Kategorija: Region

  • Vučić upoznao Erdogana sa stavovima Beograda uoči nastavka dijaloga s Prištinom

    Vučić upoznao Erdogana sa stavovima Beograda uoči nastavka dijaloga s Prištinom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, koga je upoznao sa stavovima zvaničnog Beograda uoči nastavka dijaloga sa Prištinom.

    Dvojica državnika su se saglasili da je najvažnije održati mir na Zapadnom Balkanu i tim povodom rekli da će, radeći na jačanju srpsko-turskih odnosa, davati i snažan doprinos regionalnoj stabilnosti, saopštila je pres služba predsjednika Srbije.

    Vučić je, u razgovoru s Erdoganom, još jednom izrazio iskreno žaljenje zbog velikog broja žrtava razornih zemljotresa i ponovio spremnost Srbije da pomogne u otklanjanju posljedica prirodne katastrofe, koja je pogodila Tursku.

    Erdogan je zahvalio predsjedniku Vučiću na požrtvovanosti spasilačkih timova iz Srbije, koji su učestvovali u pružanju pomoći stanovnicima pogođenih gradova u Turskoj i na drugoj podršci koja stiže iz naše zemlje.

    Predsjednik Srbije i predsjednik Turske su razgovarali i o aktuelnim globalnim pitanjima.

    Predsjednik Vučić je, povodom rođendana, predsjedniku Erdoganu poželio dobro zdravlje i snagu da vodi zemlju kroz izazove sa kojima se suočava u ovom teškom trenutku, navodi se u saopštenju.

  • Vučić: Srbija nema vremena za gubljenje

    Vučić: Srbija nema vremena za gubljenje

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu “buducnostsrbijeav” kako je protekla nedelja za nama.”Na sajmu u Abu Dabiju smo pokazali da je Srbija ozbiljan igrač u odbrambenoj industriji, u Novom Sadu smo otvorili mega-fabriku jednog od najvećih svetskih giganata u oblasti auto-industrije, a bili smo i domaćini međunarodnog sajma turizma koji je svečano otvoren u Beogradu.

    Kao i uvek, imao sam izuzetan sastanak sa našim iskrenim prijateljem, predsednikom Abu Dabija Mohamedom bin Zajedom al Nahjanom, sa kojim je i ovaj susret bio od ogromnog značaja, ne samo u smislu dalje ekspanzije naših odličnih bilateralnih odnosa, već i u kontekstu dodatnog razvoja naše odbrambene industrije.

    Koliko sam bio ponosan na našu Srbiju u Abu Dabiju, toliko sam bio i srećan na otvaranju druge fabrike kompanije Kontinental u Novom Sadu, koja predstavlja paradigmu naše vizije uspeha i napretka. A ta vizija je da postanemo neprikosnoveni regionalni lideri u ekonomiji, infrastrukturi, zdravstvu, obrazovanju, kulturi, novim tehnologijama, jer za to imamo i snage i pameti.

    Čeka nas realizacija velikog broja projekata, sklapanje novih ugovora i dovođenje još investitora, jer Srbija nema vremena za gubljenje, bez obzira na složenu globalnu situaciju. Moramo da gradimo sigurnu budućnost za sve naše ljude i za generacije koje dolaze”, piše u Instagram objavi.

  • Šolc, Markon i Meloni poslali pismo Vučiću uoči sastanka u Briselu

    Šolc, Markon i Meloni poslali pismo Vučiću uoči sastanka u Briselu

    U Predsjedništvo Republike Srbije stiglo je pismo koje su zajedno potpisali predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i premijerka Italije Đorđa Meloni.

    Oni su uputili pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uoči sastanka u Briselu.

    O sadržaju pisma javnost će detaljnije biti upoznata sutra, piše RTS.

    Nova runda dijaloga Beograda i Prištine biće održana u ponedjeljak, 27. februara, u Briselu.

