VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Ne vjerujem u treći blok na političkoj sceni u Srpskoj” Šarović poručio da će se SDS i PDP dogovoriti ko će imati kandidata za koju funkciju

    “Ne vjerujem u treći blok na političkoj sceni u Srpskoj” Šarović poručio da će se SDS i PDP dogovoriti ko će imati kandidata za koju funkciju

    Predsjednik SDS Mirko Šarović izjavio je da će se SDS sa PDP u narednom periodu dogovoriti koja će stranka dati svog kandidata za funkciju predsjednika Republike Srpske, odnosno srpskog člana Predsjedništva BiH.Šarović je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu rekao da je PDP informisao SDS da će njihov kandidat za jednu od navedene dvije inokosne funkcije koje se biraju na opštim izborima biti Jelena Trivić, dodavši da je PDP odranije iskazao interes za funkciju predsjednika Srpske.

    On nije želio da spekuliše ko će u ime SDS biti kandidat na narednim opštim izborima za jednu od dvije inokosne funkcije.

    Na pitanje da li je lider DNS Nenad Nešić dio opozicije, predsjednik SDS rekao je da je to pitanje za Nešića i da nema svađe među opozicionim strankama.

    – SDS je najveća stranka u tom bloku i nećemo dozvoliti da naš glas ne bude najglasniji – rekao je Šarović i naglasio da ne vjeruje u treći blok na političkoj sceni u Srpskoj.

    Govoreći o mogućem poskupljenju električne energije u Republici Srpskoj, Šarović je ustvrdio da nema nikakvor razloga za to i da nije ispunjen nijedan od uslova za poskupljenje.

    Lider SDS rekao je da se protivi raspakivanju Dejtonskog sporazuma, po kojem je Republika Srpska jedan od dva ravnopravna entiteta u BiH, te naglasio da je pitanje trećeg entiteta pitanje za Federaciju BiH i bošnjačko-hrvatske odnose.

    Šarović smatra da odgovor lidera SNSD Milorada Dodika na njegovu izjavu da svojim postupcima “direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata” ne dolikuje nekome ko je izabran da predstavlja srpski narod u Predsjedništvu BiH.

  • “Samo gledaju kako da uhljebe sebe i svoje” Dodik poručuje da Srpske neće ni biti sa ovakvim SDS i Šarovićem

    “Samo gledaju kako da uhljebe sebe i svoje” Dodik poručuje da Srpske neće ni biti sa ovakvim SDS i Šarovićem

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik izjavio je da će Republici Srpskoj možda biti bolje bez Milorada Dodika, ali sa ovakvim SDS i Mirkom Šarovićem Republike Srpske neće ni biti.

    Ako je za Šarovića u redu da nam otimaju zemljište i šume, da nam otimaju Ustavom garantovana prava, o kojoj Republici Srpskoj on uopšte govori? Da li se on već sada preporučuje za funkcionera manjeg be-ha entiteta ili ER ES, kako iz kompleksa pišu federalni mediji, istakao je Dodik.

    Na pitanje da prokomentariše Šarovićevu izjavu da će, kako je rekao, Republici Srpskoj biti bolje bez Milorada Dodika, lider SNSD je podsjetio da je Milorad Dodik na prošlim izborima dobio više od 380.000 glasova i upitao koliko glasova je dobio Šarović i u čije ime on uopšte više govori.

    Dodik je rekao da će doći vrijeme da se polože računi narodu u Republici Srpskoj, i za ono što se sada radi, ali i za nerasvijetljene smrti od prije više od dvije decenije.

    Ni danas Šarović ne govori o suštini naše polemike. Ni danas ne odgovara na pitanje šta je stav SDS o razvlašćivanju Republike Srpske i da li je SDS za to da se vratimo u ustavne okvire. Šarović nema stav o ključnim nacionalnim pitanjima, a polemisao bi sa mnom – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je SDS nekada bila ozbiljna nacionalna partija, a danas je to “udruženje nekoliko osoba koje gledaju kako da uhljebe sebe i svoje”.

    – SDS nema politiku, jer da ima ne bi se svaki dan bavili Dodikom. Nije Dodik Republika Srpska, niti je Dodik tema. Ozbiljne teme su na stolu, ali Šarović i ostatak opozicije na njih nemaju odgovor – zaključio je Dodik.

