VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Šapić kandidat za gradonačelnika

    Šapić kandidat za gradonačelnika

    Srpska napredna stranka (SNS) održala je danas sednicu Predsedništva, na kojoj je doneta konačna odluka o kandidatu naprednjaka za gradonačelnika Beograda.

    Novinarima se nakon sednice obratila premijerka Ana Brnabić.

    “Predsedništvo SNS većinom glasova je usvojilo predlog da Aleksandar Šapić bude naš kandidat za gradonačelnika Beograda”, poručila je Brnabićeva.

    “Aleksandar Šapić je bio prvi na našoj listi za Beograd, dok je nosilac liste bio predsednik Vučić. Dobili smo poverenje za sledeći mandat da vodimo dalje Beograd. Dakle naš predlog za gradonačelnika je Aleksandar Šapić. Predlog za zamenika gradonačelnika je Vesna Vidović, takođe iz SNS, smatramo da će njih dvoje funkcionisati kao dobar tim. A videćete i izmene u gradskom veću, verovatno i u određenim sekretarijatima”, rekla je Ana Brnabić.

    “Očekujem da u gradu imamo i dodatnu novu energiju, da završimo sve one započete projekte i da započnemo nove projekte, u skladu sa onime što su građani na izborima rekli i da ispunimo poverenje koje su nam dali”, rekla je premijerka.

    Ona je istakla da će Šapić predstaviti svoj plan i govoriti o konkretnim projektima na sednici Skupštine grada u ponedeljak.

    “Linijski park i metro su najvažniji projekti. Želim da podsetim da smo mi pokrenuli inicijativu o najvećoj parkovskoj površini u Beogradu, a to je linijski park. Imamo plan da napravimo čak pet postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgradnja kreativnog distrikta Ložionica, i tako dalje”, rekla je ona.

    Premijerka je istakla da je sigurna da će tim dobro raditi posao, najbolje moguće i u interesu Beograđana.

    “Beograd je danas savremen, moderan grad, koji pruža najbolje uslove za život svojih građana, ali i odlične uslove za investitore, privredu, startapove, mlade ljude. I taj trend mora da se ubrza”, rekla je premijerka.

    Ana Brnabić je istakla i da su naprednjaci, pored ove najvažnije tačke dnevnog reda, od predsednika Vučića čuli kratak izveštaj od temama koje su od velike važnosti za naš narod.

    “Od kompleksne spoljnopolitičke situacije, preko ekonomije i svega onoga što očekujemo da će se dešavati u nedeljama pred nama, do izuzetno važnog energetskog pitanja i bezbednosti zemlje. Međutim, ono što želim još jednom da pomenem je ono na šta smo u ovom trenutku najponosniji, i što je najvažnija tema, a to je najavljeno povećanje penzija od čak 19,1 odsto, što će biti delom u četvrtom kvartalu ove godine, i delom od 1. januara sledeće godine”, rekla je ona.

    Premijerka ističe da su se za to borili prethodnih osam godina i da je to istorijski najveće povećanje penzija u istoriji Srbije.

    “Imamo stabilan kurs dinara i javni dug koji je pod kontrolom, i najavljeno povećanje penzija neće uopšte uticati na to. To je najveća i najvažnija stvar u ovom trenutku. Takođe, najavljeno povećanje minimalca, koje će biti između 12 i 14 odsto, biće svakako tema razgovora sa sindikatima i poslodavcima, s tim što će to pre svega biti razgovori sa sindikatima”, dodala je Brnabićeva.

  • Bocan Harčenko: Položaj Srpske prioritet spoljne politike Rusije

    Bocan Harčenko: Položaj Srpske prioritet spoljne politike Rusije

    Položaj Republike Srpske ostaje jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih ciljeva Ruske Federacije, bez obzira na sve probleme sa kojima se ruska država trenutno suočava, izjavio je danas ambasador Rusije Aleksandar Bocan Harčenko.