  • Đukanović se kandidovao za predsjednika Crne Gore, ima dva protivnika

    Đukanović se kandidovao za predsjednika Crne Gore, ima dva protivnika

    Predsjednik demokratske partije socijalista Milo Đukanović predložen je za predsjedničkog kandidata te stranke na predstojećim izborima, objavljeno je na Twitter nalogu DPS-a.

    To je odluka sa današnje sjednice Predsjedništva DPS-a, a u toku je sjednica Glavnog odbora te stranke, pišu podgoričke Vijesti.

    Predsjednički izbori zakazani su za 19. marta, a kandidature se Državnoj izbornoj komisiji raspisuju do 26. februara.

    Do sada su iz te institucije potvrdile kandidaturu jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i poslanice Socijaldemokratske partije Draginje Vuksanović Stanković.

  • “Vučić neće priznati”

    “Vučić neće priznati”

    Upitan hoće li Srbija, nakon razgovora u Briselu 27. februara, morati da promjeni svoj stav i po pitanju rata u Ukrajini, ministar odbrane kaže: “Vidjećemo”.

    “Vidjećemo. Trebalo bi najpre da vidimo kako će se odvijati situacja. Ima mnogo aspekata koji utiču na nas, ali prvo i osnovno su naši interesi”, rekao je Miloš Vučević gostujući na TV Prva, doodajući da u tom pogledu “ne zavidi” predsjedniku Srbije koji će biti u Briselu u ponedeljak.

    Na pitanje da prokomentariše pisanje medija da će Srbija potpisati dokument kojim bi se defakto priznala nezavisnost tzv. Kosova, Vučević ističe da već 10 godina sluša da će Aleksandar Vučić priznati tzv. Kosovo.”Niti je to uradio i niti će to da uradi. Predsednik republike je jasno i pre dva dana podvukao da ostaje sa crvenim linijama koje su da nema priznanja nezavinosti Kosova, da nema stolice u UN za Kosovo , a da mi treba da razgovaramo i tražimo kompromisno rešenje treba, to ne znači da kapituliramo. Treba da živimo i racionalno sagledamo šta je ono što mi možemo da dobijemo iz svega, a da ne budemo izlovano ostrvo ili poligon za kažnjavanje, jer ne mogu kazne neke druge, pa bi im Srbija bila idelana meta”, naveo je on.

    Dodao je da je Srbiji sada potrebna mudrost.

    “Ne treba da se upecamo na svaku udicu koja nam se ponudi, već da probamo da izbegnemo scenario koji smo doživeli devedestih i razmišljamo za buduća vremena, da jačamo ekonomski , ali i bezbednosno i budemo spremni na nove izazove koji nas očekuju . Ovo je momenat kada se bukvalno preživljava i spašava država”, istakoa je Vučević.

    Rat će potrajati
    Ministar odbrane ne očekuje da će se situacija u ukrajinsko – ruskom sukobu skoro smiriti i dodaje da je i za Srbiju ovo momenat kada se bukvalno preživljava i spašava država.

    On je rekao da neki vide Kosvo i Metoihiju “kao dobar ili loš primer za ukrajinsku krizu” i žele da to pitanje što pre bude rešeno tako što očekuju da Srbija prihvati ono što joj se nameće već dugo vremena. Vučević je kazao da smatra da će se ići u dublje i teže sukobe u ukrajinsko – ruskom sukobu.

    “Ništa tamo ne zavisi od nas i ne moramo mi da budemo najveći sručnjaci da li će Putin da krene u ovu ili onu ofanzivu. Imaju službe koje se bave time. Ne mislim da će doći do smirivanja, a ne vidim da ima nagoveštaja za neke mirovne procese , što ne znači da to ne može da se desi posle izvesnog vremena. Rekao bih da se i jedna i druga strana spremaju za još veći sukob”, naveo je on.