  • Komšić: Ako vlasti RS-a ovako nastave, na kraju će se morati odgovoriti silom

    Komšić: Ako vlasti RS-a ovako nastave, na kraju će se morati odgovoriti silom

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić najavio je da će biti podnesena krivična prijava protiv odgovornih lica, nakon što je u Službenom glasniku Republike Srpske (RS) objavljen tekst Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS.

    Ukaz o proglašenju Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske objavljen je sinoć u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a potpisala ga je predsjednica RS-a Željka Cvijanović 23. decembra. Ovaj zakon na snagu će stupiti za šest mjeseci.
    “Bit će podnešena krivična prijava protiv odgovornih lica. Vlasti RS-a očito ne mare za bilo kakva upozorenja iz međunarodne zajednice”, rekao je Komšić za Klix.ba

    Prema njegovim riječima, sada je, više nego ikad, na potezu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.

    “Ako se ovo nastavi, sutra će se isto desiti i sa Oružanim snagama BiH, sa pravosuđem, a kad se desi, tad će se morati odgovoriti silom”, kazao nam je Komšić.

    Ako se ne odgovori, dodao je, to će značiti da se “pristalo na ono što nazivaju mirnom disolucijom”.


    Podsjetimo, u oktobru ove godine Narodna skupština Republike Srpske izglasala je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima. Nakon toga je 1. novembra Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS donio Odluku o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u pomenutom zakonu te 8. novembra tu odluku i obrazložio.

  • Košarac oštro: Optužbe Šarovića – jalov pokušaj dodvoravanja bošnjačkoj političkoj javnosti

    Košarac oštro: Optužbe Šarovića – jalov pokušaj dodvoravanja bošnjačkoj političkoj javnosti

    Član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac izjavio je Srni da posljednje optužbe predsjednika SDS-a Mirka Šarovića na račun srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika predstavljaju jalov pokušaj dodvoravanja bošnjačkoj političkoj javnosti i dijelu međunarodne zajednice.

    “Šarović je jedini političar iz Republike Srpske koji, po uzoru na Bakira Izetbegovića i sarajevsku političku čaršiju, zagađuje javni diskurs pominjanjem rata, pri čemu tobože poziva na odgovornost. To je krajnje podmuklo, ljigavo i licemjerno”, istakao je Košarac.

    On je upitao šta je crvena linija preko koje aktuelni predsjednik SDS-a ne bi prešao.

    “Čini mi se da bi rado pristao da bude ‘srpski Željko Komšić’, ako bi mu to garantovalo funkciju i fotelju”, smatra.

    On je naglasio da su građani Srpske prepoznali odgovornu politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predstavnika institucija Republike Srpske da se političkim i pravnim sredstvima bore za povratak BiH na ustavne osnove i zaštitu Ustavom zagarantovanih prava Republike.

    “Mi se zalažemo i borimo za izvorni Dejton, što Šarović očito ne želi ili ne smije da podrži. Kako je moguće da se on još nije izjasnio o vraćanju nadležnosti Srpskoj? Kako je moguće da niti jednom riječju ne problematizuje međunarodni intervencionizam i da smetnju napretku ne vidi u odlukama visokih predstavnika, koji su u velikoj mjeri devastirali Dejton?”, upitao je Košarac.

  • Radmanović poručuje: Na Zapadu sada vide da u BiH ne mogu da ostvare ono što zacrtaju

    Radmanović poručuje: Na Zapadu sada vide da u BiH ne mogu da ostvare ono što zacrtaju

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović ocijenio je da i na Zapadu sada vide da u BiH ne mogu da ostvare ono što zacrtaju, jer postoje ljudi koji su spremni da svoje brane do kraja.

    Radmanović je naveo da je vidljivost stavova Republike Srpske o situaciji u BiH u proteklih nekoliko godina značajno poboljšana na Zapadu, što se naročito osjetilo u proteklih pet mjeseci nakon izbijanja krize izazvane nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH.

