VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Odbaciti model dvije Njemačke kao rješenje za Kosovo

    Odbaciti model dvije Njemačke kao rješenje za Kosovo

    Grupa srpskih intelektualaca pozvala je građane da složno ustanu protiv inicijative zapadnih sila da rješenje za Kosovo i Metohiju bude status dvije Njemačke, po kojem bi Srbija pustila takozvano Kosovo da postane članica UN, uz prihvatanje obaveze da kroz deset godina dođe do međusobnog priznanja.

    U proglasu, koji je objavio “Novi Standard”, grupa inetlektualaca poručila je rodoljubima i svima kojima je stalo do Srbije i srpskog naroda da je vrijeme da svi složno podignu glas, da se okupe i pošalju jasnu poruku kako na to ne pristaju.

    “Pozivamo sve intelektualce, javne ličnosti, organizacije, pokrete i političke stranke da se okupimo i stanemo iza proglasa kojim ćemo strancima i srpskim kolebljivcima objaviti jasan stav Srbije i srpskog naroda, Ne prihvatamo nikakva razgraničenja, podele, prelazna rešenja i slične nepristojne ponude”, navodi se u proglasu.

    Potpisnici proglasa poručili su da “niko nema mandat da potpisuje i predaje ni pedalj Kosova i Metohije, koje je po međunarodnom pravu jasno i neprikosnoveno dio Srbije, niti da razmjenjuje naše za naše“.

    Oni su pozvali građane da se okupe i jasno podsjete kako je jedino trajno rješenje poštovanje Ustava Srbije, Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, kosovskog zavjeta i prava svih, bez obzira na naciju i vjeru, da u Srbiji žive u miru i slozi.

    “Na osnovu toga tražimo i borimo se za punu reintegraciju Kosova i Metohije u ustavnopravni poredak Srbije kada za to budu stvoreni uslovi i kada to međunarodne okolnosti budu dozvoljavale”, navodi se u proglasu, uz zaključak da sve mjere i aktivnosti moraju da budu usmjerene ka ispunjenju tog cilja.

    Kako je objavio “Novi Standard”, proglas je potpisalo 50 intelektualaca, među kojima su akademici Matija Bećković, Danilo Basta i Časlav Ocić, univerzitetski profesori Miloš Ković, Slobodan Vladušić, Slobodan Antonić, Slobodan Samardžić i Srđa Trifković.

    Iz proglasa su stali i doktori nauka Miša Đurković, Dušan Proroković, Aleksandar Raković i Slobodan Reljić, politikolog Aleksandar Pavić, politički analitičar i predsjednik Centra za razvoj međunarodne saradnje Dragomir Anđelković, kao i novinar i publicista Siniša Ljepojević.

  • Đukanović: Vrijeme je za nove izbore, za odgovornu vladu

    Đukanović: Vrijeme je za nove izbore, za odgovornu vladu

    Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Ðukanović smatra da je vrijeme za nove izbore i da Crna Gora “dobije politički odgovornu, kompetentnu vladu”.

    Ðukanović je u Pljevljima, govoreći na svečanosti Savjeta mladih DPS-a u tom gradu, rekao da će ta vlada nastaviti da Crnu Goru vodi putem izgradnje građanske države, unaprjeđenja međunacionalnih i međuvjerskih odnosa i putem dostizanja evropskih sistema vrijednosti.

    “Dakle, vrijeme je da se u Crnoj Gori na vlasti opet nađe Demokratska partija socijalista sa svojim tradicionalnim koalicionim partnerima”, rekao je Ðukanović, prenose Vijesti.

    On je dvogodišnji period nakon parlamentarnih izbora nazvao “tegobnim eksperimentom” i ocijenio da su to bile godine ozbiljnih gubitaka u ekonomskom i demokratskom razvoju Crne Gore.

    Ðukanović je pregovore parlamentarne većine sa parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine nazvao “tragikomičnim pokušajem da se pobjegne od izbora”.

    “Od izbora bježe samo oni koji su ubijeđeni da će na njima izgubiti”, rekao je Ðukanović.

    Parlamentarna većina Crne Gore dostavila je predsjednici Skupštine Danijeli Ðurović 41 potpis podrške prijedlogu za pokretanje pred Skupštinom postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, odnosno postupka za razrješenje Ðukanovića, pošto je odbio prijedlog stare parlamentarne većine da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić.

    Odbivši prijedlog da Lekić bude mandatar, Ðukanović je takođe 20. septembra uputio predsjednici Skupštine Danijeli Ðurović prijedlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.

