasarne Vojske Srbije u Novom Pazaru i Raški, predsjednik Srbije je rekao da je takvih zahtjeva bilo, ali da je on to kao vrhovni komandant oružanih snaga to odbio u skladu sa Ustavom.

    “Tamo mogu da uđu predstavnici nadležnih državnih organa Republike Srbije uz odobrenje vrhovnog komandanta, i nikako drugačije. Nisam bio voljan da im odobrim ulazak u naše garnizone i kasarne. Nije to njihov posao i nemaju šta da traže tamo”, rekao je Vučić.

    Što se tiče posebne sjednice Skupštine o KiM, Vučić kaže da je uvijek spreman, čim se usaglasi vrijeme sa obavezama poslanika Narodne Skupštine.

  • Vučić odbio zahtjev stranih vojnih atašea da obilaze kasarne u Srbiji

    Vučić odbio zahtjev stranih vojnih atašea da obilaze kasarne u Srbiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je odbio zahtjev stranih vojnih atašea da obiđu srpske kasarne u Raški i Novom Pazaru, ističući da kao vrhovni komandant ulazak u te objekte može da odobri samo nadležnim organima Srbije.

    Nisam bio voljan da to dozvolim. Možda je to moguće kada budemo organizovali neki slet. Sada to nije njihov posao da gledaju šta imamo – rekao je Vučić na Kneževom polju kod Valjeva, gdje je prisustvovao otkrivanju skulpture književniku i novinaru Radovanu Belom Markoviću.

    Odgovarajući na novinarska pitanja o dijalogu Beograda i Prištine, Vučić je ocijenio da današnja poruka Aljbina Kurtija da očekuje da na Kosovu više neće biti “nevažećih tablica” predstavlja novu prijetnju Srbima i da to znači da Kurti želi nastavak sukoba i problema.

    – Oni imaju sporazum o slobodi kretanja koji se tiče tablica, ali je to drugačije. Mi ćemo se boriti i čuvati stranu našem narodu. Ja sam vam rekao da i kada riješimo jednu stvar, onda dolazi druga, treća, četvrta. Ali, naše je da čuvamo svoju poziciju – naveo je Vučić.

    On tvrdi da Srbija, uprkos kritikama u dijelu javnosti, ni za jotu nije odstupila od svoje pozicije po pitanju ličnih dokumenata.

    – Mislim da mi imamo jednu falinku. Kad god kažemo da smo nešto riješili, utoliko gore. Ovo što je postignuto je veoma dobro za nas. Da se oni ne prave naivni, oni su sa njihovim dokumentima išli kroz centralnu Srbiju – naveo je Vučić.

    On je dodao da sada, kada je riječ o ličnim dokumentima, postoji poster tri sa dva metra na prelazima na kojem piše da to nije nikakvo priznanje Kosova.

    – Mi smo se izborili za srpsku državnost na Kosovu i Metohiji, gdje važe dokumenta Srbije – rekao je Vučić.

    Otkrivanju skulpture Radovanu Belom Markoviću na Kneževom polju, koju je izradio vajar Milutin Ranković, prisustvovali su i lider Socijalističke partije Ivica Dačić, njegovo preosveštenstvo vladika valjevski Isihije, nekadašnji premijer Srbije i predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, akademik Matija Bećković drugi gosti.

    Na svetkovini u slavu čuvenog pisca biće dodijeljene i nagrade za doprinos kulturi i novinarstvu

  • Vučić: “Izvanredna obučenost naših snaga bezbjednosti”

    Vučić: “Izvanredna obučenost naših snaga bezbjednosti”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je zajednička vježba Vojske i MUP-a Srbije na poligonu Pasuljanske livade pokazala izvanrednu koordinaciju, pripremljenost i obučest snaga bezbjednosti.
    “Čestitam i veliko hvala za trud, hrabrost i ljubav prema otadžbini”, napisao Vučić na “Instagramu”.

    Vučić je danas prisustvovao združenoj taktičkoj vježbi Vojske i MUP-a Srbije pod nazivom “Severac 2022”.

    Vježba sa bojevim gađanjem snaga Vojske Srbije i MUP-a Srbije predstavlja završni dio intenzivnih vježbovnih aktivnosti koje su u skladu sa scenarijom izvedene tokom ove nedjelje na Pasuljanskim livadama.

