Kategorija: Region

  • Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova

    Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova

    Komandant Komande združenih snaga NATO u Napulju admiral Stjuart Manč rekao je da Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova i Metohije.

    On je rekao da je Kfor spreman za pružanje bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na tom prostoru.

    Manč je naveo da Kfor od oktobra pojačava svoje prisustvo dodavanjem snaga i patrolama, kao i da će nastaviti da ispunjava svoj mandat propisan Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    – Rješenja se moraju tražiti kroz dijalog – istakao je Manč.

    Manč je rekao da od svih aktera očekuje da budu u bliskoj koordinaciji sa Kforom i da se suzdržavaju od provokativnih demonstracija sile i djeluju konstruktivno, kako bi se održavala sigurnost i bezbjednost svih zajednica i sloboda kretanja.

    Na pitanje zašto Kfor dopušta da kosovska policija naoružana automatskim naoružanjem dolazi na sjever Kosova, iako to nije u skladu sa sporazumom iz 2013. godine, Manč je rekao da “Kfor nastavlja da podržava dijalog kako bi se umanjile tenzije i rješavale nesuglasice”.

    Povodom zahtjeva Srbije da se srpske snage vrate na Kosovo i Metohiju u skladu sa Rezolucijom 1244, Manč je za Tanjug rekao da je “Kfor primio pismo od Srbije i da se zahtjev trenutno nalazi u fazi razmatranja i procjene”.

    – Kfor ostaje na oprezu i u potpunosti je sposoban da ispunjava svoj mandat UN – rekao je Manč.

    Manč je naveo i da NATO u potpunosti poštuje odluku Srbije da se ne učlani u ovu vojnu organizaciju, isto kao što poštuje odluke drugih da se učlane.

    – Možemo imati jake odnose sa našim partnerima, kao što imamo sa Austrijom i Švajcarskom, a da oni ne postanu članice – dodao je Manč.

  • Petković poručio Kurtiju “Ukinite spiskove za progon i hapšenje Srba”

    Petković poručio Kurtiju “Ukinite spiskove za progon i hapšenje Srba”

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je premijeru privremenih institucija u Prištini Aljbinu Kurtiju da i ne pomišlja da nasiljem uklanja srpske barikade.

    Povodom izjave Kurtija da barikade na sjeveru Kosova “ne mogu ostati još dugo”, Petković je napomenuo da su te barikade prvobitno i postavljene kao odgovor na nasilje, a svaki novi nasilni potez sa Kurtijeve strane prijetio bi da izazove eskalaciju koja se ne bi mogla kontrolisati.

    – Vijreme ja da Kurtijeva spirala nasilja bude prekinuta i da se Srbima na Kosovu i Metohiji, najugroženijoj nacionalnoj grupi na tlu savremene Evrope, omogući da žive u normalnim uslovima i bez konstantnog straha od nasilja i terora – istakao je Petković.

    On je naglsio da barikade na sjeveru Kosova i Metohije za Srbe znače slobodu i predstavljaju njihov miran otpor bezakonju Kurtija i njegovih velikoalbanskih ekstremista kojima je jedini cilj etnički čisto Kosovo i Metohija, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

    -Dobro bi bilo da Kurti bude u kordinaciji sa samim sobom i da odmah oslobodi Dejana Pantića, da povuče policijske specijalace sa dugim cevima sa severa Kosova i Metohije koji tu ne mogu biti prisutni, kao i da ukine spiskove za progon i hapšenje Srba. Svakako i da ispuni obavezu Prištine i formira Zajednicu srpskih opština – kaže Petković.

    Petković kaže da zadatak Kfora nije, kako to misli Kurti, da sa njim koordiniše akcije protiv Srba niti da uklanja barikade, već da u skladu sa povjerenim mandatom garantuje bezbjednost Srbima na Kosovu i Metohiji.

  • Kurti: Barikade na sjeveru Kosova neće još dugo biti tolerisane

    Kurti: Barikade na sjeveru Kosova neće još dugo biti tolerisane

    Premijer samoproglašenog Kosova Albin Kurti je izjavio da putevi na sjeveru Kosova neće moći još dugo da budu blokirani te da je o tom problemu u stalnoj komunikaciji sa KFOR-om.