  • Vulin: Srbija traži da se njen integritet poštuje koliko i ukrajinski

    Vulin: Srbija traži da se njen integritet poštuje koliko i ukrajinski

    Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin Srbije izjavio je danas da ako su velike sile Zapada prema Ukrajini iskrene koliko su dosljedne u poštovanju međunarodnog prava, Ukrajinci bi trebalo da se zabrinu.

    “Proširenje saradnje sa Rusijom nije stvar poštovanja prošlosti, već je odgovorna odluka okrenuta prema budućnosti. Srbija poštuje međunarodno pravo i zato traži da se i njen teritorijalni integritet poštuje, bar koliko i ukrajinski. Predsednik Vučić je poslednji slobodni vođa u Evropi koji sme da sa najprestižnijih govornica sveta podseti na licemerje velikih sila koje bez griže savesti komadaju Srbiju, a navodno se zaklinju u teritorijalnu celovitost Ukrajine”, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije.

    Vulin je komentarisao kritike na Plan konsultacija ministarstava spoljnih poslova Srbije i Rusije za naredne dvije godine, koji je potpisan u Njujorku na marginama 77. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

  • Predsjednik Hrvatske odgovorio Vučiću

    Predsjednik Hrvatske odgovorio Vučiću

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović učestvovao je na svečanosti polaganja zakletve 20. generacije kadeta Hrvatskog vojnog učilišta Dr Franjo Tuđman.
    Između ostalog, komentarisao je i odbijenicu Ministarstva pravosuđa, koju su uputili Srbiji na molbu za izručenjem četiri pilota, protiv kojih je srpski sud nedavno podigao optužnice zbog ratnih zločina u BiH tokom Oluje.

    Vlada nije učinila ništa i vidim da neće učiniti ništa. Da sam premijer, učinio bih nešto. Nisam premijer. Mogu predložiti, ali ne ovako javno. Tu se radi o zulumu i teroru nad hrvatskim zapovjednicima i rekao sam sve što sam imao reći o njihovoj navodnoj odgovornosti – poručio je predsjednik naglasivši kako je način na koji se Srbija ponaša nejasan.

    “Ne znam šta oni hoće”
    “Ja ne znam šta oni hoće. Hoće u EU. Na ovaj način neće. I cijela priča je besmislena. I ova inicijativa Brdo-Brijuni na kojoj sam bio prije nekoliko dana, da bih onda slušao preko beogradskih i sarajevskih medija da sam navodno komentarisao nešto Srebrenicu. To je gadljivo, meni to ne treba, Hrvatskoj to ne treba”, istakao je.

    Hrvatska, dodao je, ima načina da odgovori ako za to postoji politička volja, prenosi 24 sata.hr.

    “A zna se ko to može – premijer. Zašto neće? Nemam pojma. Ova priča da mi po tome nećemo postupati, kao da ti neko opsuje mater više puta, možeš ne postupati, a možeš i reagovati. A ti pokušavaš fino”, rekao je pa se obrušio i na srpskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog priča o ubijenoj srpskoj djeci.

    Ta priča s ubijenom djecom mi je postala nepodnošljivo gadljiva. I mi Hrvati isto imamo djecu. Kao neko je išao ubijati srpsku djecu, baš iz aviona je išao gađati srpsku djecu. Tu ima cijeli niz pitanja, koje Srbija u principu ni nema prava postavljati i taj njihov zakon kojim sebi prisvajaju pravo i moralnu auru da sude svemu što se dogodilo na području bivše Jugoslavije, u redu, ali tako u EU nećeš ući – naglasio je upitavši radimo li mi Srbiji probleme kakve neke države rade Makedoniji, koja ih nije ni napala.

    “Je li nas Srbija napala? Jeste. Jesu Srbija i Beograd bombardovali, palili masovno Hrvatsku? Jesu. Kako se Hrvatska ponaša prema Beogradu? U procesu evropskih integracija džentlmenski. Pa dosta je bilo. Takvi pored mene živog neće ući u EU”, rekao je oštro Milanović.

  • Brnabićeva odgovorila hrvatskom predsjedniku

    Brnabićeva odgovorila hrvatskom predsjedniku

    Premijerka Srbije Ana Brnabić saopštila je večeras da hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću „pominjanje ubistava djece jeste gadljivo, ali ubijanje nije“, reagujući na Milanovićevu izjavu da je Vučićevo pominjanje pobijene srpske djece postalo „nepodnošljivo gadljivo“.
    „Milanoviću je spominjanje ubistva djece gadljivo, ali ubijanje nije. Čovjek ozbiljno istančanog ukusa. Vidite, nama je ubijanje djece gadno i neoprostivo. Nećemo stati, tražićemo pravdu za tu djecu zauvijek. I pravda će biti zadovoljena, koliko god to vama bilo gadno i na smetnji“, poručila je Brnabićeva na Tviteru.