    Dodao je da na žalost već godinu dana traje bratoubilački rat između dva slovenska naroda i da bi Srbija volela da što brže dodje do mirnog rešenja i da stane stradanje i ukrajinskog i ruskog naroda.

    Govoreći o uvođenju sankcija Rusiji, Vučević je ocenio da Srbija ima najprincipijalniju pozciju i drži se međunarodnog prava. “Srbija nema dilemu po pitanju teritorijalnog integriteta Ukrajine i mi priznajemo Ukrajinu u granicama u kojima je međunarodno priznata. Sa duge strane mi ne verujemo u politički pritisak uvođenja ekonomskih sankcija, jer one pogađaju običan narod, a mi najbolje o tome možemo da svedočimo na osnovu devedestih godina i neko ko je to doživeo u najgorem aspektu ne može da bude deo takvog sistema ili se trudi da ne bude deo takvog sistama “, naveo je Vučević.

    On je dodao da takav stav otežava poziciju Srbije.

    “Naravno da je teško jer ste vi jedini, a niste najveći i najjači, ali svima smetate , jer niko ne voli da vidi na mapi da jedna tačka nije obojena u boji kako bi svi želeli da bude obojena. Zato moramo da razumemo koliko je složena naša pozicija, a ono što je najsloženije za sve nas, a to je pitanje Kosova i Metohije, koje dobija dodatno složenu dimanziju u odnosu na ukrajinski sukob”; naveo je Vučević.

    Ocenio je da bi bilo neozbiljno govoriti do kada Srbija može da izdrži da ne uvede snakcije Rusiji.

  • Vučić: Prosečna plata u Srbiji 718 evra

    Vučić: Prosečna plata u Srbiji 718 evra

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je, prema zvaničnim preliminarnim podacima za decembar, prosječna plata u Srbiji bila skoro 85.000 dinara ili 718 evra, a da je sada i značajno veća zbog povećanja plata od početka godine.

    Vučić je rekao da je prosječna plata u Beogradu iznosila 930 evra.

    Posebno će biti dobri podaci za januar i mart, rekao je Vučić novinarima u Novom Sadu.

    “Zvanični preliminarni podaci za decembar kažu da je prosečna plata u Srbiji bila gotovo 85.000 dinara ili 718 evra, u Beogradu je prosek bio 930 evra, na Vračaru i Starom Gradu višeo od 1.250 evra, na Novom Beogradu i Savskom Vencu više od 1.200 evra, a u Novom Sadu 877 evra, gde će ići na 950 u martu ili maju”, prenio je Vučić.

    Istakao je da je dobra vijest to što je u Novom Sadu plata skočila oko 109 odsto u odnosu na prije 10 godina, odnosno sa 420 na 877 evra.

    “Značajno su skočile plate i u centralnoj Srbiji nije onako kako bismo želeli i od jutros razgovaramo kako dodatno da podignemo podršku i u infrastrukturi i subvencijama i svemu drugom i za kapitalno intenzivne tehnološki napredne projekte”, naveo je Vučić.

  • Rasprava o opozivu Plenkovića trajala 11 sati

    Rasprava o opozivu Plenkovića trajala 11 sati

    Rano jutros okončana je jedanaestočasovna rasprava o opozivu predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića.

    Ova duga rasprava između vladajuće strane i opoziciconara bila je prilično žustra a opozicija je ukazala na brojne razloge zbog kojih su za opoziv Plenkovića.

    U jednom momentu Plenković je čak i napustio raspravu.

    Plenkovića su napadali zbog manjka volje, znanja i vizije, kao i za manjak osjećaja za ljude i zemlju, prenose hrvatski mediji.

  • Bocan-Harčenko: U interesu Zapada je da sukob traje što duže

    Bocan-Harčenko: U interesu Zapada je da sukob traje što duže

    Ambasador Rusije u Srbiji Bocan-Harčenko izjavio je da je cilj Moskve da se specijalna vojna operacija u Ukrajini završi što prije, uz minimalne vojne i civilne žrtve, kao i da zaštiti interese ruskog naroda, ali da se od Zapada, pa i Ukrajine, koja, kako je naveo, nije odlučujući faktor, čuje samo za sukob.