  • Ministarstvo o masovnom trovanju turista u Budvi: Neprekidno pratimo situaciju

    Ministarstvo o masovnom trovanju turista u Budvi: Neprekidno pratimo situaciju

    Zavod za hitnu medicinsku pomoć u Budvi i opšte bolnice Kotor, Bar i Cetinje preduzeli su sve mjere i obezbijedili neophodnu zdravstvenu zaštitu turistima koji su zbog simptoma trovanja potražili pomoć, rekao je crnogorski ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

    Šćekić je naveo da zdravstveni sistem stoji na raspolaganju svim turistima koji su zbog simptoma trovanja sinoć potražili pomoć u zdravstvenim ustanovama.

    On je naveo da je Zavod za hitnu medicinsku pomoć u Budvi od trenutka kada su se javili prvi pacijenti brzo reagovao i zbog dalje pomoći oni su upućeni u opšte bolnice Kotor, Bar i Cetinje.

    “Situacija se neprekidno prati od prvih prijema pacijenata koji su zatražili ljekarsku pomoć”, naveo je Šćekić na “Tviteru”.

    U jednom budvanskom hotelu, koji je i ranije pečaćen zbog neispunjavanja zdravstveno-sanitarnih uslova, došlo je do trovanja hranom 96 stranih turista.

    Istovremeno, grupa gostiju jednog budvanskog hotela, koji su završili u bolnici zbog trovanja hranom, odbili su da se vrate tamo i biće smješteni u Slovenskoj plaži, rečeno je “Danu” u Opštini Budva.

    Za njih je Opština Budva obezbijedila je smještaj u Turističkom naselju Slovenska plaža i snosiće njihove troškove.

    Gotovo stotinu turista iz Poljske, Slovačke i Slovenije zatražili su pomoć u budvanskoj Hitnoj pomoći, a neki su završili u bolnicama u Kotoru i Baru i Cetinju zbog trovanja hranom.

    Turisti koji su u petak dobili trovanje hranom jeli su u dva restorana. Inspekcija je uzela uzorke iz kuhinja oba restorana i ispituje da li je u njima došlo do trovanja.

    Budvanski hotel u kojem se, kako se sumnja, gostiju otrovalo hranom odbacuje krivicu i tvrdi da su se turisti otrovali na drugom mjestu.

    Iz hotela su “Vijestima” kazali da se gosti nisu otrovali u njihovom restoranu, već da su juče bili ja izletu u Boki, te da su bili na brodu gdje su konzumirali hranu.

    “Da su se gosti otrovali u našem restoranu, onda bi i ostali gosti hotela imali iste simptome. Znači trovanje su dobili samo oni koji su bili na izletu”, tvrde u hotelu.

  • Reakcije na dogovor Beograda i Prištine: “Srbi sa KiM ostaju svoji na svome”

    Reakcije na dogovor Beograda i Prištine: “Srbi sa KiM ostaju svoji na svome”

    Nakon što je saopšteno da je u Briselu postignut sporazum između Beograda i Prištine koji se tiče slobode kretanja i srpskih dokumenata uslijedile su brojne reakcije, a za direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petra Petkovića on je od presudnog značaja za Srbe koji žive na KiM.

    “Zahvaljujući snažnim diplomatskim naporima predsednika Aleksandra Vučića, Beograd je uspeo da dobije potrebne garancije EU i time postigne dogovor koji se tiče slobode kretanja i srpskih dokumenata”, pojasnio je večeras Petković.

    “Njime smo uspeli da obezbedimo mir i stabilnost na prostoru Kosova i Metohije i sačuvamo srpske lične karte za Srbe u južnoj pokrajini, kako severno, tako i južno od Ibra. Zato mogu da kažem da imamo značajnu i važnu vest”, naveo je Petković i dodao da je “Beograd uprkos svim preprekama i ucenama, uspeo da sačuva srpska lična dokumenta za Srbe u pokrajini, pa samim tim sačuva i prisustvo države Srbije na ovom prostoru”.

    “To znači da će svaki građanin Srbije koji živi na Kosovu i Metohiji moći sa srpskom ličnom kartom slobodno da se kreće. Svaki Srbin južno i severno od Ibra, bez izuzetka, će moći sa svojom srpskom ličnom kartom normalno i bez problema da živi, radi, putuje i prelazi preko administrativnih prelaza”, naveo je Petković i ukazao je da je prethodnih sedmica vođena teška diplomatska borba.

    “Danas popodne smo obavešteni da je prihvaćen uslov Beograda o kom je jutros govorio predsjednik Vučić i dobijene su garancije EU da će srpski narod na KiM moći da se slobodno kreće sa srpskim ličnim kartama”.