    Milanović je, pored ostalog, danas rekao da mu je priča o djeci „postala nepodnošljivo gadljiva“, povodom izjave predsjednika Vučića o slučaju zločina tokom akcije „Oluja“ na Petrovačkoj cesti, da Hrvatska ne mari za ubijenu srpsku djecu.

    Milanović smatra i da bi Srbija trebalo da odgovori šta su na tom mjestu radili srpski vojnici, tenkovi i oklopna vozila, kao i da Srbija nema „moralnu auru” da sudi o događajima tokom raspada Jugoslavije.

  • Abazović: Glasaćemo za razrješenje Đukanovića

    Abazović: Glasaćemo za razrješenje Đukanovića

    Mislim da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrješenju predsjednika Mila Đukanovića jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom, izjavio je predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović.
    On je za Glas Amerike, poslije prvog obraćanja Generalnoj skupštini UN, rekao da na taj način parlament treba da uputi jasnu poruku šta misli o predsjedniku države.

    “To je jako važna politička poruka. Da li ona može da se operacionalizuje zbog ovakvog Ustavnog suda, to je sada upitno pitanje za pravnike, ali definitivno taoci smo jednog čovjeka 30 godina i sada treba i dalje da nastavimo da budemo taoci”, dodao je Abazović.

    Na pitanje zašto ne podržava inicijativu za skraćenje mandata Skupštini ako želi izbore, Abazović je odgovorio da se ne može dati Đukanoviću da vodi igru.

    Prema njegovom mišljenju, ta inicijativa nema veze sa tim kada će da budu izbori. “Mi izbore svakako moramo imati”, rekao je Abazović i naveo da će većina da odluči kada će oni biti.
    Abazović je ponovio da će garantovati da Crna Gora neće mijenjati spoljnopolitički kurs i da je to prenio međunarodnim partnerima.

    Parlamentarna većina Crne Gore dostavila je predsjednici skupštine Danijeli Đurović 41 potpis podrške prijedlogu za pokretanje pred skupštinom postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, odnosno postupka za razrješenje Đukanovića, pošto je odbio prijedlog stare parlamentarne većine da mandatar za sastav nove vlade bude Miodrag Lekić.

    Odbivši prijedlog da Lekić bude mandatar, Đukanović je takođe 20. septembra uputio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović prijedlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore.

  • Vučićev govor privukao veliku pažnju svijeta

    Vučićev govor privukao veliku pažnju svijeta

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u noći između srede i četvrtka govorio je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

    Debatu u UN obeležili su govori o situaciji u svetu i vojnoj operaciji u Ukrajini, a Vučić je u svom govoru u pet tačaka govorio o važnosti mira i stabilnosti, međunarodnom pravu, energetskoj krizi, finansijskoj sigurnosti na svetskom nivou, snadbevanje hranom i dr.

    Vučićev govor privukao je veliku pažnju, što govori i gledanost njegovog obraćanja na internet stranici Jutjubu. Naime, poredeći sa brojem stanovnika, Vučićev govor je po pregledima na oficijelnom Jutjub kanalu UN, što je vidljivo u sekciji “trending”.

    Obraćanje predsednika Vučića do sada je pregledalo 103.000 ljudi. Ispred njega našao se govor predsednika SAD Džoa Bajdena. Poređenja radi, govor predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog bio praćen sa tri puta manje ljudi.

    Po apsolutnim brojevima ispred Vučića su američki predsednik Džo Bajden i predsednik Filipina Bongbong Markos, ali treba napomenuti da su te zemlje imaju daleko veći broj stanovnika nego Srbija.

  • Vučić: Za neke siguran da neće priznati KiM, u jednu nisam

    Vučić: Za neke siguran da neće priznati KiM, u jednu nisam

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je, na pitanje da li bi pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo, to mogle da učine pod pritiskom, da je u neke siguran da to neće učiniti, dok u jednu nije siguran.

    “U neke sam siguran da neće, u jednu nisam, ali ne želim da iznosim javnu sumnju, jer to nisu uradili. I dok to ne urade, naši su veliki prijatelji”, rekao je Vučić za Tanjug.