    “KFOR je tražio još neko vrijeme od nas, tako da smo u koordinaciji, u redovnoj, kontinuiranoj, intenzivnoj komunikaciji sa KFOR-om i očigledno da se barikade neće dugo tolerisati”, rekao je 19. decembra kosovski premijer.
    Inače, danas je jedanaesti dan barikada na sjeveru Kosova, a prethodni vikend je bio buran. U nedjelju su ultradesničarske grupe protestovale sa srpske strane na prijelazu Jarinje, a KFOR je s kosovske strane tog prijelaza postavio bodljikavu žicu.

    Lokalni Srbi na sjeveru Kosova blokiraju puteve zbog hapšenja njihovog sunarodnika Dejana Pantića, koji je bivši pripadnik kosovske policije. Njemu se na teret stavlja da je 6. decembra učestvovao u napadu na prostorije Centralne izborne komisije Kosova u Sjevernoj Mitrovici.

    Inače, na barikadama se uglavnom nalaze radnici zaposleni u institucijama Srbije koje funkcionišu na Kosovu, najviše oni iz oblasti obrazovanja i zdravstva.
    Kurti je juče komentarisao i srbijanski zahtjev da pošalju vojsku na Kosovo kao i proteste koji su održani u nedjelju na granici između Kosova i Srbije. Kazao je kako je zahtjev nerealan, a da je jedini cilj održanih protesta destabilizacija Kosova.

  • Lider crnogorskog Demokratskog fronta: Formiraćemo novu vladu

    Lider crnogorskog Demokratskog fronta: Formiraćemo novu vladu

    Andrija Mandić izjavio je da istrajavanje predsednika Mila Đukanovića na prekidu svake komunikacije sa parlamentarnom većinom neće zaustaviti izbor nove vlade.

    Lider Demokrtakog fronta (DF) je za današnje Vijesti rekao i da će premijer Crne Gore biti bivši diplomata, sada poslanik, Miodrag Lekić i dodao da ne veruje da će međunarodna zajednica prekinuti odnose sa tom vladom.Posle usvajanja izmena Zakona o predsedniku, crnogorski predsednik Milo Đukanović kazao je da ne želi da učestvuje u njegovoj implementaciji, ali da je odlučio da ga potpiše jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pozvao je crnogorsku skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema nedavno usvojenim izmenama i dopunama Zakona o predsedniku. Eskobar je kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod tim uslovima.

    Slične poruke su uputili i predstavnici EU.

    Mandić je u intervjuu Vijestima rekao da su izmene Zakona o predsedniku ustavne i da je za usvajanje tog zakona postojao važan državni razlog na koji je skupština imala ne samo pravo nego i dužnost.

    Dakle, uradili smo samo ono što bi uradio svaki parlament država članica EU i Saveta Evrope, kazao je Mandić.

    Komentarišući izjavu evropskog poslanika Vladimira Bilčika da nema napretka ka EU sa “snagama bliskim Moskvi”, Mandić je ocenio da se radi o kampanji koja se vodi već duži vremenski period od “nekolicine međunarodnih činovnika” koji su godinama zajednički radili s Milom Đukanovićem.

    “Zar nije prirodno i politički korektno da su neki od tih čudnih gostiju koji posećuju našu kuću ijednom izrazili želju za razgovorom sa političkim predstavnicima trećine građana Crne Gore?”, pitao je Mandić.

    On nije želeo da iznosi detalje o budućoj vladi, poručujući da će javnost uskoro biti obaveštena.

    “Mandatar Miodrag Lekić je rešenje do kojeg smo zajednički došli u dogovoru parlamentarne većine. Što se tiče odnosa međunarodnih partnera ne mislim da će neko prekidati odnose s nama, a o toj međunarodnoj poziciji će nam više reći nova vlada kada bude izabrana. Ne bi me iznenadilo da u budućim ocenama ta nova vlada bude više hvaljena od svih onih koje su ranije sastavljali baš ti međunarodni faktori”, rekao je.