    Govoreći na promociji ruskog prevoda knjige “Naoružavanje istinom”, autora Milana Ljepojevića u Ruskom domu u Beogradu, Bocan Harčenko je istakao da je opredjeljenje Rusije da se bori za očuvanje Republike Srpske i njenih prava jasno potvrđeno u razgovorima ruskog predsjednika Vladimira Putina sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    “Odlično znam za veoma štetne pojačane aktivnosti na poništavanju dejtonskog principa i pokušaje isključenja Rusije u rješavanju problema koji se odnose na BiH. Ali, to je nemoguće, baš kao što nije moguće ni rješavanje pitanja Kosova bez Rusije, koja je stalni član Savjeta bezbjednosti UN”, naglasio je Bocan Harčenko.

    On je ocijenio da je očuvanje Dejtonskog sporazuma najvažniji zadatak ne samo u regionu nego i u Evropi ukoliko ona, zaista, želi stabilnost u ovom regionu, koji je evropski.

    “Međutim, sva dešavanja po nalozima iz Vašingtona, Brisela, NATO-a i EU, prvenstveno takozvano imenovanje takozvanog visokog predstavnika, ali i druge odluke, predstavljaju nastavak poništavanja Dejtona sa željom centralizacije BiH”, ukazao je Bocan Harčenko.

    On smatra da je najopasniji smjer tih štetnih aktivnosti želja da se smanje ili ponište specijalne veze Republike Srpske i Srbije, koje su bratske i prirodne, zbog čega ih je nemoguće uništiti.

    “Zato je jako važna borba za očuvanje Dejtonskog sporazuma i njegovih principa. Samo na osnovu Dejtona, BiH može da ostane decentralizovana zemlja, uz očuvanje Republike Srpske u punom obimu i kapacitetu”, naglasio je BocanHarčenko.

  • Pahor uputio pismo Mišelu: BiH dodijeliti status kandidata za članstvo u EU

    Pahor uputio pismo Mišelu: BiH dodijeliti status kandidata za članstvo u EU

    Predsjednik Slovenije Borut Pahor uputio je danas pismo predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, u kojem apeluje da se Bosni i Hercegovini (BiH) bezuslovno dodijeli status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

    Pahor smatra da bi dodjeljivanje BiH statusa kandidata za članstvo u EU bez ikakvih uslova, ojačalo proevropske snage u toj zemlji i ubrzalo tempo njenog prilagođavanja evropskim normama, te da je”u svjetlu rata u Ukrajini, potrebno preduzeti opipljive korake kako bi se EU što prije proširila na zapadni Balkan”, saopšteno je danas iz kabineta predsjednika Slovenije, prenosi STA.

    “U ovoj zemlji su najočiglednije negativne posljedice presporog procesa proširenja Evropske unije i promjene u evropskoj perspektivi. U ovakvoj situaciji rastu nacionalizam i tendencije promjene granica, a sve to dovodi do još veće nestabilnosti, što ugrožava sigurnost ne samo BiH i njenog neposrednog susjedstva, već i Evropske unije”, naveo je Pahor, prenosi STA.

    Slovenački predsjednik je izrazio želju i da se pregovori EU sa Srbijom i Crnom Gorom odvijaju brže.

    Pahor je u pismu Mišelu izrazio podršku nastojanjima da se Ukrajini i Moldaviji da status zemlje kandidata za članstvo u EU, apelovao da se odobri početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u junu i pozvao na liberalizaciju viznog režima za samoproglašeno Kosovo.

  • Požar u Rafineriji nafte Rijeka

    Požar u Rafineriji nafte Rijeka

    U Rafineriji nafte Rijeka u Urinju danas je izbio požar, koji je ugašen brzom intervencijom rafinerijske vatrogasne jedinice i požarište je stavljeno pod nadzor.

    Požar je izbio na pumpi koja se koristi za utovar lož ulja na brod, saopšteno je iz kompanije “Ina”.

    Iz ove kompanije istakli su da je cijeli proces od oglašavanja alarma do gašenja požara trajao samo 10 minuta i da su odmah obaviještene nadležne službe i inspekcije.

    U saopštenju se navodi i da na mjernim stanicama nisu zabilježene uvećane vrijednosti te da požar nije uticao na rad rafinerije u Urinju.

    Tačan uzrok požara biće utvrđen nakon uviđaja.