    – Do tada je sve bilo drugačije. Kada bi OHR ili neki predstavnik EU nešto zacrtao, to je uglavnom i bilo ostvareno. Sada Zapad vidi da to više ne može, da postoje ljudi koji su spremni da svoje brane do kraja – rekao je Radmanović za Glas Srpske.

    On je napomenuo da političari u Sarajevu povlače iste poteze i vode istu politiku kao da je i dalje 1992. ili 1993. godina, ali ti potezi i ta priča ne prolaze više kao prije dvije ili tri decenije.

    – Sve to govori da oni ne razumiju BiH. Oni ne mogu da vladaju Sarajevom, a vladali bi cijelom BiH. Taj njihov odnos sa jednim brojem stranaca dovodi do zamagljivanja suštine problema koji onda prebacuju u Srpsku – naveo je Radmanović.

    On je dodao da je Federacija BiH za tri godine upropastila demokratski princip izbora, tri godine nisu formirali vladu, i to nekima nije problem, a jeste problem kada Republika Srpska kaže da ne da otimanje nečeg što je po Ustavu BiH njeno.

    Radmanović je naveo da je ispravna poruka koji je uputio mađarski šef diplomatije Peter Sijarto koji je rekao “pričajte sa Srbima, a ne o Srbima”, naglasivši da je to princip koji Evropa odavno gaji, ali ne prema nama. “Nama bi da naređuju i otimaju”, rekao je Radmanović.

    On je ponovio i stav svih iz Srpske da treba da bude poništen “Inckov zakon”, čije je nametanje izazvalo probleme, a sadržaj mu je katastrofalan.

    Radmanović smatra da Srpska u narednih nekoliko godina može da napravi određene iskorake, koji moraju biti ekonomski, pojasnivši da bi taj ekonomski razvoj poboljšao tešku demografsku situaciju.

    – Mi pričamo o političkim odnosima, podrazumijeva se da je potrebna ta doza stabilnosti koja je najvažnija za ekonomske iskorake. Često govorimo samostalna Republika Srpska u okvirima Dejtonskog sporazuma. Sad vidimo da i to smeta Sarajevu i strancima. Ali, to je put ka stabilnosti – zaključio je Radmanović.

  • Dodik: BiH je maligno oboljela, ona nema šanse uspjeti

    Milorad Dodik govorio je o najtežoj političkoj krizi Bosne i Hercegovine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Upitan može li se odluka o de fakto izlasku iz ustavnopravnog poretka BiH, koju je donio 10. decembra, dovršiti bez novoga rata, Dodik je za HTV-ov Centralni Dnevnik rekao da rat kao opcija nije predviđen.

    “To nije izlazak iz ustavnopravnog poretka, to je povratak ustavnopravnom poretku. Kad čitate ustav, onda ćete vidjeti da je to primjena, mi smo posvećeni primjeni ustava i ustavnopravnog poretka. Bilo je mnogo devijacija u BiH. BiH nije uspjela da zaživi sve ovo vrijeme. Bez obzira na bezočno kršenje ustava koje čine stranci koji drže BiH kao jedinu koloniju u Evropi”, rekao je Dodik.

    “BiH nije dato previše ustavom tako da joj se ništa ni ne oduzima. BiH se vraća u ustavni poredak. Uzeto je Republici Srpskoj, uzeto je Federaciji, uzeto je konstitutivnim narodima, sve da bi se promovisala neka zajednička institucija koja nikad nije dala rezultate”, rekao je Dodik..

    “Ima mnogo ljudi koji razumiju situaciju”

    Međunarodna zajednica je kritična prema ovom potezu. Najavljuju se sankcije. 

    “Ima mnogo ljudi koji razumiju situaciju, čak i oni koji prijete sankcijama, oni vrlo dobro razumiju. Zato i prijete sankcijama jer nemaju drugi odgovor, nemaju ustavnopravni odgovor, tako da ne mogu ništa drugo učiniti nego da pukom silom zadrže postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH”, rekao je Dodik.

    “Sporno je da neizabrani stranac nameće bilo kakav zakon”

    Politička kriza počela je nakon odluke prethodnog visokog predstavnika o sankcionisanju negiranja genocida. 