    Naveo je da ovaj današnji dogovor kojim se prihvataju lična dokumenta iz prije svega obostranog praktičnog razloga slobode kretanja prati tekst disklejmera, koji će biti svuda vidno istaknut, a koji glasi:

    “Omogućavanje korišćenja ličnih karata izdatih od strane Prištine (Kosova) se vrši isključivo iz praktičnih razloga radi olakšavanja položaja pojedinaca i omogućavanja slobode kretanja, u skladu sa Sporazumom o slobodi kretanja postignutim u Dijalogu 2011. godine, ne može se tumačiti kao priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, ne prejudicira određivanje konačnog statusa Kosova i ne može se tumačiti kao pristanak Beograda na odstupanje od Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 (1999)”.

    Petković je istakao da ovim dogovorom Srbi sa Kosova i Metohije ostaju svoji na svome i neće im biti potreban nikakav papir, dokaz ili dodatni dokument da mogu da žive na svojim ognjištima.

    “Ovim dogovorom uspeli smo da se izborimo da se našem narodu koji živi na KiM ne izdaju nikakvi papiri sa viznim režimom trajanja od 90 dana, jer Srbi na KiM nikada neće biti stranci na svojoj zemlji”, kazao je direktor Kancelarije za KiM.

    Petković je predočio da u narednom periodu predstoje značajni izazovi u vezi sa srpskim registarskim oznakama.

    “Ali, mogu da potvrdim da 1. septembra Srbi sa Kosova i Metohije neće imati nikakve probleme sa srpskim dokumentima na administrativnim prelazima. Priština je ipak na kraju prihvatila postojanje ličnih dokumenata koje izdaje Republika Srbija za srpski narod koji živi na Kosovu i Metohiji”, zaključio je Petković.

    Predsednik Srpske liste Goran Rakić pozdravio je večeras dogovor između Beograda i Prištine o izlazno/ulaznim dokumentima i poručio da je ovaj dogovor od “neprocenjivog značaja za Srbe na Kosovu i Methiji”. On je dodao da je ovo “samo gašenje požara, ili pokušaj gašenja, ali da je vatra i dalje prisutna i da dolazi iz Prištine”.

    “Za Srbe koji žive na KiM ovo je dogovor od neprocenjivog značaja, jer naš narod najbolje zna koliko je prošao neprospavanih noći, brige, koliko je strepnji za nama, jer taj 1. septembar je koliko već sutra”, poručio je Rakić. On je istakao da nema sumnje da su pred Srbima sa KiM novi izazovi, ali da se neće dozvoliti ni ukidanje KM registarskih tablica države Srbije.

    Priština: Reciprocitet da bude duh rješenja
    Predstavnici privremenih prištinskih institucija oglasili su se večeras povodom postignutog dogovora Beograda i Prištine o ulazno/izlaznim dokumenata, koji tumače kao primjenu principa reciprociteta.

    Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti napisao je na Tviteru da “reciprocitet treba da bude duh principijelnih rješenja”.

    Predsednica privremenih institucija u Prištini Vjosa Osmani napisala je na Fejsbuku da će Priština, kako je navela, “nastaviti svoju posvećenost ka međusobnom priznavanju”.

    Ona je zahvalila SAD i EU na podršci.

    Borel: Dogovor u interesu svih građana
    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je večeras da ga raduje što je pronađeno rješenje pod okriljem EU kojim se, kako je naveo, “olakšava putovanje između Kosova i Srbije, što je u interesu svih građana Kosova i Srbije”, uz posebnu zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

    “Posebno sam zahvalan predsedniku Vučiću koji je pokazao veliku odgovornost. Prethodni dani su bili primjer odlične praktične saradnje između EU i SAD, stoga želim da zahvalim američkim partnerima što su pomogli u dijalogu. Hvala i Miroslavu Lajčaku za odlično obavljen posao”, rekao je Borel u video obraćanju na Tviteru.

    Zahvalan je, naveo, Vučiću i Aljbinu Kurtiju što su “pokazali pravo liderstvo, a posebno naglašavam i odličnu saradnju EU i SAD”.

    On, međutim, dodaje da rad na slobodi kretanja nije gotov.

    “Neki problemi i dalje ostaju. Očekujem da će obojica lidera nastaviti da pokazuju odlučnost sa ciljem da se riješi problem oko tablica. Rekao sam mnogo puta, ako uzmemo u obzir aktuelan rat u Ukrajini, nisu nam potrebni novi problemi, nove tenzije, već rješenja za Zapadni Balkan, a danas smo došli do jednog rješenja. Bio je danas veoma dobar dan”, zaključio je Borel.

    Bilčik: Dogovor BG i PR ce smiriti tenzije u regionu
    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je danas da će dogovor Beograda i Prištine oko dokumenata smiriti tenzije u regionu.