  • Pendarovski i Mišel o idejama za stvaranje Evropske geopolitičke zajednice

    Pendarovski i Mišel o idejama za stvaranje Evropske geopolitičke zajednice

    Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel razgovarali su u Ohridu u najnovijim idejama za stvaranje “Evropske geopolitičke zajednice”.
    Kako je saopštio kabinet predsjednika Sjeverne Makedonije, Pendarovski je istakao da je dobrodošla svaka ideja koja će obezbijediti dublju operativnu saradnju u rješavanju zajedničkih izazova i interesa, kao što su stabilnost i bezbjednost evropskog kontinenta i koja neće zamijeniti politiku proširenja Unije zemljama Zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je popodne doputovao u Ohrid u posjetu Sjevernoj Makedoniji u okviru regionalne turneje po Zapadnom Balkanu.

    Dva predsjednika su, kako se navodi, „uoči junskog Samita EU, kojem prethodi sastanak rukovodstva Evropske unije i Zapadnog Balkana, razgovarali o evropskom dosijeu Sjeverne Makedonije, izazovima i mogućim modalitetima za njihovo prevazilaženje“.

    Pendarovski i Mišel su se, dodaje se, osvrnuli i na vojnu agresiju Rusije u Ukrajini, moguće prijetnje bezbjednosti u regionu i šire, kao i na rješavanje ekonomskih izazova, suočeni sa efektima zdravstvene i energetske krize.

    U okviru posjete predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel biće gost na drugom Prespanskom forumu za dijalog, koji počinje sutra, na kojem će zajedno sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim otvoriti prvu sesiju.

    Najavljeno je da će Pendarovski i Šarl Mišel sutra imati i “tet-a-tet” sastanak u predsjedničkoj vili “Biljana” u Ohridu, nakon kojeg će održati zajedničku konferenciju za nivinare.

  • Rama pozvao Ukrajinu da preispita stav o priznanju takozvanog Kosova

    Rama pozvao Ukrajinu da preispita stav o priznanju takozvanog Kosova

    Albanski premijer Edi Rama pozvao je Ukrajinu tokom boravka u Kijevu da preispita svoj stav prema priznanju Kosova, jer kako je naveo, ti ljudi to zaslužuju.
    Premijer Albanije Edi Rama je tokom govora na sastanku sa ukrajinskim kolegom Denisom Šmihalom skrenuo pažnju na Kosovo i napomenuo da Ukrajina još nije priznala Kosovo, prenosi Albenijen post.

    „Bilo bi dobro da Ukrajina pošalje pravu poruku o novoj evropskoj realnosti koju želimo da izgradimo”, naveo je Rama.

    Rama je ranije na konferenciji za novinare naveo da Kosovo daje punu podršku Kijevu, uprkos činjenici da ga Ukrajina još nije priznala.

    Šef albanske vlade prenio je u razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim uvjeravanje da zemlje Zapadnog Balkana nemaju nikakav problem sa davanjem statusa kandidata Ukrajini.

    „Ovdje smo ne samo da kažemo našem dragom prijatelju Zelenskom, već i svima, da nemamo problem ako EU odobri Ukrajini status kandidata“, rekao je on.

    Naprotiv, rekao je Rama, bićemo srećni zbog EU, jer će oni učiniti nešto za sebe, a ne za nas, prenio je Tanjug.

  • Milanović: Zašto Šmit ne omogući Hrvatima da biraju svoje predstavnike na izborima

    Milanović: Zašto Šmit ne omogući Hrvatima da biraju svoje predstavnike na izborima

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović zapitao je zašto Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, ne iskoristi tzv. bonska ovlašćenja kako bi se izmijenio izborni zakon i osigurao da Hrvati u BiH biraju svoje predstavnike na izborima.

    Milanović je danas u Sisku zapitao zašto taj čovjek ne koristi bonska ovlašćenja koja su, kako kaže, nedemokratska i nasilnička, ali se koriste i ne donese odluku prema kojoj se odluka Ustavnog suda BiH automatski implementira u zakonodavni prostor, a ne da se zavisi od parlamenta BiH koji ne želi postupiti po nalogu Ustavnog suda.