    “Sporno je da neizabrani stranac u bilo kojoj zemlji, a pogotovo u međunarodno priznatoj kao što je BiH, može nametati bilo kakav zakon. Takav visoki predstavnik u liku nekoliko figura je nametnuo 140 zakona u BiH. I djelovalo je da to neće više činiti, no onda je Incko vratio staru praksu nametanja zakona.

    To je suština što se nas tiče, neizabrani stranac nameće zakone. Naravno da imamo problema i sa suštinom, a suština je stvar rasprave koja bi se trebala dogoditi u Parlamentu, da se o njoj eventualno razgovara, ali to se nikad nije dogodilo”, rekao je Dodik, dodavši kako ima onih koji tvrde da se u Srebrenici dogodio genocid i onih koji tvrde da nije.

    “BiH je maligno oboljela, ona nema šanse uspjeti”

    Institucije BiH su blokirane. Posljednja sjednica Predsjedništva BiH bila je na rubu fizičkog sukoba. Ima li prostora za izgradnju zajedničke države po mjeri sva tri naroda?

    “Ne želim se pridružiti mnogim iluzionistima koji pokušavaju održati tu neku imaginarnu priču o BiH. Ona je imala šansu poštujući prije svega konstitutivne narode – to su Srbi, Hrvati i Bošnjaci – i njihova prava da se izraze na nivou BiH. To se već 20 godina ruši. I tako je BiH maligno oboljela. Ona nema šanse uspjeti. Pogotovo kada u ovom trenutku vidite da imate dva naroda koja izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem u BiH, to su Srbi, mi, i Hrvati, koji su s pravom ljuti na ovakav sistem u kojem se preglasavaju.

    Tačno onoliko glasova koliko Komšiću treba da pobijedi autentičnog hrvatskog predstavnika. Zbog broja Hrvata ovdje, hrvatskog izbornog tijela, muslimani imaju taj komoditet da izaberu svog Hrvata po volji. Sve što je protiv Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih interesa u BiH, tu prednjači Željko Komšić. Ja sam spreman da to posvjedočim svuda na svijetu. To nije fer prema konstitutivnim narodima. Treba dozvoliti Hrvatima da izaberu svoga autentičnog predstavnika, ja se zalažem za takvu politiku, i to bi moglo dati nekakvu šansu BiH. Ovako, nema šanse, poručio je Dodik.

    “Nije moguće donijeti novi izborni zakon”

    Upitan koliko je vjerojatno da se do proljeća donese novi izborni zakon, Dodik je odgovorio kako misli da to nije moguće.

    “To radimo od 2011. godine. Pa sad, ako neko zaista u sebi ima toliko optimizma da misli da je moguće, evo ja ću biti realan, mislim da nije moguće”, rekao je Dodik.

    Kaže da su muslimani sebe zarobili u tvrdnji, ako se da pravo da Hrvati izaberu svog, hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo, da to znači treći entitet. 

    “A ja opet mislim da bez trećeg entiteta nema nikakve Bosne i Hercegovine. Ja mislim da bi to bilo fer. I sve se može dogovoriti. Ali muslimani imaju namjeru da preglasaju, i to Bakir Izetbegović otvoreno govori kada kaže, ne samo u Predsjedništvu, sad i u Domu naroda, to znači da ih nema kao političkog naroda”, zaključio je Dodik, prenosi HRT.

  • Staro nezadovoljstvo ili strah od novih istraga: Zašto vraćanje nadležnosti Srpskoj kreće baš od pravosuđa BiH?

    Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, prema najavama iz vlasti, biće prvi koga će Vlada uputiti na usvajanje Narodnoj skupštini, nakon usvajanja skupštinskih zaključaka o vraćanju nadležnosti sa nivoa BiH.

    Mada se u vladajućoj koaliciji razmatralo da nova posebna sjednica Narodne skupštine bude održana već krajem decembra, od toga se ipak odustalo. U međuvremenu, lideri vladajuće koalicije održali su nekoliko za javnost zatvorenih sastanaka, a pravni tim je dobio dodatno vrijeme za pripremu narednog koraka.