    “Ovo su dobre vijesti. Potpuna implementacija dogovora je ključ. Nadam da će ovaj dogovor, takođe, pomoći da se smire tenzije u regionu i da se javna diskusija u Srbiji okrene ka ostalim zadacima koji se tiču Evropske unije”, naveo je Bilčik na Twitteru, reagujući na izjavu Žozepa Borela, koji je u ime EU objavio ovu informaciju.

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borel saopštio je ranije da postignut dogovor Beograda i prištine o ulazno-izlaznim dokumentima.

    Rama: Dogovor Beograda i Prištine dobra vijest
    Premijer Albanije Edi Rama je podravio i kao dobru vijest ocijenio dogovor Beograda i Prištine o ličnim dokumentima, te dodao da će on “podići dijalog na još jedan nivo”.

    “Dobre vesti, rešavanje pitanja slobodnog kretanja između Srbije i Kosova kroz dijalog i uz čestitke obema stranama, nadam se da će ovaj razvoj dijaloga podići na novi nivo, kako ne bismo gubili vrijeme i energiju….”, napisao je Rama na Tviteru.

  • Sijarto: Svijet se ne sastoji samo od Amerike i Evrope

    Sijarto: Svijet se ne sastoji samo od Amerike i Evrope

    Svijet se ne sastoji samo od Amerike i Evrope, liberalnoj politici nedostaje uvažavanje prema drugim državama, a mađarsku politiku, koja se zasniva na uvažavanju, cijene u većini zemalja, izjavio je šef mađarske diplomatije Piter Sijarto.
    – Svijet se ne sastoji samo od Amerike i Evrope. Atmosfera je u svijetu izvan Amerike i Evrope potpuno drugačija, nego što o njoj ovdje u Evropi pišu liberalni mediji. U većini zemalja, osim Sjeverne Amerike i Evrope, narativi ovdje u Evropi doživljavaju neuspjeh. Mađarska spoljna politika i politika u svijetu, osim u malom dijelu, se veoma poštuje – rekao je Sijarto nastupajući na forumu „Tranzit“ u mađarskom gradu Tihanj.

    On je naveo da se u svijetu ozbiljno odnose prema tome ko govori iskrenije, pravednije i direktno i ko djeluje u skladu s nacionalnim interesima.

    – Možete pisati u liberalnim medijima: ‘Kakav je to svijet izvan Sjeverne Amerike i Evrope?’ Pa, kakav je? Vrijedi otići i vidjeti. I još jedna važna stvar. Ono što nedostaje liberalnoj politici, liberalnoj spoljnoj politici, liberalnom razmišljanju je – poštovanje. Mi Mađari svoju spoljnu politiku zasnivamo na uzajamnom poštovanju. Mi ne gradimo spoljnu politiku kako bismo rekli drugim zemljama kako da rade, ne da bismo ih podučavali, ne da bismo govorili o drugim zemljama na način na koji američki ambasador govori o nama u Senatu. Mi sprovodimo spoljnu politiku kako bismo izgradili veze koje su korisne za zemlju. Ta strategija spoljne politike zasnovana na uzajamnom poštovanju u velikom dijelu svijeta izaziva poštovanje – podvukao je on.

    Tokom posjete Moskvi 1. februara mađarski šef diplomatije je izjavio da Budimpešta pozdravlja dijalog Rusije i zapadnih saveznika i predlaže mađarski model, da kao članice NATO-a i EU podržavaju dobre odnose s Rusijom koji će se zasnivati na uzajamnom poštovanju.

    Sijarto je istakao da su zemlje Istoka postale pokretač velikih ekonomskih promjena u svijetu i da je neophodno priznati činjenicu da se ekonomije Zapada i Kine spajaju.

    – Nikada nismo diskriminisali preduzeća ni na osnovu geografije, ni na osnovu partije, podržavali smo svakoga ko je mogao da doprinese razvoju mađarske ekonomije. I neophodno je priznati da je ova svjetska kriza još jače potvrdila da vjetrovi velikih promjena u svjetskoj ekonomiji danas nedvosmisleno duvaju s istoka. Situacija je takva da je spajanje zapadne i kineske ekonomije – činjenica – rekao je Sijarto, navodi Sputnik.

    Ranije je Ministarstvo inostranih poslova Mađarske saopštilo da će kineska kompanija za proizvodnju akumulatora Contemporary Amperex Technology Co. Limited (CATL) u mađarskom gradu Debrecenu izgraditi drugu fabriku u Evropi.