    Hrvatski mediji podsjećaju da je Ustavni sud BiH presudio 2016. u slučaju Ljubić da postojeći izborni zakon BiH diskriminiše konstitutivne narode jer omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Ukoliko bi Bošnjaci uspjeli izabrati trećinu od 17 hrvatskih delegata u Domu naroda Federacije BiH bez hrvatskih bi se predstavnika mogla formirati federalna vlada i Savjet ministara.

    Šmit je početkom ovog mjeseca iskoristio je tzv. bonska ovlaštenja kako bi nametnuo odluku o finansiranju opštih izbora u BiH nalažući izdvajanje punog iznosa od 12,5 miliona KM koliko je tražila Centralna izborna komisija nasuprot 9,7 miliona KM koliko je odobrio Savjet ministara.

    Od 1997. Kancelarija visokog predstavnika nametnula je oko 900 različitih odluka.

  • Vučić: Eto, može nam se

    Vučić: Eto, može nam se

    Predsednik Srbije izjavio je danas da se u Srbiji može imati svoje mišljenje.

    Aleksandar Vučić je na otvaranju sektora B5 obilaznice oko Beograda, deonica petlja Orlovača – tunel Straževica, rekao, komentarišući poruku Evropskog parlamenta da Srbija mora da prizna Kosovo i Metohiju, rekao da je reč o nekoj čudnoj politici.

    U svim dokumentima se pominje i piše sveobuhvatna normalizacija odnosa, a ne međunarodno priznanje. “Međusobno priznanje je njihova želja, mi to ne želimo. I kao što rekoh, svako svoj posao, oni svoj, mi svoj. Oni su mnogo važni, mi nismo, ali kao što vidite možemo da imamo svoje mišljenje i, eto, može nam se”, rekao je ironično Vučić.

    On je dodao i da će Vlada i Skuptšina Srbije da se izjasne o izveštaju Evropskog parlamenta.

    Prema njegovim rečima, uskoro će se o izveštaju Evropskog parlamenta o Srbiji izjasniti i Skupština Srbije, odakle će, kako kaže, biti rečeno isto ono što je i on rekao sada.

  • Vučić o pripremama za zimu: Vodimo nemoguće borbe

    Vučić o pripremama za zimu: Vodimo nemoguće borbe

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se država priprema za dolazeću zimu, ali da je situacija, globalno, užasna i da se država bori da “zakrpi” sve rupe.

    “Pripreme za zimu teku, ali kako da teku, kada je gas sa 860 dolara za hiljadu kubnih metara a danas je skočio na 1.000 dolara. O čemu pričamo? Zavrnuto je nešto na ‘Severnom toku’ i istog sekunda 15 odsto skoči cena gasa. O kakvoj pripremi da pričamo. Ali, mi radimo sve što možemo, vodimo nemoguće borbe”, rekao je Vučić.

    Ukazao je da je, kada cijena gasa skače preko 1.000 i 2.000 dolara, Srbiji to pravi razliku između 15 i 30 miliona evra dnevno, zimi kada se gas kupuje na berzi, a nedjeljno to je još 100 miliona evra.

    “Razumete li o kom novcu pričamo? Država krvari sa tim, 100 miliona evra za sedam dana, to ne može da podnese”, ukazao je predsjednik Srbije i dodao da zna i neke u lošijoj poziciji, a kojima je glavna briga kada će na more.

    Poručio je da će nova vlada imati mnogo da radi, i da se već radi na tome da se pripremimo za predstojeći period.

    “Radimo svaki dan, jer neki i pola što nam kažu da su spremili, uhvatimo da nas lažu, pa vršimo dodatni pritisak, pa se onda nabavljaju dodatna sredstva… Svaki dan morate da se borite za novac, a da ne povećavate javni dug”, rekao je Vučić.

    On je istakao i da Srbija konačno od svih na prostoru bivše Jugoslavije ima zvanično najnižu stopu javnog duga, što su, dodaje, velike stvari za budućnost naše djece.