    Lider SNSD, Milorad Dodik, najavio je da bi zakon o VSTS trebalo da bude usvojen u januaru. On je na konferenciji za medije najavio da će zakon definisati izbor sudija i tužilaca u RS, ali i da će biti zabranjeno djelovanje Suda i Tužilaštva BiH u Srpskoj. Dok se to ne desi, Dodik je obećao da će se odazvati na eventualne pozive tih institucija u Sarajevu, koje vode istragu protiv rukovodstva Srpske.

    Budući da započeti proces vraćanja nadležnosti sa BiH na RS obuhvata nekoliko desetina nadležnosti, zakona i podzakonskih akata, postavlja se pitanje zašto je vlast u Srpskoj izabrala da počne baš od pravosuđa (ako izuzmemo prije toga usvojeni Zakon o lijekovima RS koji nalaže Vladi da reaktivira agenciju za lijekove RS, rok je april)?

    Opozicija tvrdi da je razlog strah od budućeg djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, dok iz vlasti odgovaraju da to nije tačno, jer nezadovoljstvo pravosuđem na nivou BiH traje godinama.

    Miladin Stanić, predsjednik Kluba poslanika SDS, otkriva da im je “Dodikov emisar”, koji je nedavno došao u Klub SDS, rekao da je vladajućoj koaliciju najvažnije usvajanje upravo zakona o VSTS Srpske, a da sve drugo može još da sačeka.

    – Ne mogu o imenu, bio je predsjednik jedne od stranaka iz vladajuće koalicije, nije iz SNSD. Dakle, njima je najvažniji zakon koji se odnosi na pravosuđe zato što im visi prijetnja Suda i Tužilaštva BiH i to je razlog. Pretpostavljam da znaju da su izgubili kontrolu odlaskom Gordane Tadić (bivšeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH) i Milana Tegeltije (bivšeg predsjednika VSTS BiH) – kaže Stanić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, i dalje je neizvjesno da li će vlast usvojiti zakon o VSTS RS, ali vjeruje da će pokušati.

    – Vidite koliko se digla dževa oko formiranja agencije za lijekove RS, a možete zamisliti ako to uradi šta bi se desilo. Ja tu čak imam različit stav od moje strane, ja bih mu to čak i podržao, neka pokaže da ima petlju, neka uradi to, pa da vidi gdje će završiti – poručuje Stanić.

    Srđan Mazalica, zamjenik predsjednika Kluba poslanika SNSD, kaže da bi, koji god zakon da je izabran kao prvi, opozicija pitala zašto baš on.

    Naglašava da se vraćanja nadležnostio u oblasti pravosuđa ne može povezati sa tekućim, dnevnim pitanjima zato što nezadovoljstvo Srpske stanjem u pravosuđu BiH traje godinama, odnosno skoro deset godina postoji potreba da se u toj oblasti dese krupne promjene.

    – Podsjetiću da smo možda najviše razočarani u rad pravosuđa na nivou BiH i da to nezadovoljstvo traje od najavljivanog referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Ishod referenduma bi sigurno bio tadav da je potrebna ovakva reforma. Podsjetiću da je tada Srpska, na inicijativu visoke predstavnice EU za spoljnu politiku, Ketrin Ešton, pristala na strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH, koji je kasnije potpuno razvodnio potrebu da se dođe do reforme, a to nezadovoljstvo traje do danas. Uopšte se ne može reći da su najavljene i moguće istrage razlog za vraćanje nadležnosti, zato što se te stvari već dešavaju. Vidimo određene procese, hapšenja, rješavanje organizovanih kriminalnih grupa, rješavanje kriminala u svojim redovima, hapšenje policijskih inspektora… – dodaje Mazalica.

    Što se tiče “straha” vlasti u RS od Suda i Tužilaštva BiH, spekuliše se o otvaranju novih koruptivnih istraga, paralelno sa najavljenim američkim sankcijama, a već je poznato da Tužilaštvo vodi istragu zbog zaključaka Narodne skupštine.

    Lideri opozicionih stranaka već su saslušani kao svjedoci, a u tom svojstvu su pozvani i pojedini ministri u Vladi RS. Istovremeno, lideri vladajućih stranaka u RS, najviši zvaničnici i šefovi poslaničkih klubova vladajućih stranaka u NSRS smatraju se osumnjičenim.

