VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Pet stvari koje vlast najviše zamjera opoziciji u Srpskoj

    Pet stvari koje vlast najviše zamjera opoziciji u Srpskoj

    Od poziva na jedinstvo do etiketa izdajnika i kriminalaca. Na toj relaciji kreću se politički odnosi u Republici Srpskoj. Politički rivali sukobljavaju se na svemu i svačemu, kada treba i ne treba, a mi smo ih zamolili da izaberu pet stvari na kojima najviše jedni drugima zamjeraju.

    Ovaj put slijedi spisak primjedbi opoziciji od strane političara vlasti u Republici Srpskoj.

    Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH

    KUKAVICE: Nemaju hrabrosti, želje ili volje da stanu uz SNSD i koaliciju kada su u pitanju ključne pozicije za Republiku Srpsku i odnosi unutar BiH. Otvoreno razaraju napore zvaničnih instutucija na tom planu, a nemaju ili ne žele zbog javnosti da iskažu svoj istinski stav.

    ZLOUPOTREBA TRAGEDIJA: Umjesto zdrave i konstruktivne opozicione ponude, u javnost i institucije su uveli potpuno neprimjerene zloupotrebe ličnih tragedija, porodičnih odnosa, performanse, kojekakve snimke i konstrukcije nedopustivih razmjera. Primjer za to je tzv. afera “Kiseonik”.

    BEZ ZNANJA: Tokom dugog opozicionog perioda se nisu uspjeli programski i kadrovski kapacitirati, pa umjesto jasnih stavova, iskusnih lidera i ljudi sa integritetom u prvi plan stavljaju osobe bez adekvatnog znanja i iskustva. Njihova ponuda biračima se svodi samo na to da su “protiv”.

    NANOSE ŠTETU SRPSKOJ: Na nivou BiH se nisu pozicionirali kao vlast, odnosno opozicija, shodno ostvarenim izbornim rezultatima, već su bivali i jesu dio većine koju predvodi SDA kad god im se ukaže prilika. To je plaćeno i plaća se po Republiku Srpsku štetnim odlukama i kadrovskim rješenjima.

    BEZ REZULTATA: Tamo gdje su vršili ili vrše vlast nemaju pozitivne rezultate.

    Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske i predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH

    IZBJEGAVANJE SASTANAKA: Izbjegavaju da dođu na sastanke sa predsjednikom Republike Srpske gdje slobodno mogu javno reći i u lice i pred medijima sa čime se ne slažu.

    NEJASAN STAV: Nejasan stav o bitnim pitanjima kao što su NATO, mogućnost samostalne Republike Srpske u slučaju njenog daljeg ugrožavanja. Napominjem da je 2014. to sadržavala čak i Izborna platforma SDS.

    BLISKI BOŠNJAČKIM STRANKAMA: Stalni sastanci sa SDA i drugim sarajevocentričnim bošnjačkim strankama, još od kada su bili gosti na Kongresu SDA, pa do posljednjih sastanaka u Sarajevu skoro sa svima koji imaju negativan stav o Republici Srpskoj. Tu ubrajam i kohabitaciju sa SDA i DF u izboru članova Centralne izborne komisije BiH.

    NEMAJU RJEŠENJA: Nedostatak predlaganja zakona ili rješenja i mjera za probleme u Republici Srpskoj. Umjesto toga, imaju stalnu kritiku i izazivanje ogorčenja i podilaženje narodnom nezadovoljstvu.

    BOSIĆEV SINDROM: Predsjednici opozicionih stranaka nemaju hrabrosti da Miloradu Dodiku izađu na crtu kao protivkandidati na izborima. To je tzv. “Bosićev sindrom“.

    Spomenka Stevanović, predsjednica Kluba poslanika Demokratskog saveza (DEMOS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    KRITIZERSTVO: Neosnovana kritika bez nuđenja načina rješavanja problema. Najlakše je biti po strani, napadati, a nikada u životu nije sve potpuno crno, ni potpuno bijelo. Opozicija je svakako važan dio ukupnog političkog sistema i kritikom treba da doprinese da i vlast bude bolja, ali i da opozicija stekne povjerenje građana u svojim nastupima.

    UVOĐENJE RIJALITIJA U POLITIKU: Nekima je najvažnije sticanje popularnosti po svaku cijenu, ne birajući sredstva.

    POLITIČKI VULGARIZAM, POPULIZAM I TABLOIDIZACIJA POLITIKE: Neki opozicionari se trude da upotrebljavaju što teže riječi, kvalifikacije i uvrede na račun pojedinaca iz vlasti. To im je nekako postalo manir ponašanja, jer znaju da dio medija to voli i da će u tim medijima biti značajni.

    GENERALIZACIJA UKUPNE POZICIJE: U smislu da su svi loši, svi kriminalci i slična etiketiranja, što nije tačno. Poziciju čini više stranaka, mnogo pojedinaca, sa svojim ličnim osobinama i sposobnostima. Mislim da ni u opoziciji ni u vlasti nisu svi isti.