    Poslanici crnogorskog parlamenta su pre nedelju dana ponovo usvojili izmene Zakona o predsedniku Republike, kojima Skupština preuzima deo nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade. Izmene zakona, koje otvaraju put parlamentarnoj većini da izabere svog kandidata za mandatara, usvojene su uprkos preporukama Venecijanske komisije i Evropske unije da se od toga odustane.

    Kada su poslanici 2. novembra prvi put usvojili izmene Zakona o predsedniku Republike, Đukanović je odbio da potpiše taj akt i vratio ga je Skupštini na ponovno razmatranje.

    Crnogorska opozicija izmene Zakona o predsedniku Republike tumači kao „državni udar“, zbog čega je u Podgorici održano nekoliko protesta, sa zahtevom da sporni Zakon bude povučen i da budu raspisani vanredni parlamentarni izbori.

    Politička kriza u Crnoj Gori manifestuje se i time što Ustavni sud od 13. septembra nema kvorum za odlučivanje, jer ima samo troje od sedam sudija. Skupština Crne Gore prošlog ponedeljka u dva kruga glasanja nije izabrala četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda.

  • Ivica Dačić o zahtjevu Kosova za članstvo u EU

    Ivica Dačić o zahtjevu Kosova za članstvo u EU

    Šef srpske diplomatije izjavio da prema informacijama kojima raspolaže, Češka do kraja predsjedavanja EU neće staviti u proceduru zahtjev tzv. Kosova za članstvo.

    Češka je primila aplikaciju, a po najavama, kako danas stoje stvari, na sjednici koja bi trebalo da bude ove nedjelje, oni će samo informisati da su primili aplikaciju i neće je stavljati dalje u proceduru – rekao je Ivica Dačić u izjavi novinarima posle sastanka sa grčkim kolegom Nikolasom Dandijasom.

    Dodaje i da će se tim pitanjem baviti sljedeći predsedavajući, a to je Švedska koja od Nove godine preuzima tu ulogu.

    – Na kraju krajeva o tome se mora doneti odluka konsenzusom što u ovom trenutku neće biti, jer ima pet zemalja, uključujući i Grčku, koje nisu priznale Kosovo, a imajući u vidu i stav Mađarske koja bez obzira što je priznala Kosovo, ne glasa za Kosovo na međunarodnim forumima – istakao je Dačić.

    Dodao je da Srbiji ostaje i prestoji i dalje teška borba u Savjetu Evrope.

    – Sve je prebačeno za sljedeću godinu. Irska taj posao nije htjela da završava za vrijeme svog mandata. Sada je Island na redu. Predstoje nam razgovori. S obzirom da Island održava Samit zemalja članica Savjeta Evrope nije im u interesu da podgrijevaju razne probleme. Njima je u interesu da to prođe u nekom saglasju. Zato je naše očekivanje da ta tema neće biti brzo na dnevnom redu – rekao je Dačić.

    Istakao je da Priština krši i Brisleski i Vašingtonski sporazum i naglasio da će Srbija i dalje raditi sa zemljama koje ne priznaju tzv. Kosovo da ostanu pri tom stavu, a sa onima koje su ga priznale da taj stav promijene u smislu povlačenja priznaja.

    Kazao je da je od grčkog ministra spoljnih poslova čuo da će njihovi stavovi po pitanju Kosova i Metohije ostati principijelni, što bi značilo da Grčka daje podršku očuvanju teritorijalnog integriteta suvereniteta Republike Srbije.

    Na pitanje Tanjuga o najavi predsjednika Srbije da će javnost uskoro obavjestiti koje su zemlje povukle priznanje tzv. Kosova, Dačić je kazao da će to biti u jednom trenutku.

    – Ono što je sigurno ima 27 zemalja koje su povukle priznanje Kosova, za 18 zemalja se zna koje su, za devet zemalja ćemo vidjeti kada će se odluka doneti, da saopštimo koje su to zemlje – naveo je Dačić, prenosi b92.