    Potpuno je jasno da volje da se konflikt završi nema na strani Kijeva i Zapada – rekao je Bocan-Harčenko u razgovoru za Tanjug povodom godišnjice sukoba i ocijenio da se na Srbiju zbog principijelnog stava da Rusiji ne uvede sankcije vrši “neviđen pritisak”.

    Na pitanje kako vidi to koliko je na spoljnopolitičku poziciju Srbije uticao stav da Moskvi ne uvede sankcije, podsjeća da je Srbija bila izložena stalnim pritiscima još od kraja 80-ih.

    • Sada je taj pritisak u porastu, neviđen pritisak zbog principijelnog stava i izdržljivosti koju Srbija i predsjednik Srbije pokazuje, i mi to razumijemo – rekao je on.

    Situacija je, kako kaže, postala još teža za Srbiju koja je u februaru 2022. usvojila stav da ne pristaje na sankcije.

    • Zapad traži da se Srbija pridruži sankcijama ili kako kažu spoljnoj politici EU, ponavljaju da od toga zavisi evropski put, taj položaj je veoma težak – kazao je on.

    Dodao je da je želja Zapada da priča sa Beogradom samo o dvije stvari – sankcijama protiv Rusije i tzv. Kosovu, a traže ustupke od Srbije.

    Na pitanje kako vidi odnose Srbije i Rusije Bocan Harčenko kaže da se nada da će Srbija ostati i dalje posvećena stavu po pitanju sankcija, što Rusija veoma cijeni.

    Taj Zapad sad usvaja novi paket sankcija Rusiji, a bilo je oko 14.000 sankcija, što je presedan u istoriji, rekao je Bocan-Harčenko.

    Za godinu dana u saradnji sa Srbijom bile su, kako kaže stvorene prepreke, ali se ona uglavnom odvijala na zadovoljavajući način.

    -Očekujem da nastavimo bilateralnu saradnju – kazao je ambasador.

    Na pitanje kako vidi izjave sprskih zvaničnika koji pominju eventualno uvođenje sankcija, kaže da uvijek polaze od realnosti, poštujući svaku izjavu.

    • Predsjednik Vučić je rekao da ne isključuje tu mogućnost, ali navodi da aktuelni stav odgovara nacionalnom interesu – kazao je ambasador.

    On je ocijenio da takve izjave pokazuju da Vučić ništa ne krije, da otvoreno pokazuje zabrinutost, prije svega zbog pritisaka.

    • Ali nisam stekao utisak da je ta izjava nagovještaj sankcija koje mogu uslijediti uskoro – naveo je Bocan-Harčenko.

    Na pitanje da li Srbija može biti uvjerena da Moskva neće mijenjati stav po pitanju nezavisnosti tzv. Kosova, kaže “apsolutno”.

    • Stav je u sklopu naših bratskih odnosa, a drugo je da je Rusija posvećena međunarodnom pravu i smatra da je Rezolucija 1244 SB UN temelj za rješavanje kosovskog pitanja – naveo je Bocan-Harčenko.

    Kaže da je ruski stav o nepriznanju tzv. Kosova principijelan.

    • Tu se ništa ne mijenja, nastavlja se naša saradnja oko Kosova u međunarodnim institucijama, prije svega u Savjetu bezbjednosti UN čija je Rusija stalna članica – istakao je on.

    Ambasador je rekao da nema nikakvih promjena i u odnosu na ciljeve koje je ruski predsjednik Vladimir Putin postavio kada je prije godinu dana pokrenuta specijalna vojna operacija, tako da će svi zadaci biti ispunjeni na dostojanstven način.