    VLAST PO SVAKU CIJENU: Legitiman je cilj opozicije da osvoji vlast, ali se nikada ne mogu složiti s tim da taj cilj bude iznad svega i po svaku cijenu. Pa i po cijenu interesa Republike Srpske. U ovom trenutku, kada nam je izuzetno važno političko jedinstvo po pitanjima zaštite interesa Republike Srpske, oni se svađaju oko kandidata za pojedinačne funkcije, pa boga mi, raspodjelom i budućih funkcija, a nisu još ni blizu osvajanja vlasti. Pitam se, a vjerujem i da se većina građana pita, kako bi vladali odgovornim procesima u društvu kada ne mogu sada da vladaju sami sobom. Često kažem da vlast rješava probleme, a opozicija u rješenju problema traži problem. Na građanima je na kraju krajeva da procijene ko i kako radi, kako se ponašaju i stranke i političari pojedinačno.

    Dragan Galić, potpredsjednik Narodne partije Srpske

    Dragan Galić
    RAZJEDINJENOST: Apsolutno svakoga na političkoj pozornici treba saslušati i sumarno izvući najbolje za Republiku Srpsku. Razjedinjenost opozicije je barijera za saradnju kada su ključni nacionalni interesi u pitanju.

    NE ČUJU SIGNALE: Opozicija iz njima znanih razloga ne čuje signale iz Rusije i Srbije da su postavljeni termini za ukidanje Republike Srpske i poništavanje njenih ustavnih nadložnosti. To je po prvi put veoma precizno rečeno i od predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

    NE ŠTITE VITALNI INTERES: Vitalni nacionalni interes je i ključ i brava Republike Srpske. To je jedinstven dio ulaznih vrata naše države, gdje je opozicija promašila kvaku za otvaranje.

    NEMAJU RJEŠENJA: Aktivan politički rad na svim nivoima, podrazumijeva i kritiku i rješenja. Opozicija je bez rješenja, čime sama sebe diskvalifikujete kao dio pozitivnih promjena.

    ČEKAJU STRANCE: Neodlučna, konfuzna i neorganizovana opozicija mora da zna da se promjena u strukturi vlasti dešava na izborima. Utisak je da čekaju da strani elementi, nevladin sektor, potkovan novcem iz čudnih tokova, OHR ili visoki predstavnik završe posao umjesto njih.

  • Dodik: Povlačenje Inckove odluke uslov za povratak u zajedničke institucije

    Dodik: Povlačenje Inckove odluke uslov za povratak u zajedničke institucije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da su uslovi za povratak predstavnika iz Republike Srpske u zajedničke institucije BiH – povlačenje iz pravnog prometa odluke o izmjenama Krivičnog zakona koju je neovlašteno donio Valentin Incko i da šume i poljoprivredno zemljište neprikosnoveno budu utvrđeni kao vlasništvo Republike Srpske, kao što je bilo i ranije.

    “Ako hoće to da realizuju, mi smo dan nakon toga u parlamentu. Sve ostalo ne dolazi u obzir”, poručio je Dodik.

    On je pojasnio da prvo mora da se iz pravnog života eliminiše ta priča o zakonu i brljotina koju je napravio Valentin Incko.

    “Mi nećemo donositi novi zakon, a ovaj mora nestati. (Kristijan) Šmit nešto pokušava da predloži da se mi vratimo u parlament, pa da donesemo zakon i onda će ovaj nestati. Nije to suština, suština je daleko veća. Nijedan visoki predstavnik, prema Ustavu, nema pravo predlagača zakona, a posebno ne da nameće zakon, a oni su činili i jedno i drugo. To ne može”, naglasio je Dodik za Televiziju “Hepi”.

  • Dodik poručio: Srpskoj se silom ništa ne može nametnuti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da se Republici Srpskoj više silom ništa ne može nametnuti, te istakao da vrhuncem njegove karijere smatra optužnicu za “udruženi zločinački poduhvat” da navodno ruši BiH.

    On smatra da je realna opcija da ojača ideju Republike Srpske i njenu izdržljivost, te priznaje da već žali što nije napravio neke poteze za vrijeme dok je u SAD bila administracija bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

    “Mi bukvalno moramo voditi bitku za oslobođenje, samo ovaj put nećemo puškama. Lakše bi prošli da je opozicija bila za to da nam se vrate nadležnosti”, rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da su uslovi da se srpski predstavnici vrate u zajedničke organe BiH da se iz pravnog života eliminiše zakon koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, kao i da Republici Srpskoj vrate imovina, šume, poljoprivredno zemljište.

    “Nakon toga, mi smo sljedećeg dana u parlamentu /BiH/”, rekao je Dodik, te ocijenio da nema BiH bez uvažavanja istorijske i etničke realnosti i da će borba Srpske da traje, ali da će pobijediti realnost.