    Naši izvori tvrde da će Tužilaštvo najvjerovatnije podignuti optužnicu protiv njih zbog “zločinačkog udruživanja radi rušenja ustavnog poretka BiH”.

    Ako se to desi, za zvaničnike RS mogla bi se desiti dobra i loša vijest. Dobra je što Krivični zakon BiH, u smislu rušenja ustavnog poretka BiH, govori samo o „upotrebi fizičke sile“ ili „prijetnji upotrebom fitičke sile“, što u zaključcima NSRS nigdje nije navedeno. To, ipak, nije prepreke za eventualni sudski proces koji bi mogao da traje u nedogled.

    Međutim, ako optužnica bude podignuta, loše za Milorada Dodika, kao člana Predsjedništva BiH, je to što prema Zakonu o imunitetu BiH, nema imunitet od krivičnog, već samo od građanskog gonjenja, za razliku od poslanika i delegata u PS BiH.

    Isto važi i za predsjednicu RS i premijera Radovana Viškovića, prema Zakonu o imunitetu Republike Srpske.

    – Poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u zakonodavnim organima Republike Srpske. Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade neće biti građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima vlasti – piše u Zakonu koga je Odlukom 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun.

  • Glavaš: DNS nema obavezu da pozdravi kandidaturu Trivićeve, to nije bio dogovor

    Aleksanadar Glavaš, član Predsjedništva DNS-a, rekao je da ova stranka nema nikakvu obavezu da pozdravi kandidaturu Jelene Trivić iz PDP-a, i navodi da to nije bio dogovor koji je postignut na sastancima opozicione koalicije, održanih u prethodnom periodu, a na kojima su dogovorili da predlože zajedničkog kandidata.

    „Evidentno je da PDP misli da gospođa Trivić može da osvoji predsjednički mandat, a DNS će na svojim stranačkim organima odlučiti ko će biti kandidat i da li će u konačnici možda čak podržati gospođu Trivić u šta čisto sumnjam, kako trenutno stvari stoje“, rekao je Glavaš za ATV.

    On kaže da je još uvijek rano govoriti o kandidatima i svako isticanje kandidata prije vremena može nanijeti štetu samom kanididatu, ali i izbornom rezultatu.

    „Pred nama je dovoljno vremena. Prvo da vidimo šta će se desiti sa Izbornim zakonom, kao što vidite u medijima, u pitanju je i samo održavanje izbora. U jednu ruku je možda sad i neozbiljno isticati kandidata i ne vidim zašto je potrebno da se ovako preuranjeno izlazi sa samim kandidatom“, smatra Glavaš.

    On je kazao da će se DNS u narednom periodu očitovati po ovom pitanju i uvjeren je da će ova stranka imati svog kandidata za poziciju predsjednika ili člana Predsjedništva BiH.

    Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, danas je zvanično objavio da će Jelena Trivić biti kandidat za predsjednika Srpske ili člana Predsjedništva BIH.

  • Džaferović: Njemačka vlada pomaže očuvanju mira, sankcije su dio rješenja

    Džaferović: Njemačka vlada pomaže očuvanju mira, sankcije su dio rješenja

    Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, kaže da je posve neprikladan i za svaku osudu način na koji se Milorad Dodik obraća njemačkoj vladi i njemačkoj ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock, te ocjene koje on iznosi svakako nisu stavovi Predsjedništva Bosne i Hercegovini.

    “Mi cijenimo interes njemačke vlade za zbivanja u Bosni i Hercegovini. Njemačka je svjedočila Dejtonskom mirovnom sporazumu, članica je Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i članica Evropske unije kojoj Bosna i Hercegovina teži, te njemačka vlada ima obavezu da pomno prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i reaguje na njih. Mir i sigurnost Bosne i Hercegovine je uslov mira i sigurnosti u Evropi. I kada neko unilateralnim akcijama dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, kao što to radi Dodik, onda to mora biti predmetom interesa njemačke kao i svih drugih vlada zainteresiranih za očuvanje evropskog mira, stabilnosti i sigurnosti”, kazao je Džaferović za Fenu.

    On je kazao da su sankcije izuzetno efikasan način da se obuzdaju retrogradne snage koje prijete miru u Bosni i Hercegovini.

