Kategorija: Politika

Premijer Republike Srpske u ostavci, Radovan Višković, posljednje dane na funkciji iskoristio je da sebi otvori put ka rukovodećoj poziciji u preduzeću „Autoputevi Republike Srpske“.

Nakon što je Vlada, kojom Višković i dalje formalno upravlja, smijenila dosadašnji Nadzorni odbor, na istoj sjednici bez prethodne najave izmijenjen je i statut ovog javnog preduzeća. Ovim potezom omogućeno je da upravo Višković, uprkos formalnim ograničenjima, preuzme direktorsku poziciju.

Do sada je statut, usvojen 2014. godine, predviđao da direktor mora imati završen pravni, ekonomski ili građevinski fakultet. Kako Višković nema nijedno od tih zvanja, Vlada je izbrisala taj uslov. Umjesto toga, uvedeno je novo pravilo prema kojem je dovoljno imati diplomu tehničkog ili društvenog fakulteta. Budući da je Višković diplomirao na Saobraćajnom fakultetu, uslovi sada odgovaraju njegovom obrazovanju.

Višković je tokom mandata premijera bio poznat po širokoj primjeni instituta vršilaca dužnosti. Na taj način u institucijama Republike Srpske imenovano je oko 700 ljudi, često i bez potrebne stručne spreme. Kako je i sam govorio, vršioce dužnosti je znatno lakše smijeniti od direktora imenovanih na pun mandat.

Uprkos čestim upozorenjima Glavne službe za reviziju javnog sektora da je takva praksa nezakonita, ona se godinama nastavila. Tek nakon njegovog odlaska sa čela Vlade došlo je do korekcija, ali ovaj put Višković očigledno ne želi da bude dio sistema u kojem se direktori mogu smjenjivati preko noći. Njegova namjera je da odmah na početku mandata dobije čvrst status direktora.

Prije izmjene statuta, Vlada je smijenila dvojicu od trojice članova Nadzornog odbora „Autoputeva“ koji su se protivili njegovom imenovanju. Dragan Talić i Predrag Milekić su razriješeni, a na njihova mjesta postavljeni su Dalibor Panić i Željko Đurić, dok je Denisu Stevanoviću produžen mandat. Kao razlog je navedeno da im je istekao mandat, iako su i oni bili samo vršioci dužnosti.

Podsjećamo, Višković je nakon odlaska iz Vlade izjavio da je mogao da bira gdje će se zaposliti, potvrđujući time da su konkursi u javnim institucijama u Republici Srpskoj uglavnom formalnost.

U Tesliću je održan skup podrške bivšem predsjedniku Srpske demokratske stranke Milanu Miličeviću, na kojem se okupilo nekoliko stotina građana. Okupljeni su tražili da se Miličević vrati na čelo SDS-a, te da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske na predstojećim prijevremenim izborima.

Na skupu su učestvovali i istaknuti funkcioneri stranke, među kojima Aleksandra Pandurević i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović. Manifestaciju je organizovao pokret ReStart uz podršku banjalučkog Gradskog odbora SDS-a i njegovog predsjednika Željka Raljića.

Petrović je u objavi na društvenim mrežama, uz fotografije sa događaja, još jednom pozvao Miličevića da se vrati na funkciju predsjednika stranke.

– Sa velikim zadovoljstvom odazvao sam se pozivu dobrih ljudi iz ekipe ReStarta na čelu sa Stefanom Blagićem i pozivu našeg Željka Raljića, koji su i glavni organizatori i inicijatori skupa podrške našem Milanu Miličeviću, jer zastupamo istu ideju, imamo istu viziju i zajedno smo na ispravnoj strani – istakao je Petrović.

On je dodao da je Teslić tog dana bio mjesto iz kojeg je “odjeknuo poziv Milanu Miličeviću da za početak ponovo stane na čelo Srpske demokratske stranke”.