  • Brnabić: Situacija na KiM na ivici sukoba

    Brnabić: Situacija na KiM na ivici sukoba

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je danas da bezbjednosne službe procjenjuju da je situacija na Kosovu i Metohiji dovedena na ivicu sukoba i oružanog konflikta zahvaljujući jednostranim potezima Prištine, na koje međunarodna zajednica ne reaguje.

    Brnabićeva je istakla da se plaši eskalacije i da ne vidi da postoji bilo kakva stabilnost za Srbe na Kosovu i Metohiji, koji su podigli barikade kako bi ih Brisel i Vašington čuli i uticali na Prištinu da prekine da krši osnovna ljudska prava srpskog stanovništva na Kosmetu.

    “Ja sam pitala neke strane zvaničnike kako će, čak i u slučaju da se postigne neki dogovor o barikadama, spriječiti Kurtija da nastavi incidente koji su doveli do toga da Srbi izađu na barikade i postave ih kako bi skrenuli pažnju na svoj status”, izjavila je Brnabićeva za RTS.

    Ona je naglasila da je duboko razočarana ponašanjem međunarodne zajednice, odnosno njenim poimanjem ljudskih prava, osnovnih demokratskih vrijednosti i odogovorom na niz provokacija Kurtija prema Srbima i drugim nealbancima.

    Brnabićeva je navela da su Srbi na barikadama samo zato što traže osnovna ljudska prava, dodajući da su napustili institucije jer su tražili da se poštuje Briselski sporazum.

    “Na kraju krajeva u tim institucijama su upravo zahvaljujući tom Briselskom sporazumu, tako da kada Aljbin Kurti kaže da za njega ne postoji Briselski sporazum onda ne znam tačno u čemu je problem da Srbi nisu u institucijama”, rekla je Brnabićeva.

    Ona je dodala da očekuje da će, uprkos svemu što se dešava, Brisel i Vašington izvršiti pritisak na Prištinu da u najkraćem roku počne implementaciju Briselskog sporazuma i formira Zajednicu srpskih opština, za šta je Srbija dobila uvjeravanja specijalnog izaslanika SAD za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara.

  • Srbi na sjeveru KiM deseti dan na barikadama, đaci ponovo u klupama

    Srbi na sjeveru KiM deseti dan na barikadama, đaci ponovo u klupama

    Sjever Kosova i Metohije i dalje je blokiran, a Srbi su deseti na barikadama u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić. Oni traže oslobađanje uhapšenih sugrađana. Osnovci se danas vraćaju u klupe, srednjoškolci nastavu prate onlajn.

    Srbi na sjeveru Kosova i Metohije ušli su u deseti dan protesta zbog hapšenja sunarodnika i prisustva kosovske policije na sjeveru pokrajine.

    I dalje su na barikadama u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić.

    Toliko su zatvoreni i prelazi Јarinje i Brnjak, pod kontrolom kosovske policije.

    Kfor je saopštio da je pojačao prisustvo na administrativnom prelazu Јarinje iz preventivnih bezbjednosnih razloga.

    Grupa građana protestovala je kod tog punkta na prilazu iz centralne Srbije, a kako kažu došli su da pruže podršku srpskom narodu na KiM.

    Osnovci se od danas vraćaju u školske klupe, dok će srednjoškolci nastaviti nastavu onlajn.

  • Kfor se priprema

    Kfor se priprema

    Mirovna misija na Kosovu Kfor saopštila je da će narednih dana započeti vojne vežbe u blizini baze u Novom Selu, prenosi Reporteri.

    Kako se navodi u saopštenju Kfora, cilj vojnih vežbi je priprema za reagovanje u krizi. “Vežba ima za cilj da obuči jedinice Kfora da garantuju slobodu kretanja u kriznoj situaciji i sastojaće se od niza taktičkih simulacija i logističkih aktivnosti korišćenjem vojnih konvoja sa teškim inženjerskim vozilima i helikopterima”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, kroz redovne vežbe, Kfor testira sve svoje sposobnosti i održava neophodan nivo operativne spremnosti neophodan da nastavi da ispunjava svoje zadatke.