    Srpski član Predsjedništva BiH je naveo da očekuje da će ga brzo zvati na sud, zbog optužbi tužioca BiH da je predvodio “udruženi zločinački poduhvat” na rušenju BiH umjesto da ga nagrade što se zalaže za ustavni poredak.

    “Mislim da se radio o `pakovanju`, da mi se zabrani rad, a poslije izbora kao da ništa nije bilo. Ali, teško će im to ići, pokušavali su i ranije”, poručio je Dodik za TV “Hepi”.

    Na pitanje šta je spreman da uradi za Republiku Srpsku, Dodik je rekao da je spreman i da se ponizi, pa ako treba i da klekne i puzi, ali da to mora da bude u interesu Srpske, a ne da neko kroz njega hoće ponizi Srpsku.

    On je rekao da je za protivnike Republike Srpske najveći problem što je Srpska jedina u BiH pokazala se kao samoodrživa i da zato hoće da ona bude nestabilna da bi dokazali da BiH može da funkcioniše.

    Dodik je rekao da vjeruje da će se BiH raspasti na miran način iz formalnih i suštinskih razloga, a jedino što bi u tom slučaju moglo da ostane bila bi Republika Srpska.

    On se osvrnuo i na jedan susret u Beogradu sa poznatim srpskim piscem Dobricom Ćosićem, koji mu je zahvalio što je očuvao Republiku Srpsku iako se činilo da je to nemoguće usljed silnog progona.

    Dodik je rekao da vjeruje da će sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem izgraditi odnos da Srbija Srbima u Republici Srpskoj automatski da državljanstvo Srbije, te podsjetio kako Hrvati iz BiH imaju državljanstvo Hrvatske.

    On je rekao da cijeni šta je Srbija na čelu sa Vučićem postigla, te dodao da je odnos Srpske i Srbije najbolji do sada.

    “Imajmo naše interese, čuvajmo identitet, budimo privrženi Republici Srpskoj i Srbiji i Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, rekao je Dodik, ocjenjujući da Srbiji ne dozvoljavaju jake lidere na čelu države i Crkve.

    On je rekao da Srbija i Srpska sarađuju na mnogim projektima, kao i na pomoći Srbima u Federaciji BiH, kao i daje Srpska dala Srbiji 150 megavati struje, koje će joj Srbija vratiti kada bude imala višak.

    Dodik je rekao da je njegova politika jasna običnom čovjeku i da će pobijediti i na predstojećim izborima, jer ljudi glasaju za to što odlučno brani Republiku Srpsku i njene nacionalne interese, te dodao da mu obični ljudi govore da izdrži.

    “Daleko od svih sila mi je važnije da ne iznevjerim očekivanja ljudi da čuvamo Republiku Srpsku. LJudi mi najčešće u zadnje vrijeme kažu – hvala ti što si nam vratio dostojanstvo- Pa šta treba?Da izdam interese naroda koji me birao, zato što sam se prepao u Vašingtonu?”, pita Dodik.

  • Stevandić poručio da dilema nema “Srpska je jedini način da Srbi žive u slobodi”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se prošla godina za Republiku Srpsku pokazala kao prelomna u smislu formiranja svijesti o tome da je Srpska jedini način da srpski narod živi u slobodi, da gospodari svojim institucijama i svojim vlasništvom, te da će se u tom pravcu kretati i narednih godina.Ako je do sada bilo nekih dilema da li u Federaciji BiH žele dogovor, sada takvih dilema nema. Nisu željeli dogovor, niti prihvataju Republiku Srpsku, a mogu da je prihvate samo ako budemo čvršći i uporniji u namjeri da Srpska ima svoje prerogative kao državotvorni entitet i da niko ne donosi odluke u njeno ime – rekao je Stevandić Srni povodom obilježavanja 9. januara – Dana Republike i 30 godina postojanja Republike Srpske.

    On je dodao da je 9. januar odličan ugaoni kamen kroz koji se sve to vidi, kao i da će ovogodišnja proslava Dana Republike biti najveća proslava, ne samo u Banjaluci, nego u svim dijelovima Srpske.

    Republika Srpska 9. januara slavi 30 godina postojanja.

  • Lukić o statusu Srpske unutar BiH: Entiteti su gospodari funkcija i nadležnosti

    Profesor Ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić rekao je da su entiteti gospodari funkcija i nadležnosti koje su im date Dejtonskim mirovnim sporazumom i da Republika Srpska ima pravo da se bori za svoj status unutar BiH.

    “Kada bilo ko u BiH počne nasilno narušavati početnu ravnopravnost entiteta i konstitutivnost naroda, na kojoj je nastao i Ustav, entiteti imaju pravo da se brane i traže povrat prenesenih nadležnosti sa nivoa BiH koje su im date Dejtonskim mirovnim sporazumom”, rekao je Lukić za “Glas Srpske.