– Milan Miličević je sve ono što oni koji ga najviše napadaju nisu, ali prije svega je čovjek rodoljub. To je postalo jasno još od Odbrambeno-otadžbinskog rata, kada je vidao rane boraca Vojske Republike Srpske, dok su oni koji su danas na čelu Srpske i koji su je porobili i privatizovali kojekakvi tajkuni i dezerteri, a sa vremenom su samo evoluirali u šatorske patriote – poručio je Petrović.

On je naglasio da Miličevića “nisu slomili ni referendumi, ni lažne optužbe, ni montirani sudski procesi”, te da je svaki put izlazio kao pobjednik.

– Ovaj skup je bio skup prepun emocija, jer su se danas okupili ljudi koji su istinska narodna podrška, koji osjećaju i znaju da je doktor Milan Miličević najbolji izbor da predvodi SDS i Republiku Srpsku na putu njenog ozdravljenja! Smatram da sve svoje pobjede i kompletnu svoju borbu Milan ne smije završiti tako što će podići bijelu zastavicu! Ne smije dozvoliti da Srpska i SDS sada kada se igra finalna utakmica ostanu bez svog kapitena! Sjetimo se riječi Martina Lutera Kinga koji je, u toku godina borbe za demokratiju, rekao: „Nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već ćemo pamtiti ćutanje naših prijatelja” – istakao je Petrović.

Dodao je i da borba ne smije stati.

– Borba se nastavlja, nema nazad, jer previše dugo čekamo i gledamo kako nam najbolji odlaze, kako se učeni povlače, kako kao narod nestajemo, ali moramo iznaći snage i boriti se do kraja, ma koliko bilo teško, jer odustajanje ne smije biti opcija! Igramo do kraja utakmicu i izlazimo na teren da pobjedimo sada kada je najteže, ali istovremeno i najpotrebnije! Nastavljamo mars časti za ozdravljenje Republike Srpske – zaključio je Petrović.

Međutim, sam Miličević je i ranije najavio da ne razmatra povratak na čelo SDS-a.

– Dragi prijatelji iz organizacije ReStart, uz uvažavanje vašeg opozicionog djelovanja i drugih aktivnosti za unapređenje stanja u Republici Srpskoj, sistema i društva u cjelini; i uz respekt da ste u meni prepoznali osobu koja bi mogla da nosi promjene za koje se zalažete, moram odmah na početku bez ikakvog ostavljanja prostora za dileme decidno se izjasniti da vašu inicijativu ne mogu prihvatiti – istakao je Miličević.

On je podsjetio da je nedavno podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika SDS.

– Ta odluka nije bila laka, ali je i konačna. Vjerujem da bi bilo i nepravedno i neozbiljno, kako prema članovima Skupštine stranke, tako i prema građanima i široj javnosti, da se sada povlačim iz onoga što sam jasno rekao i potvrdio. Prihvatanje vaše inicijative impliciralo bi i moj povratak na čelo stranke, a ja nisam čovjek koji gazi svoju riječ niti se igra sa povjerenjem ljudi – poručio je Miličević.

Naglasio je da njegova politička borba nikada nije bila za funkcije, već za principe i institucije koje treba da služe građanima.

– Moja borba nikad nije bila za funkcije same po sebi, već za principe – za institucije koje moraju služiti građanima, za pravdu, slobodu i za Republiku Srpsku u kojoj će svako imati jednake šanse i dostojanstvo – istakao je.

Miličević je organizatore skupa zamolio da ne održavaju najavljeni događaj, jer bi to moglo stvoriti pogrešna tumačenja.

– Imajući sve ovo u vidu, zamolio bih vas da razmotrite mogućnost da ne održavate najavljeni skup u Tesliću. Vjerujem da bi se time izbjegle nepotrebne nedoumice i pogrešna tumačenja, a istovremeno bi pokazali da uvažavate i moju odluku i principe kojima se vodim. Zato vas molim da moju odluku prihvatite kao izraz dosljednosti, a vašu podršku vidim kao ohrabrenje da nastavimo da se zajedno sa vama i drugim progresivnim snagama borimo i zalažemo za bolju Republiku Srpsku, za iste vrijednosti, svako na svom polju – zaključio je Miličević.