    Na ocjenu da se čini da na obje strane nedostaje volja za pokretanjem pregovora i postizanjem sporazuma, Bocan-Harčenko navodi da je Rusija od samog početka bila za pregovore, a da je Ukrajina preko noći odustala od platforme razmatrane u Istanbulu u proljeće 2022.

    O odnosu Ukrajine prema pregovorima, kako kaže, najbolje govori to što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao naredbu koja zabranjuje razgovore.

    -U svakom slučaju do sada nismo čuli nikakve ozbiljne ponude za rješenje sukoba – rekao je Bocan-Harčenko i dodao da je za mir potrebna politička volja Zapada i Kijeva, što je konstatovano i na sastancima visokih ruskih zvaničnika sa kineskim diplomatom Vang Јiem u Moskvi.

    Za mirovni prijedlog Zelenskog rekao je da nije realan i prihvatljiv ni za početak nekih ozbiljnijih razgovora.

    • U Istanbulu smo imali nacrt, ali je kijevski režim preko noći odustao, jer mu je Zapad naložio da dalje ne pregovara, uz obećanje da će mu povećati isporuku oružja. Zato sukob tako dugo traje – rekao je on i podsjetio da je Turska odigrala dosta dobro posredničku ulogu.

    Na pitanje kakva je situacija danas u Rusiji, godinu dana kasnije, kaže da u Rusiji ima razumijevanja za ciljeve specijalne vojne operacije, za situaciju kada ruski predsjednik nije imao drugu mogućnost osim korišćenja snage da zaštiti interese ruskog naroda, što slijed događaja potvrđuje.

    • Naš cilj je da se završi sukob koji je počeo 2014. godine, krvavim državnim udarom, a traje duže od osam godina tokom kojih je Rusija dosljedno i istrajno tražila mirovno rješenje, na osnovu Minskih sporazuma – rekao je on.

    Naveo je da je bilo puno laži od strane Zapada i režima u Kijevu i da je Angela Merkel, kako je podsjetio, priznala da je za njih to bila diplomatska igra koja bi Kijevu dala mogućnost da pripremi svoju vojsku za dalje osvajanje Donbasa.

    Ukrajinci su, kako je dodao, suprotno svim ugovorima naglo pojačali bombardovanje Donbasa još 17. februara 2022.

    Naglasio je da u Rusiji vlada jedinstvo vojske i naroda, privreda je u razvoju, posebno odbrambena, a nema štete ni u socijalnoj sferi u koju su uključena četiri nova subjekta Federacije.

    -Najavljivali su da će ruska ekonomija biti uništena odmah nakon prvog paketa sankcija, a ona je u nekim sferama postala još efikasnija – naveo je ambasador.

    Na pitanje da li su očekivali da će operacija trajati ovoliko i koliko smo daleko od njenog okončanja, kaže da vremenskih okvira nije bilo i da se ne bavi nagađanjma

    Na pitanje kako vidi slijed događaja u Ukrajini i predviđanja stručnjaka da će uslijediti i ukrajinska i ruska ofanziva, kaže da postoje planovi koje znaju samo vrhovni komandant i Ministarstvo odbrane i Generalštab.

    -Najvažniji razlog zašto sve traje duže su isporuke naoružanja SAD, Njemačke i niza drugih zapadnih zemalja, a njima je cilj nastavak sukoba i slabljenje Rusije – rekao je ambasador.

    Sve se, kaže, radi na osnovu planova, ruska vojska će ići korak po korak. Već su oslobođene velike teritorije, obnavlja se infrastruktura, uključujući i socijalnu.

    Na pitanje koliko građana Rusije živi u Srbiji i da li je zadovoljan njihovim položajem, kaže da su procjene oko 150.000, ali da tačnih podataka nema, i dodaje da su uslovi u Srbiji povoljni za život i poslovanje.