    Komentarišući posljednje izjave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića da entiteti nemaju mogućnost da unilateralno vrate prenesene nadležnosti sa nivoa BiH, Lukić je rekao da Srpska ima pravo da vrati dio tih nadležnosti za koje smatra da je ugrožavaju.

    Lukić kaže da su DŽaferovićeve tvrdnje, ali i ostalih bošnjačkih političara, pristrasne i politički jednostrane, te na tragu dosadašnjeg odnosa bošnjačkih partija prema stanju u BiH, a koji podrazumijeva gospodarski odnos nad Srbima i Hrvatima kao konstitutivnim narodima.

    On je nazvao opasnom političkom konstrukcijom DŽaferovićevu izjavu da bi “svaki pokušaj unilateralnog vraćanja određenih nadležnosti bio napad na ustavni poredak i akt pobune”.

    Lukić ističe da je ova izjava usmjerena na to da se u domaćoj javnosti, ali i pred međunarodnim akterima zainteresovanim za rješavanje političke krize, napravi bespotrebna negativna atmosfera, te jedna strana optuži za politički haos u zemlji.

    “To nije ništa drugo do netačna i nategnuta konstrukcija koja nikako ne može biti pravno i logički opravdana”, rekao je Lukić.

  • Dodik: Rehabilitovati nekadašnji Bergerov pristup o pripajanju RS Srbiji

    Dodik: Rehabilitovati nekadašnji Bergerov pristup o pripajanju RS Srbiji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je večeras da će sadašnji koncept BiH, koji se pokazao kao neuspješan, trajati još par godina i da sa dolaskom druge američke administracije Republika Srpska treba da rehabilituje pristup nekadašnjeg američkog službenika Sendija Bergera koji je govorio o pripajanju Srba iz BiH Srbiji kao održivom rješenju.

    Dodik navodi da je Berger, koji je 1995. godine predvodio grupu američkih službenika, bio realista i smatrao da, ukoliko muslimani ne ubijede Srbe da treba da ostanu u BiH, a Srbi u roku od tri godine ne iskažu želju da to učine, treba dozvoliti referendum o njihovom statusu i prihvatiti realnost da oni treba da se pripoje Srbiji, da bi to bilo održivo i trajno rješenje i usmjereno ka očuvanju regionalnog mira.

    On je napomenuo da je, sa druge strane bila grupa diplomata nekadašnjeg američkog državnog sekretara Madlen Olbrajt na čelu sa Ričardom Holbrukom koji su smisli koncept koji se sada pokazuje neuspješan.

    “Njihov koncept je u suštini bio lažan. Oni su ponudili Dejtonski sporazum, i u njemu dali određene koncesije svima, napravili su BiH od dva entiteta i tri naroda i rekli da smo mi ravnopravni, ali kasnije u implementaciji sve učinili da to nije tako”, rekao je Dodik za TV “Happy”.

    Današnja situacija je takva da su Hrvati potpuno nezadovoljni situacijom u BiH, a Srbi su potpuno nepovjerljivi prema tim “dobrim namjerama”, prije svega Amerike i njihovih saveznika u kojima su oni nama ponudili sporazum a onda sve učinili da ga izvitopere i pod plaštom funkcionalne BiH naprave unitarnu i centralizovanu zemlju.

    “Mislim da dolazi vrijeme kraju tog koncepta, da će taj koncept možda još živjeti par godina, dvije-tri, dok je administracije Džozefa Bajdena. Sa dolaskom neke druge administracije mi treba da rehabilitujemo upravo ovaj Bergerov pristup i da ne bude to neka zloća, nešto što smo mi smislili, nego je to bio jedan realistički pristup, o tome je bila napisana studija”, naveo je Dodik, te podsjetio da je Berger bio američki sekretar za nacionalnu bezbjednost.

    On je ponovio da je oko 450 ljudi u tadašnjoj američkoj administraciji napravili karijere, motivisane na sterotipima o Srbima kao lošem narodu, remetilačkom narodu koji treba da bude kažnjen putem sankcija, pa na kraju i bombardovanjem.

    “Ti isti ljudi se vraćaju u američku administraciju sa pričom o nezavršenom poslu”, rekao je Dodik i napomenuo da je Metju Palmer napisao roman ‘Vuk u Sarajevu’, u kojem opisuje kako se američki diplomata vraća u Sarajevo da natjera na poslušnost neposlušnog “bosanskog Srbina”, koji prijeti da uruši njihova dostignuća, dodajući da je sigurno njega opisivao.

    Dodik je naglasio da je BiH velika nevolja, regresivna ideja, nema nikakvu viziju i istorijski defekt na ovom prostoru.

    On je naglasio da je ponosan na svoje porijeklo, da su Srbi uvijek bili na strani ideja o slobodi – kuće, porodice, zavičaja, da su se borili za svoje vrijednosti i nisu ničije uzimali, a tako je i sada.

    Dodik je ponovio da se Srpska samo traži da se poštuje Ustav BiH, dok je Amerika optužuje za antidejtonske postupke.