    “Navedeno potvrđuje i samo Dodikovo ponašanje. Dodik računa na kratko pamćenje, pa pokušava sebe predstaviti kao nekog mirotvorca, a svi dobro pamtimo da je u avgustu i septembru otvoreno prijetio secesijom, govorio o ‘mirnom razlazu’ i ukazivao da je ‘čitav svoj politički život uložio u to’ . U oktobru je prijetio da će napasti kasarne Oružanih snaga. I tek kada je otvorena priča o sankcijama, on je ublažio svoju retoriku. Sada odjednom ubjeđuje sve da on nije za secesiju i da neće napadati kasarne Oružanih snaga”, kaže Džaferović.

    Ističe da je važnije šta Dodik radi od onoga što govori, te da iako je ublažio retoriku, ipak nije obustavio svoje secesionističke namjere i postupke.

    “Kredibilna prijetnja sankcijama jeste proizvela rezultate, ali još uvijek nedovoljne. Ukoliko Dodik ne povuče zaključke Narodne skupštine RS, sankcije moraju biti provedene, jer ti zaključci predstavljaju početak napada na ustavni poredak. Oni se, ako rezultiraju zakonima, mogu provesti samo silom, a ako vlasti RS primijene silu protiv državnih institucija, zna se šta to znači. Zato je bolje primijeniti sankcije sada, nego čekati da se desi ovaj drugi scenarij. U svakom slučaju, Dodik je zaslužio sankcije, jer je državi i svim njenim građanima već nanio ogromnu štetu” izjavio je Džaferović.

    Džaferović je komentarisao i Dodikove najnovije napade na instituciju visokog predstavnika.

    “Dodik ističe da nigdje u Evropi nema visokog predstavnika, a ne govori ima li u Evropi igdje entitetskog glasanja, domova naroda i mogućnosti da nedolaskom na sjednice blokirate rad države. Ima li igdje u EU primjer da neka regija pokušava unilateralno ukinuti zakone državnih vlasti”, dodao je Džaferović.

    On je dodao da je upravo Njemačka, kao jedna od najuspješnijih država svijeta, dokaz u prilog međunarodne supervizije.

    “U Njemačkoj je od kraja Drugog svjetskog rata, pa sve do ujedinjenja 1990. postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao veće ovlasti od OHR-a. To ne samo da nije spriječilo Njemačku da se razvija, već joj je pomoglo da se stabilizira kao društvo. Kada je jednoj Njemačkoj trebala takva vrsta asistencije zašto bi bila uskraćena Bosni i Hercegovini”, rekao je Džaferović.

    Dodao je da su Dodikove izjave o proceduri imenovanja visokog predstavnika neutemeljene.

    “U aneksu 10 Dejtonskog sporazuma stoji da potpisnici ‘zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti’. Dakle, visoki predstavnik se ne imenuje rezolucijom Vijeća sigurnosti, već ga imenuje PIC, u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti kojima je definisan mandat PIC-a i potvrđen mandat OHR-a u Bosni i Hercegovini, a to su prije svih rezolucija Vijeća sigurnosti iz 1995. (1031), 1996. (1088) i 1997. (1144) kojima su prihvaćeni zaključci Londonske i Bonske konferencije PIC-a o misiji i ovlastima visokog predstavnika”, istakao je Džaferović.

    Po njegovim riječima, bonske ovlasti imaju jasno utemeljenje u Dejtonskom sporazumu, odnosno Aneksu 10, u kojem je jasno rečeno da će visoki predstavnik olakšati razrješenje bilo kojih poteškoća koje proizlaze u vezi sa civilnom implementacijom Dejtona, kako on procijeni da je potrebno.

    “Kada u Bosni i Hercegovini ne bude mehanizama blokade i kada se osigura domaći mehanizam sankcionisanja takvih pokušaja, onda neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, ni za multilateralnim sankcijama. Zato je jedini način da se ide ka Bosni i Hercegovini bez međunarodne supervizije njena izgradnja u demokratsku i funkcionalnu državu, sa jakim demokratskim institucijama, vladavinom zakona i nezavisnim pravosuđem. To je država u kojoj niko unilateralno neće moći blokirati rad institucija i u kojoj svako ko bi pokušao raditi šta Dodik radi sada bio sankcioniran domaćim, a ne međunarodnim mehanizmima”, kazao je Džaferović.