Sam Miličević se nije pojavio na događaju u Tesliću, koji je, uprkos njegovom ranijem apelu, ipak održan.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlogom zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu – zakazana je za danas. Predlagač je Predsjedništvo, koje je Prijedlog zakona o budžetu utvrdilo preglasavanjem srpskog člana Željke Cvijanović.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da je Prijedlog zakona o budžetu BiH nezakonit i neustavan. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je srpske poslanike da glasaju protiv budžeta, dok je šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić potvrdila da će poslanici ove stranke učestvovati na sjednici i glasati protiv zakona koji, kako je rekla, nije predložen u skladu sa Ustavom BiH.

Posebnu pažnju izazvao je i nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za BiH. Direktori ustanova kulture iz Republike Srpske uputili su Prigovor Predstavničkom domu PS BiH, u kojem navode da je riječ o potpuno neustavnom i nezakonitom aktu, donesenom 21. novembra 2024. godine, potpisanom od strane Kristijana Šmita.

Prigovor su potpisali direktori Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović Zečić, Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Mirela Šarić, Muzeja Republike Srpske Davor Strika, Muzeja savremene umjetnosti Sarita Vujković, Kinoteke Republike Srpske Snježan Lalović, Narodnog pozorišta Dijana Grbić i Dječijeg pozorišta Republike Srpske Ljiljana Labović Marinković.

U obrazloženju prigovora navodi se da pitanja osnivanja, funkcionisanja i finansiranja ustanova kulture spadaju u nadležnost entiteta i Brčko Distrikta, te da nijedna odredba Ustava BiH ne daje ovlašćenje državnim organima da uređuju ova pitanja bez dogovora entiteta. Istaknuto je da donošenje naloga predstavlja pokušaj prenošenja nadležnosti na državni nivo bez ustavnog osnova, čime se, kako su naveli, krši ustavno-pravni sistem BiH.

Direktori su podsjetili da u BiH već postoje entitetske ustanove kulture sa nacionalnim funkcijama, te da je u državama sa složenim unutrašnjim uređenjem, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španije, praksa da djeluje više nacionalnih biblioteka, muzeja ili kinoteka u okviru različitih zajednica.

U zaključku prigovora izraženo je duboko neslaganje sa pomenutim nalogom, uz zahtjev da nadležni organi preduzmu mjere kako bi se spriječilo kršenje Ustava i zakona BiH i njenih entiteta.

Milorad Dodik, kojem je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, rekao je da je budžet BiH o kojem bi sutra trebalo da raspravlja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predložen mimo Ustava i zakona, te pozvao srpske poslanike da ne podrže taj dokument.

“Taj budžet krši nekoliko članova Ustava. Institucije kulture ne pripadaju nivou BiH. Oni to žele da nametnu”, rekao je Dodik novinarima u Gradišci.

On je istakao da je osim toga, važno da srpski poslanici ne prihvate povećanje sredstava za odbranu.

“To bi išlo sve na teret prihoda Republike Srpske i mislim da srpski poslanici, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadaju, treba to da odbiju”, rekao je Dodik.

Ukazao je da u ovom slučaju nije važno srpsko jedinstvo, već racionalnost.

“Ne želim da dajem ocjene, ali mislim da taj budžet neće proći. Ako prođe u Predstavničkom domu, neće u Domu naroda jer SNSD tamo ima tri delegata”, poručio je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se danas u vili „Gorica“ u Podgorici sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem i poslanikom, predsjednikom DNP-a, Milanom Kneževićem.

Na sastanku su razgovarali o političkim procesima u regionu, evropskoj perspektivi Balkana i daljem razvoju ekonomske saradnje.