  • Neće u stranku: Vukanović objasnio zašto ne može postati član SDS-a

    Neće u stranku: Vukanović objasnio zašto ne može postati član SDS-a

    Narodni poslanik, Nebojša Vukanović, objasnio je zašto ne može postati član Srpske demokratske stranke (SDS), iako je blizak sa njom.

    “Ja ne mogu postati član, jer kad bih ušao u SDS, ljudi bi rekli, Vukane potrčao si za funkcijom da ti daju kandidaturu. Ova plastika ništa ne znači. Bitno je da li biste izdali, ili se iskreno borili za neku stvar. Ne namećem, se, nisam kandidat sa Jutjuba, kada se nađe neki konkretan dokaz da ja ne mogu da pobijedim, da neko ima veće šanse, uvijek ću se povući”, rekao je Vukanović u svom posljednjem videu na platformi Jutjub.

    Navodi kako je već dao doprinos ovoj stranci.

    “Tačno je da ja nisam član ni jedne stranke, ali sam borbom 15 godina dao doprinos SDS-u. Podsjećam da je SDS imao kandidate za predsjednika i člana Predsjedništva 2006, 2010. godine, Čavić, Tadić, dobili sve od SDS-a, bili u vrhu partije, pa izdali tu stranku, nanijeli joj veliko zlo… i da ne nabrajamo Kalinić, Obren Petrović, Mićo Mićić, Bojić, Banjac, do sutra možete nabrajati te ljude koji su imali članske karte i busali se, pa izdali”, priča Vukanović.

    Podsjećamo, ranije je lider SDS-a, Mirko Šarović, rekao da bi rado da Vukanović bude član njegove stranke.

  • Džaferović: Spasavanjem Dodika, Orban želi spasiti političkog saveznika

    Džaferović: Spasavanjem Dodika, Orban želi spasiti političkog saveznika

    Spasavanjem Milorada Dodika, Viktor Orban želi spasiti svog političkog saveznika preko kojeg vrši uticaj u ovom dijelu Evrope. Ali mislim da ni Orban ni Dodik ne mogu nadvladati snage koje vide Evropu kao kontinent liberalne demokatije i vladavine prava, gdje će se poštovati sudske presude i gdje niko neće biti podvrgnut diskriminaciji zbog svog identiteta, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

    On je rekao da mađarski premijer Viktor Orban još uvijek nije zatražio sastanak s Predsjedništvom BiH, iako je najavljeno da će krajem mjeseca posjetiti BiH.

    Daferović je za srpski list Danas kazao da nikada nikog nisu sprečavali da dođe u BiH te je dodao da je Orbana pozvao predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

    Tvrdi da se Vlada Mađarske i sama nalazi pod prijetnjom unutrašnjim sankcijama EU, zbog narušavanja vladavine prava i demokratskih postulata.

    Džaferović je dodao i da predsjednik Rusije Vladimir Putin u izjavama pokazuje namjeru da stekne naklonost muslimana, uzimajući u obzir da ih u Rusiji živi 30 miliona.

    “Putin sigurno nema interes da prihvata Dodikovu ideju o targetiranju muslimana kao sigurnosnog problema”, kazao je.

    Upitan da prokomentariše najave Dodika da će ovog mjeseca Republika Srpska donijeti zakon o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću, Džaferović je pojasnio da jednom prenesene nadležnosti sa entiteta na državu postaju trajne državne nadležnosti te da ih nije moguće vraćati nazad, čak ni odlukom Parlamentarne skupštine BiH.

    Objasnio je da je Dejtonskim sporazumom propisano da će država, uz saglasnost entiteta, preuzeti dodatne nadležnost koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

    “Svi zakoni o prenosu nadležnosti su usvojeni u PS BiH jednoglasno, za njih su svoj glasi dali svi zastupnici iz entiteta RS, pa i iz Dodikove stranke. Nigdje nije otvorena mogućnost da entiteti unilateralno ponovo preuzmu te nadležnosti. Ustavni sud je, po apelacijama zvaničnika iz RS, potvrdio da su dodatne nadležnosti i institucije u skladu s Ustavom. Ako, uprkos svemu ovom, jedna administrativna jedinica, kao što je entitet, pokuša unilateralno preuzeti državnu nadležnost, onda se zna šta je to. To je napad na ustavni poredak i akt pobune”, kazao je Džaferović.

    Govoreći o zakonu koji je nametnuo Valentin Incko, Džaferović je kazao da zvaničnici entiteta RS tvrde da nije problem u sadržaju zakona, već u načinu na koji je donesen.

    “Aktuelni visoki predstavnik Kristijan Šmit je dao jednu poštenu ponudu. Kazao je da će biti spreman povući Inckov zakon, ako Parlamentarna skupština BiH usvoji novi zakon koji će biti u skladu s evropskim i međunarodnim standardima”, kazao je.