  • Špirić: Bošnjački politički faktor se krije iza leđa međunarodne zajednice

    Potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić smatra da u BiH ne postoji spremnost za razgovor i da se bošnjački politički faktor uvijek krio iza leđa međunarodne zajednice koja je nerijetko pregovarala u njihovo ime.

    “Ako nakon 26 godina od Dejtonskog sporazuma, dva konstitutivna naroda izraze nezadovoljstvo sa načinom na koji se vodi politika u BiH, sasvim je logično da se kaže, moramo sjesti za sto i razgovarati. Mene je strah nespremnosti političkog Sarajeva da se razgovara o svim otvorenim pitanjima”, rekao je Špirić.

    On ističe da ne stoji konstatacija da su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti napad na ustavni poredak BiH.

    “Nisam siguran da će ovi procesi popraviti stanje u BiH i riješiti ono što mi smatramo izazovima. Ova kriza je nastala od avgusta i još ne znam kome je trebala”, rekao je Špirić za BHRT.

    Špirić je naveo da u BiH nije ugoržen teritorijalni integritet i mir, ali da je problem što se ne poštuje Ustav BiH, a za to se krivac traži na jednoj strani, koja želi da se poštuje bazični Dejtonski mirovni sporazum.

    On je ocijenio da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ključeve zajedničkih institucija “bacio izvan terena negdje u koprive”, a da je nakon toga Ustavni sud BiH odlukom o imovini, o šumama stvorio političku krizu, te da ne zna kome kriza odgovara.

    “Ne slažem se sa stavovima da ova politička kriza odgovara bilo kome u Republici Srpskoj, ni vlasti ni opoziciji, ali isto tako ne odgovara ni mnogima u Federaciji BiH. Ovdje se tražila pojačana međunarodna arbitražnost i arbitraža i vidjećemo u kojem pravcu će se razvijati procesi”, rekao je Špirić.

    On smatra da bi svi u BiH trebalo da traže kompromis i da bi, prije svega, visoki politički funkcioneri to trebalo da shvate kao poziv da sjednu za sto i traže rješenja.

    “Nalazimo se između zaoštrene političke situacije i kompromisa. Kompromis je uvijek rješenje kada dođe do političkih tenzija, ne samo u BiH. Bojim se da u BiH, što se tiče domaćeg političkog faktora, stanuju samo visoki politički ucjenjivački kapaciteti”, istakao je Špirić.

    On je naveo da bi kompromis bio da se nametnuti Inckov zakona stavi van sistema, a da se zaduži Savjet ministara da u određenom roku iznađe zakonsko rješenje koje će biti predmet parlamentarne rasprave i biti usvojeno.

    “To bi možda bio kompromis koji nikome neće nanijeti štete, a omogućiće funcionisanje institucija”, rekao je Špirić.

    On je naveo da Bošnjaci čekaju da međunarodna zajednica uspostavi dijalog, dok Srbi pozivaju na dijalog, Hrvati, takođe, pozivaju da se sjedne i razgovara o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

    “Bošnjaci su u fazi čekanja da to neko izvana riješi. Bojim se da to nije dobro za BiH i pokazalo se uvijek da smo, kada nije bilo spremnosti da se razgovara o bilo kojem otvorenom pitanju, stajali u mjestu i da procesi nisu tekli u željenom pravcu”, istakao je Špirić.

    Špirić kaže da nije siguran da nametanje pravde i demokratije ili demokratizacije institucija u BiH može doći preko sankcija, koje nisu dio rješenja.

    “Budućnost BiH zavisi od unutrašnjeg dijaloga i razgovora o svim otvorenim pitanjima. Prisustvo međunarodne zajednice u BiH, od Dejtona do danas, proizvelo je veliku dozu političkog parazitizma”, rekao je Špirić.

    On ističe da mora postojati opredjeljenje za rješavanja dva velika izazova – Izborni zakon i zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    “A da bi se na tome ozbiljno radilo moraju se potezi visokog predstavnika i Ustavnog suda staviti van sistema, da bi institucije radile u punom kapacitetu”, zaključio je Špirić