    “I dalje ne znamo kako ćemo sa energentima ovu zimu da prezimimo.. ne možemo sve rupe da pozatvaramo. Finansijski ćemo nekako i moći, jer i pored velikog novca, spremni smo da jednu milijardu evra, praktično, bacimo u bunar, ali opet nismo sigurni da ćemo sve rupe moći da zatvorimo. Užasna je situacija”, rekao je Vučić.

    Ilustrujući težinu situacije, na globalnom nivou, kao primjer naveo je Sloveniju, iz koje je juče, iako ta zemlja ima nuklearku, stiglo pitanje da li će moći da podmire sve potrebe.

    “Teško je, ali se borimo kako da zatvorimo sve. Počinjemo najkasnije početkom jula da utiskujemo dodatne količine gasa u Mađarskoj. Danas imamo 205 miliona kubnih metara u našem delu Banatskog dvora”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je bolje da gas kupujemo dok cijena nije skočila na 5.000 dolara.

    “Obezbedili smo količine, sa ruskim partnerom, po najnižoj ceni, vrlo niskoj ceni od 360 do 410 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, za 64-65 odsto količina koje su potrebne Srbiji”, rekao je Vučić novinarima.

  • Popović: Tužilaštvo u Hagu doživjelo potpuni neuspjeh

    Popović: Tužilaštvo u Hagu doživjelo potpuni neuspjeh

    Ministar pravde Srbije Maja Popović rekla je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN da je Tužilaštvo Haškog tribunala doživjelo potpuni neuspjeh u istragama i suđenjima za zločine izvršene na teritoriji Kosova i Metohije nad srpskim i nealbanskim civilnim stanovništvom i time znatno urušilo ugled tog suda, kao i njegovog pravnog nasljednika.
    “Nekažnjivost za strahovite zločine izvršene prema srpskom stanovništvu je praktično postala politika koja je svoje snažno uporište našla upravo u radu Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju”, rekla je ona na sjednici posvećenoj šestomjesečnom izvještaju o radu Mehanizma za međunarodne krivične tribunale.

    Ona je naglasila da sve reference na takozvano Kosovo treba da budu shvaćene u punoj saglasnosti sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1244 i da je obaveza svih učesnika u procesuiranju ratnih zločina i ostvarivanju saradnje u borbi protiv kriminaliteta da u potpunosti postupaju u skladu sa ovom rezolucijom.

    Popovićeva je istakla da još nije odgovoreno na deset zahtjeva za pružanje pravne pomoći, koje je Tužilaštvo Srbije za ratne zločine uputilo Euleksu u Prištini, koji svoje aktivnosti sprovodi oslanjajući se na autoritet Savjeta bezbjednosti UN, saopšteno je iz Ministarstva pravde Srbije.

    Povodom ukazivanja Tužilaštva Mehanizma na zastoj u pregovorima između Srbije i Hrvatske po pitanju zaključenja sporazuma o ustanovljavanju okvira za procesuiranje ratnih zločina, Popovićeva je napomenula da je riječ o bilateralnom pitanju koje nije u isključivoj nadležnosti Mehanizma, niti je od posebnog interesa za njegovo funkcionisanje.

    Ona je navela da sporazum nije zaključen jer je Hrvatska insistirala na ukidanju univerzalne jurisdikcije u pravnom sistemu Srbije.

    “Ovu vrstu jurisdikcije poznaje i pravni sistem Hrvatske, ali i pravni sistemi drugih država članica EU, pa se postavlja pitanje zbog čega se insistira na njenom ukidanju u pravnom poretku Srbije”, rekla je Popovićeva.

    Ona je naglasila da je Srbija uložila napore s ciljem produbljivanja saradnje sa Hrvatskom i BiH u ovoj oblasti, navodeći da svaki zločin mora biti adekvatno kažnjen bez obzira ko ga je izvršio.

    “Zato posebno ističem da je neophodno da i države u regionu preduzmu iste korake, jer Srbija za sada jedina iskreno pruža ruku pomirenja”, navela je Popovićeva.

    Popovićeva se osvrnula i na tvrdnje predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu sudije Karmela Ađijusa, koji je u svom izvještaju naveo da Srbija ne sarađuje sa Mehanizmom i ne ispunjava svoje obaveze u pogledu predmeta protiv članova Srpske radikalne stranke Vjerice Radete i Petra Jojića.