  • Milanović: Rat u Ukrajini ne plaćaju hipsteri u Njujorku, niti bogati Rusi, nego narod

    Milanović: Rat u Ukrajini ne plaćaju hipsteri u Njujorku, niti bogati Rusi, nego narod

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je danas da sa nevjericom i strahom prati rat u Ukrajini, čiju cijenu plaća “nesretni narod”, a ne “hipsteri u Njujorku ili bogati Rusi”.

    Ukazujući da će za dva dana biti godišnjica rata, Milanović kaže da prosto ne može, a vjeruje da se to događa i da ide u pravcu u kome ide.

    Podsjetio je i da on godinu dana govori o tome ko je odgovoran za taj sukob i ko je šta trebalo da napraviti, te dodao da od sada to više neće činiti.

    Dotakao se i izjave Rona DeSantisa, republikanskog guvernera Floride koji se smatra jednim od najizglednijih protivkandidata bivšem predsjedniku Donaldu Trampu za nominaciju stranke za nadolazeće predsjedničke izbore.

    Milanović je rekao da je DeSantis kritikovao američkog predsjednika Bajdena, koji je u ponedjeljak posjetio Kijev, a u utorak Varšavu i dodao da je ovaj republikanac strah od Rusije u NATO državama proglasio neutemeljenim jer se Rusija pokazala “vojnom silom trećeg reda”.

    Za demokratskog šefa države rekao je da je zabrinut za granice na drugom kraju svijeta, a nije “učinio ništa za bezbjednost” američke granice.

    Upitao je šta je zaključak i istakao da on to sugeriše sve vrijeme ukrajinskog sukoba, iako je predsjednik male Hrvatske, u nadi da će se stvar zaustaviti, jer je sve opasno i nekontrolisano.

    Za DeSantisa je rekao da je jedan od naviše pozicioniranih Amerikanaca, koji, kako je rekao, ima debelo uporište, ali ne u establišmentu, već u biračkom tijelu.

    Ponovio je da je sukob u Ukrajini i “američki rat, kao što je ruski” te da će se dogovor na kraju postići između Vašingtona i Moskve.

    “Cijenu ne plaćaju šminkeri na Floridi, hipsteri u Njujorku, niti bogati Rusi još uvijek, ne oni najbogatiji, nego plaća taj nesretni narod i mi koji se tresemo”, rekao je Milanović, prenio je hrvatski portal Index.

    Rekao je i da su “neki ljudi u Evropi” sukobu u Ukrajini prišli s “totalnim nabojem emocija i mržnje”, prenosi Tanjug.

    Za hrvatskog šefa diplomacije i premijera Andreja Plenkovića, u kontekstu hrvatskog pridruživanja proizvodnji streljiva za Ukrajinu rekao je da “znaju potrebe ukrajinske vojske”, ali ne i hrvatske, “jer ih se to ne tiče”.

    Ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman je ove sedmice komentarisao Milanovićevu izjavu da Hrvatska stoji katastrofalno po pitanju zaliha streljiva, rekavši da je on to govorio “onako, lakonski”.

    Milanović je s tim u vezi upitao odakle se ministar razumije u to.

  • Dačić o dijalogu Beograda i Prištine

    Dačić o dijalogu Beograda i Prištine

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da će predstojeća runda dijaloga Beograda i Prištine u Briselu imati posebnu težinu, jer Srbija želi da ostane istrajna u odbrani nacionalnih interesa.

    Dačić je u obraćanju polaznicima 12. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane škole “Vojvoda Radomir Putnik” istakao da je Beograd u skladu sa tim formirao jasnu i čvrstu pregovaračku poziciju, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Prema njegovim riječima, Kosovo i Metohija je najznačajnije bezbjednosno pitanje Srbije, jer se sa eskalacijom situacije u Ukrajini povećava usmjerenost međunarodne zajednice na pokušaj rješavanja pitanja statusa južne srpske pokrajine.

    Dačić je ukazao da na evropskom putu Srbije postoje brojni izazovi, dodajući da punopravno članstvo u EU ostaje jedna od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta Beograda.