    Ako SNSD nema problem sa sadržajem Inckovog zakona, nego načinom na koji je donesen, Džaferović smatra da bi bilo logično da glasaju za zakon, koji je u svom sadržaju identičan direktivi Evropske unije kojom se sankcioniše poricanje ratnih zločina, kao oblik govora mržnje.

    “Ne treba zaboraviti da Inckov zakon sankcionira poricanje svih pravosudno utvrđenih zločina, uključujući i zločine nad Srbima i drugim narodima”, zaključio je Džaferović za Danas.

  • Sa starim obećanjima u novu godinu: Šta su sve političari rekli pa porekli

    Sa starim obećanjima u novu godinu: Šta su sve političari rekli pa porekli

    Ko o čemu, političari o obećanjima. Nažalost, dosadašnja praksa nas je naučila da mnoga od njih ne prerastu u djela, bar ne do obećanog datuma.

    Velika i mala obećanja prenose se iz godine u godinu, upakuju se u velike i obećavajuće riječi i tako u nedogled. Shodno tome, Istinomjer nam u svojoj analizi donosi nekoliko značajnih, neispunjenih obećanja, koji su svjetlost dana trebala ugledati u protekloj, a koja se sele u novonastalu 2022. godinu.

    Sve dalje prognoze su preuranjene, ali ako nam je istorija majka života, možemo pretpostaviti da će bar neka od njih ostati na riječima i u budućnosti. Ali, o tom potom.

    Oporavak ekonomije
    Na Istinomjeru kao prvo izdvajaju obećanje lidera SDA Bakira Izetbegovića, dato još krajem novembra 2020, kada je rekao da će turisti u velikom broju ponovo doći u BiH, što će uticati na poboljšanje ekonomskih prilika: “Dolazi vakcina – januar, februar, mart. Razmahaće se ponovo ekonomija razvijenih zemalja koje konzumiraju naše proizvode iz Bosne i Hercegovine. Otvoriće se granice. Doći će turisti ponovo u Bosnu i Hercegovinu. Čekajmo taj april iduće godine, obećavam da to neće biti 1. april, nego mjesec april u kojem će to, ako bog da, da krene na bolje.”

    Ipak, to i nije bilo baš tako.

    -Što se tiče turizma, prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, za period do oktobra 2021. godine broj posjeta i noćenja veći je u odnosu na 2020. godinu. Međutim, ako podatke uporedimo sa istim periodom 2019. godine, broj stranih turista je za 2,5 puta manji u 2021. godini, a ostvareno je duplo manje noćenja. Iako statistike pokazuju da je, u odnosu na 2020. godinu, do oktobra 2021. rasla industrijska proizvodnja, te da je rastao i iznos prikupljenih indirektnih poreza, u godini od koje se opraštamo rasle su i cijene osnovnih životnih namirnica, porasla je cijena električne energije za privrednike, rudari su štrajkovali, a u BiH je vakcinisano oko 26% stanovništva – navedeno je na Istinomjeru.

    Izmjene Izbornog zakona BiH
    Sljedeće neispunjeno obećanje koje Istinomjer izdvaja je ono koje se godinama provlači kroz riječi političara – izmjena Izbornog zakona. Podsjećaju da je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nakon susreta s ministrom inostranih poslova Ruske Federacije, Sergejom Lavrovom, u novembru 2020. godine, rekao da bi u prvih pola godine 2021. to obećanje trebalo biti ispunjeno.

    Nakon prve polovine 2021. godine, dodaju, Čović je “pomjerio” rok za donošenje Izbornog zakona za kraj 2021, a na pragu izborne 2022. godine još uvijek nije postignut dogovor koji bi doveo do izmjena.

    Kandidatski status
    Sljedeće neispunjeno obećanje koje Istinomjer izdvaja je obećani kandidatski status do ljeta protekle godine.

    – Kada su članovi Predsjedništva BiH početkom oktobra 2021. godine boravili u radnoj posjeti institucijama Evropske unije u Briselu, istaknuto je da, u cilju sticanja kandidatskog statusa, BiH mora raditi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, tada je obećao: “Ne smijemo praviti prekide i moramo se predano okrenuti poslu. Tako ćemo što prije dobiti kandidatski status na ljeto iduće godine, kako je rekao i evropski komesar Oliver Varhelji” – navedeno je na Istinomjeru.

    Podsjećaju da je šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler početkom maja prošle godine istakao da kandidatski status BiH za članstvo u EU do kraja 2021. godine nije moguć, jer ništa od datih obećanja nije ispunjeno, te da je, takođe, on početkom oktobra 2021. naglasio da je potrebno usvojiti zakonska rješenja u vezi s Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH, javnim nabavkama i sukobom interesa, što još nije učinjeno.

    Autput Sarajevo – Beograd u BiH
    Istinomjer prati i obećanje na kojem se “radilo” od oktobra 2019, kada su predsjednici Turske i Srbije, Redžep Tajip Erdogan i Aleksandar Vučić, te član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, u Sremskoj Rači ozvaničili početak radova na autoputu od Beograda do Sarajeva, koji bi u dva pravca dolazio u BiH, i to od Beograda preko Kuzmina – Sremske Rače, pa do Bijeljine, te u drugom pravcu od Beograda preko Požege i Užica do granice sa BiH u blizini Višegrada.