    “Kfor je u potpunosti fokusiran na svakodnevno sprovođenje svog mandata, zasnovanog na Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN iz 1999. godine, da obezbedi bezbedno okruženje i slobodu kretanja, za dobrobit svih zajednica koje žive na Kosovu”, navode iz te misije.

  • Ambasador Rusije u Srbiji napustio Kongres SPS-a, uvrijedio ga govor bivšeg premijera Grčke

    Ambasador Rusije u Srbiji napustio Kongres SPS-a, uvrijedio ga govor bivšeg premijera Grčke

    Ambasador Rusije u srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko demonstrativno je napustio jučerašnju sjednicu kongresa Socijalističke partije Srbije nakon što je na ovom događaju puštena videoporuka bivšeg premijera Grčke Alexisa Tsiprasa koju je ambasador okarakterisao kao uvredljivu.

    Na jučerašnjem Kongresu SPS-a, Ivica Dačić je ponovno jednoglasno izabran za predsjednika stranke, a delegatima se tokom večeri obratio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ipak, događaj koji je trebao proteći u svečanom tonu na kraju je poprimio drugačiji karakter, a cjelokupna ceremonija je najviše zasmetala ruskom ambasadoru koji je tokom govora bivšeg premijera Grčke izašao iz sale.

    “Bio sam prinuđen da na samom početku napustim kongres SPS-a zbog videoporuke grčkog opozicionara Tsiprasa, prikazane učesnicima. Grk je krenuo s potpuno neosnovanim, lažnim optužbama na račun Rusije, počeo je da blati moju Otadžbinu. Veoma mi je žao što zbog toga nisam bio prisutan govoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”, rekao je ruski ambasador nakon napuštanja Kongresa.

    Inače, na Kongresu se pored Vučića obratio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
    “Dolazi vrijeme u kojem ćemo se baviti problemima, a ne nama samima, dati jedinstven nacionalni narodni odgovor na izazove koje Srbi kao narod imaju, bez obzira na kojim prostorima bili”, rekao je Dodik, koji se kao gost obratio u Beogradu na kongresu Socijalističke partije Srbije.

  • Delegati odlučili na Kongresu SPS-a: Dačić ostaje na čelu stranke

    Delegati odlučili na Kongresu SPS-a: Dačić ostaje na čelu stranke

    Predsjednik Socijalističke partije Srbije /SPS/ Ivica Dačić ostaje na čelu stranke, jednoglasno su odlučili delegati na današnjem Kongresu SPS-a.
    Dačić je poručio da je SPS čelični stub jedinstva državnih i nacionalnih interesa, a da je politika ove stranke usmjerena na dvije centralne teme – Srbiju i na jedinstvo i političku stabilnost države, saopšteno je iz stranke.

    On je istakao da su u Srbiji prioritet jedinstvo i politička stabilnost, te da bez toga nema ničega i podsjetio da socijalisti daju punu podršku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u borbi za nacionalne i državne interese.

    Dačić je na Kongresu, kojem su prisustvovali i predsjednik Srbije Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poručio da socijalisti Dodiku pružaju apsolutnu podršku u očuvanju državnog i nacionalnog interesa kada je u pitanju srpski narod.

    “To je poruka i za Vučića i za Dodika i celu Srbiju. Računajte na nas – mi smo čelični stub državnog i nacionalnog jedinstva u Srbiji. Sve za Srbiju, a Srbiju ni za šta”, zaključio je Dačić i zahvalio svim koalicionim partnerima na jedinstvenoj politici.

    Dačiću je ovo peti mandat na čelu partije.

    Na Kongresu su izabrani i članovi Glavnog odbora SPS-a, članovi Statutarne komisije i članovi Nadzornog odbora.

    Počasni gosti Kongresa bili su i ambasadori Kine i Rusije u Srbiji, predstavnici bratskih političkih partija iz regiona, dok se putem video-linka prisutnima obratio predsjednik koalicije Siriza Aleksis Cipras, dodaje se u saopštenju.