    Ukazao je da će tih pet zemalja Unije biti pod ogromnim pritiskom da priznaju Kosovo, kao i Vijenatnam, Kenija i druge, ali da će se Srbija boriti za svoje interese.

    Dobio je, kaže, poziv za susret sa kenijskim predsjednikom, dok se mora raditi na tom pitanju sa Vijetnamom, uz podsjećanje da je juče u ruke dobio notu, na španskom ili portugalskom, i engleskom jeziku, o povlačenju priznanja Kosova.

    “Mi ćemo da nastavimo da radimo svoj posao. A, i on će da nastave da rade njihov posao, tu mislim na kolektivni zapad, a pre svega na zemlje Kvinte”, rekao je Vučić.

    Ali, poručio je da jednu stvar oni nikada neće moći – da nam objasne moralne i pravne razloge za agresiju na našu zemlju i za pokušaj ili otimanje komada srpske teritorije.

    “To je nešto što neće moći da nam objasne, osim korišćenja floskula – moraćete u budućnosti da brinete za svoju decu… To jeste u redu, i to je neki argument, ali nikada neće moći da opravda ono što je učinjeno, a tada nam je 82 dece ubijeno”, rekao je Vučić.

    Ponovio je da osam “odpriznavanja” drži u sefu, ali da ne može da otkrije o kojim zemljama je riječ.

    “Neću da otkrivam dok ih ne budu primili u neku od ogranizacija, a onda će dobiti svih osam u lice”, poručio je predsjednik Srbije.

  • Đukanović: Crnoj Gori je potrebna odgovorna Vlada, a ne ringe ringe raja politika

    Đukanović: Crnoj Gori je potrebna odgovorna Vlada, a ne ringe ringe raja politika

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je danas da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali navodi da će njegov potez biti u skladu sa Ustavom.

    “Crnoj Gori je potrebna odgovorna Vlada, a ne ringe ringe raja politika”, kazao je Đukanović novinarima u Budvi na konferenciji Američko-jadranske povelje (A5), prenose Vijesti.

    Upitan da li zbog toga što nema kompletnog Ustavnog suda ne mogu biti održani lokalni izbori, Đukanović je kazao da će lokalni biti održani 23. oktobra.

    Podsjećamo, Đukanović je 20. septembra uputio predsjednici Skupštine Danijeli Đurović prijedlog za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore. On je tada poručio da nije mogao da da mandat za sastav nove Vlade lideru Demosa, Miodragu Lekiću.

  • Srbi najveći gubitnici popisa u Hrvatskoj

    Katolička crkva i srpska nacionalna manjina u Vukovaru mogu se smatrati najvećim gubitnicima lani sprovedenog Popisa stanovništva u Hrvatskoj.

    Prema upravo objavljenom novom setu rezultata Popisa, broj katolika u posljednjih deset godina pao je s 3.697 na 3.057 miliona. Dok se tokom Popisa stanovništva 2011. godine katolicima deklarisalo čak 86.28 odsto građana, u novom Popisu ima ih bitno manje, tek 78.97 odsto.

    Pao je i broj pravoslavnih vjernika s 4.44 na 3.32 odsto, dok je značajno porastao broj agnostika i skeptika, te ateista. Agnostika i skeptika sada je 64.961 – dvostruko više nego 2011. godine, dok se ateistima sada deklariše 182.188 građana, odnosno 4.71 odsto ukupnog stanovništva.

    Dok je dio Hrvata u ukupnom stanovništvu u zadnjih deset godina porastao s 90.42 na 91.63 odsto, broj građana koji su se prilikom lanjskog Popisa stanovništva deklarisali kao Srbi pao je za čak 33 odsto – sa 186.633 na 123.892. Odnosno, dok je 2011. godine 4.36 odsto građana RH deklarisalo svoju srpsku nacionalnost, lani je to učinilo njih 3.2 odsto.

    U Vukovaru je broj Srba pao ispod 30 odsto. Dok je 2011. u tom gradu živjelo 34.87 odsto Srba, novim popisom utvrđeno je da ih sada u Vukovaru živi 29.73 odsto.

    Taj podatak imaće i političke represije jer Ustavni zakon pravo na službenu upotrebu njihovog jezika i pisma garantuje samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u opštinama i gradovima u kojima žive čine najmanje jednu trećinu ukupnog broja stanovnika.

    Prema Popisu 2021., Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48.17%) i 2.006.704 žena (51.83%). U odnosu na Popis 2011. godinu, broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64 odsto.