    – Početkom decembra 2020. godine, ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović je govorio da bi se taj pravac trebao početi graditi u proljeće 2021. godine. U novembru 2021. Autoputevi Republike Srpske raspisali su tender vrijedan 304 miliona maraka za projektovanje i izgradnju jedne dionice autoputa Vukosavlje – Rača. Trasa autoputa, koja bi trebala ići kroz Brčko, još nije definisana – navedeno je na Istinomjeru.

    Neum – Stolac
    Pomenuli su i radove na izgradnji posljednje dionice ceste Stolac – Neum, koji su započeli 2020. godine.

    – Kako je najavljeno iz Javnog preduzeća Ceste FBiH krajem 2020, konačno cestovno povezivanje Neuma sa ostatkom BiH trebalo je biti okončano 2021. godine. Već u septembru znalo se da ovo obećanje neće biti ispunjeno, kada je federalni ministar saobraćaja i komunikacija Denis Lasić najavio da će nova saobraćajnica Stolac – Neum biti u potpunosti izgrađena i otvorena u proljeće 2022. godine – navode na Istinomjeru.

    Novi aerodromi u Bihaću i Trebinju
    Osvrnuli su se i na obećani aerodrom u Trebinju, planirani projekat koji se “realizuje” u saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je u septembru 2020. godine najavio prve letove do kraja 2021.

    – Međutim, ne da do kraja 2021. nisu poletjeli avioni sa ovog aerodroma, već nije počela ni njegova gradnja. Krajem novembra 2021. godine, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je da se 2022. godine očekuje početak gradnje aerodroma u Trebinju, ali i da bi bilo neozbiljno precizirati tačan datum – saopšteno je na Istinomjeru.

    Dodaju i da je aerodrom u Bihaću 2020. godine čekao investitora. Tokom posjete gradu na Uni, premijer FBiH, Fadil Novalić, rekao je da je Vlada ovog entiteta u ovaj projekat već uložila 13 miliona maraka. Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, Smail Nuhić, rekao je da bi 2021. trebali predati zahtjev za građevinsku saglasnost.

    – U avgustu 2021. godine v.d. direktora JP Aerodrom Bihać, Adnan Bajrić, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je potpisao memorandum o razumijevanju s predstavnicima kompanija CTD i EDI. Kako je zvanično objavljeno na službenoj stranici ovog javnog preduzeća, “ovo je znak i inicijativa našem osnivaču – obaveza da ispune obećanja”. Ipak, do kraja 2021. nije izdata građevinska dozvola za gradnju aerodroma – naveli su.

    Termo blok 7 u TE Tuzla
    U novembru 2019. započeli su pripremni radovi na izgradnji Termo bloka 7 u TE Tuzla. Rok za završetak tih radova bio je 12 mjeseci, koji su, prema riječima Senada Salkića, izvršnog direktora za kapitalne investicije Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, okončani. Sada, nakon pripremnih, idu glavni radovi na izgradnji ovog elektroenergetskog objekta.

    – Iako je u januaru 2021. trebala početi gradnja Termo bloka 7 u Tuzli, američka kompanija General Elektrik otkazala je saradnju s kineskim konzorcijem koji je trebao graditi novi blok. Naime, ugovorom su tačno precizirani i podizvođači opreme koja je trebala biti ugrađena u Blok 7. Pored problema sa izvođačem radova, Energetska zajednica (EZ) je u januaru 2021. godine uvela sankcije Bosni i Hercegovini zbog, kako su naveli, ozbiljnih i trajnih propusta u poštivanju pravila i direktiva te organizacije. Jedan od ključnih problema za EZ jeste što je nastavljeno s aktivnostima na izgradnji Bloka 7 u vremenu kada zemlje Evropske unije nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj – podsjetili su na Istinomjeru.

    Iz Vlade FBiH kažu da se neće odustati od gradnje Bloka 7, ali kako i kada će započeti izgradnja nije poznato.

    Tunel Prenj
    Posljednje neispunjeno obećanje koje navode je vezano za gradnju tunela Prenj.

    – Ministar transporta i komunikacija FBiH Denis Lasić je u oktobru dao rokove za početak procedure probijanja tunela Prenj. I premijer FBiH Fadil Novalić je za kraj 2021. najavio početak gradnje tunela. Iako je najavljeno da će finansijska konstrukcija biti završena do kraja 2020. godine, to se nije desilo sve do aprila 2021. godine. Evropska banka za obnovu i razvoj, te Evropska investiciona banka, osiguraće 600 miliona evra za dionicu Ovčari – Mostar sjever, koja obuhvata i 12 kilometara dug tunel Prenj. Osim navedenih finansijera, izgradnja dionice će biti finansirana i grant sredstvima Evropske unije, osiguranim u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) – navedeno je na Istinomjeru.