Sagovornici su se složili da su, u današnjem svijetu punom turbulencija i sukoba, Balkanu najpotrebniji mir i stabilnost. U tom kontekstu istakli su posvećenost Crne Gore i Republike Srpske daljem jačanju dobrosusjedskih odnosa i razvoju ekonomske saradnje, što ima direktan uticaj na životni standard građana.

Na sastanku je naglašeno da Republiku Srpsku i Crnu Goru povezuju istorijske i tradicionalne veze, koje su odavno temelj izgradnje mira, stabilnosti, saradnje i ekonomskog blagostanja u regionu. Istaknuto je i da međusobna podrška, kako u prošlosti, tako i u budućnosti, nikada neće biti usmjerena protiv drugih, te da niko ne može prekinuti ovu saradnju.

Sastanak je prvobitno bio zakazan za ponedjeljak, 1. septembar, ali je zbog izmjena u rasporedu održan danas.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić odbio je mogućnost da u vanrednim okolnostima privremeno preuzme funkciju predsjednika Republike, iako je to do sada bila ustaljena praksa. Kako saznaje Srpskainfo, on je u užem krugu saradnika naglasio da ne želi da se nađe u ulozi koja bi mogla dodatno zakomplikovati političku krizu u Srpskoj.

Prema tvrdnjama izvora iz vlasti, Stevandić smatra da bi njegovo prihvatanje mjesta vršioca dužnosti predsjednika Republike bilo pogrešno shvaćeno, kako u koalicionim redovima tako i u javnosti. Uvjeren je da za takav korak ne postoji dovoljan stepen političkog saglasja.

Do sada je samo u dva navrata predsjednik Narodne skupštine privremeno preuzimao rukovođenje Republikom Srpskom. Prvi put to se desilo 1999. godine, kada je tadašnji predsjednik parlamenta Petar Đokić naslijedio Nikolu Poplašena nakon što ga je smijenio visoki predstavnik. Drugi put slična situacija zabilježena je 2007. godine, kada je Igor Radojičić preuzeo dužnost nakon smrti predsjednika Milana Jelića.

U oba slučaja predsjednici Narodne skupštine ostali su na toj funkciji sve do izbora novog šefa Republike Srpske. Upravo zbog tog presedana, posljednjih dana se sve češće spominje ime Nenada Stevandića kao privremenog rješenja nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo odluku CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku.

Zvanično, Dodik se i dalje ponaša kao da je na funkciji, pozivajući se na ustavne odredbe koje predviđaju samo dvije mogućnosti prestanka mandata – ostavku ili opoziv na izborima. Međutim, izvori tvrde da se u vrhu vlasti sve češće raspravlja o alternativnim opcijama.

Jedan od prijedloga je da Dodik ovlasti hrvatskog potpredsjednika RS Davora Pranjića, ali pravnici ističu da bi to bilo sporno, jer mandat potpredsjednika traje koliko i mandat predsjednika. Druga ideja je da Stevandić privremeno preuzme dužnost, ali naši izvori naglašavaju da on ne želi da uđe u takvu kombinaciju.

– Stevandić je jasno poručio da ne prihvata tu opciju. Smatra da situacija sada nije ni nalik onima iz 1999. i 2007. godine, a posebno što nema sigurnosti u koaliciono jedinstvo, pa ni u stabilnost SNSD-a – rekao je sagovornik iz redova vlasti.

Podsjećamo, Apelaciono vijeće Suda BiH je 1. avgusta potvrdilo presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Nakon što je odluka postala pravosnažna, CIK BiH je zvanično konstatovao prestanak njegovog mandata na čelu Republike Srpske, a ovu odluku potvrdilo je i Apelaciono odjeljenje Suda BiH.

Dodikova odbrana u međuvremenu traži da Ustavni sud BiH odloži izvršenje presude, dok je Sud BiH već prihvatio njegov zahtjev da novčano otkupi izrečenu zatvorsku kaznu.