    “Postupanje Srbije u vezi sa ovim predmetom ne predstavlja kršenje međunarodnih obaveza Republike Srbije, već nastojanje da se postupa u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti 1966”, rekla je ona, ističući da upravo nacionalni pravosudni organi treba da preuzmu krivična gonjenja, prema navedenoj rezoluciji.

    Ona je podsjetila da je odluka Višeg suda u Beogradu, koji je našao da pretpostavke za izručenje Radete i Jojića nisu ispunjene, postala pravnosnažna.

    Popovićeva je ukazala i da je Mehanizam usmjerio sve svoje aktivnosti na pitanja koja se tiču nepoštovanja suda, iako je formiran za procesuiranje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

    U tom smislu, istakla je da su organi Srbije uručili pozive licima koja treba da budu saslušana u Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije u svojstvu osumnjičenih i da je Srbija time ispunila svoje obaveze, iako to nije navedeno u izvještaju.

    Popovićeva je ponovila zahtjev i spremnost Srbije da se zatvorske kazne koje je izrekao Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam za međunarodne krivične tribunale izvršavaju u Srbiji, pod nadzorom Mehanizma.

    Tokom izlaganja, Popovićeva se oštro usprotivila i praksi dugogodišnjeg neodlučivanja Mehanizma o molbama za prijevremeno puštanje na slobodu državljana Srbije.

    “Neodlučivanjem o molbama flagrantno se krše njihova osnovna ljudska prava”, rekla je ona.

    Ona je dala garancije da će, i pored toga, uslovi prijevremenog puštanja na slobodu biti u potpunosti poštovani, kao i do sada, napominjući da je Srbija ispunila sve za šta je garantovala.

    Popovićeva je, takođe, ukazala i da nema pomaka ni u pogledu vraćanja obimne arhivske građe koju je Srbija proslijedila Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizmu, a koja nije korišćena ili više nije potrebna za tekuća suđenja pred Mehanizmom.

    “Ne postoji nijedan razlog za dalje odugovlačenje sa otpočinjanjem procesa vraćanja originalne dokumentacije”, istakla je ona.

    Popovićeva se osvrnula i na zamjerke Tužilaštva Mehanizma da pojedinci delegitimišu činjenice koje su suprotne stanovištima Tužilaštva, a koje proizlaze iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizma.

    “Republika Srbija je demokratska država u kojoj je garantovana sloboda govora, stručne i naučne kritike. Kritici podležu i presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma, kao i u svakoj drugoj demokratskoj državi”, navela je ona.

    Popovićeva je naglasila da je u izvještajnom periodu Tužilaštvo za ratne zločine Srbije aktivno sarađivalo sa Tužilaštvom Mehanizma.

    Prema njenim riječima, pored redovnih sastanaka na visokom nivou, ostvarena je saradnja u konkretnim predmetima protiv dva visoko rangirana zvaničnika, što je rezultiralo podizanjem jedne optužnice i unapređenjem istrage u drugom slučaju.

    U ovom periodu, kako je rekla, formirana je i radna grupa sastavljena od predstavnika Mehanizma i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, kako bi se unaprijedila saradnja u konkretnim predmetima, posebno na planu obezbjeđenja dokaza.

    Ona je naglasila da Srbija vodi odgovornu politiku pomirenja u regionu, bez koje nema budućnosti, stabilnosti, ekonomskog razvoja i normalizacije odnosa.

    Sudija Karmel Ađijus, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, rekao je u podnošenju izvještaja Savjetu bezbjendosti UN da Srbija ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa članovima Srpske radikalne stranke Vjericom Radetom i Petrom Jojićem.

    Glavni tužilac Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove Serž Bramerc rekao je pred Savjetom bezbjednosti UN da hrvatskog pravosuđe nije odgovorilo na više od 80 zahtjeva tužilaštva BiH i Srbije, te da se stiče utisak da u Hrvatskoj nema volje da se zadovolji pravda za žrtve koje nisu hrvatske nacionalnosti.