  • “Najbolje je da Bosne nema” Dodik tvrdi da Amerika ovdje želi da gradi unitarnu BiH pod plaštom funkcionalne države

    “Najbolje je da Bosne nema” Dodik tvrdi da Amerika ovdje želi da gradi unitarnu BiH pod plaštom funkcionalne države

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da je najbolje rješenje da Bosne nema.

    Za američkog specijalnog izaslanika Gabrijela Eskobara je rekao da on nije glavni čovjek ovdje, da Amerika ovdje želi da pod plaštom funkcionalne BiH svjesno ili nesvjesno grade unitarnu BiH.

    – Takva BiH je protiv našeg nacionalnog interesa, protiv naše političke volje. Oni sad hoće da tu našu političku volju skrše da bi imali institucije u kojima bismo se mi klali i nešto domunđavali i donosili odluke, a oni bili kao neki posrednici stalno. To ne ide. Nema te BiH koju oni žele – istakao je Dodik.

    On je naveo da će se i dalje raditi na tome da BiH postane članica EU, ali je ukazao da to nije jednostran put, te istakao da je sav problem što su za njih samo muslimani BiH.

    – Da je sadašnji saziv EU htio išta dobro BiH, ne bi poslao ovakvih 14 preporuka. Ima takvih koje se nikad neće riješiti. A to je namjerno. Oni nikad nisu ni razmišljali o BiH. Oni ne žele da je integrišu – rekao je Dodik za Nezavisne novine.

    Ukazao je da se često pominje vladavina prava, te upitao kakva je to vladavina prava gdje EU podržava da tri stranca u Ustavnom sudu odlučuju o svemu, negirajući Venecijansku komisiju, koja je konstatovala da to mora da se ukine.

    On je napomenuo da u Americi ima 400 ljudi koji su napravili karijeru jer su prihvatali laži nad Srbima koje su im servirali tokom rata i sada se ti isti ponovo vraćaju.

    – Bajden je pravio karijeru na priči o muslimanima, lažima o 300.000 ubijenih muslimana. On neće od toga da odustane. A doći će vrijeme da se od toga odustane i da se napravi nešto realno – smatra Dodik.

    Dodik je napomenuo da je Republika Srpska ponudila platformu za razgovore sa Federacijom BiH o nametnutim odlukama, ali da Bošnjaci to ne žele.

    – Oni misle riješiće se Dodika, pa će doći neko ko će pristati na sve što oni kažu, pa će povući još na nivo BiH, pa će poslije i taj biti kriv, pa će i njega rušiti – rekao je Dodik i ponovio da u BiH ne postoji visoki predstavnik i da nema OHR-a.

    Dodik je ocijenio da je svijet u potpunom haosu i neredu i da je ključno da ljudi shvate da “mi dvije stvari shvatamo pogrešno”.

    – Prvo, veliki su se, kao, nešto ovdje dogovorili. Ništa nisu dogovorili. Drugo, mi mislimo da ako tamo neki trećerazredni službenik Stejt departmenta nešto progovori o BiH, to je Sveto pismo. Nije Sveto pismo – istakao je Dodik.

    Dodik je pomenuo priče o ruskom i kineskom maligni uticaj, a on, kako je naglasio, želi da očuva našu autonomiju, jer ne želi da se preko naših leđa veliki tabaju, bez obzira na to ko to bio.

    – Ja jesam protiv NATO-a, ali sam i protiv da ruska vojska ovdje dođe. Samo to niko neće da primijeti. Zašto da prihvatimo NATO kad su nas bombardovali? Ili zašto da vjerujemo Rusima, koji su bili u Ugljeviku pa otišli? I na kraju krajeva, zašto nam ne dozvolite da mi ovdje živimo naše živote – upitao je Dodik.

    Dodik je naglasio kako on ničiji već čovjek Republike Srpske, ali ako dođe kineska kompanija da napravi auto-put i ponudi uslove koji su za njega prihvatljivi, prihvatiće.

    – Ili iz Rusije, ako kažu – platićemo vam 142 miliona evra rafineriju i daćemo još 300 miliona za investicije i isplatićemo sve dugove. A samo par mjeseci ranije Pero Bukejlović i Svetlana Cenić htjeli su rafineriju prodati za jedan evro američkoj kompaniji, očišćenu od dugova i radnika. I šta sad? Ja sam napravio grešku? Ko je ovdje lud – rekao je Dodik.

    Osvrnuvši se na priču o trećem entiteru, napomenuo je da neće ugroziti dejtonsku strukturu, jer to podrazumijeva sporazum svih. “Ako se Hrvati i Bošnjaci dogovore o tome, a mi u Srpskoj budemo sigurni da to teritorijalno ni na drugi način ne zadire u Republici Srpskoj, što bismo mi bili protiv?”, upitao je Dodik.