VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Interresorna grupa: Skratiti rok od raspisivanja izbora do objave rezultata

    Interresorna grupa: Skratiti rok od raspisivanja izbora do objave rezultata

    Članovi Interresorne radne grupe parlamenta BiH za izmjene Izbornog zakona saglasni su da je rok od raspisivanja izbora do objave izbornih rezultata predug i da ga treba skratiti.

    I u današnjem nastavku dvodnevnog zasjedanja članovi Interresorne radne grupe pokazali su da ne postoji konsenzus o ključnim pitanjima.

    Tokom rasprave konstatovano je da je glasanje putem pošte jedno od gorućih pitanja, ali je rasprava pokazala da o tome postoje različiti stavovi.

    Član Interresorne radne grupe Snježana Novaković Bursać rekla je da je nedopustivo da se mjesecima nakon izbora “otvaraju nekakve vreće i prevrću nekakvi rezultati”.

    “Postoje i dokazi da je proces glasanja poštom vrlo problematična stvar za ukupan izborni proces u BiH”, istakla je Bursaćeva.

    Ona je dodala da je SNSD spreman da o tome otvoreno razgovara.

    “Smatramo da je to segment izbornog procesa koji stvara najviše problema”, rekla je Bursaćeva, ističući da niko ne pominje ukidanje prava ljudima da glasaju, ali da to utiče na izborni rezultat i na implementaciju izbornih rezultata u sredinama gdje ne plaćaju porez, gdje ne žive i da se efekat izbora ne odražava na njihov život.

    Bursaćeva smatra da sigurno postoje modaliteti da se to biračko pravo ostvari u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

    “To u DKP mreži mogu ostvariti sedam dana prije izbora ili na dan izbora, jer ovo što nam se sad dešava definitivno otvara prostor za razne manipulacije. Ne smije se ograničiti pravo čovjeka, ali način konzumiranja tog prava mora biti uređen na neki bolji način”, naglasila je Bursaćeva.

    Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe Bariša Čolak rekao je da se mora postići visok stepen konsenzusa ukoliko se želi nešto promijeniti.

    “Činjenica je da sve ono što stiže u Centar za brojanje poslije održanih izbora dodatno opterećuje izborni proces”, kaže Čolak.

    On je istakao da bi bilo dobro da se ljudima omogući da glasaju, ali da ti glasovi dođu na vrijeme.

    “Bilo bi dobro da imamo izborne rezultate što prije. To je vrlo ozbiljno pitanje i o njemu se treba razgovarati”, smatra Čolak.

    Čolak je ocijenio da su rokovi koji su sada postavljeni predugi i da ih treba skratiti.

    Predsjedavajuća ove radne grupe Alma Čolo navela je da u ovom trenutku ne može reći da li ovo parlamentarno tijelo radi brzo ili sporo, ali da je diskutovano o mnogim pitanjima, da o nekim postoji konsenzus i da će se na kraju glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona.

    Čolo je ocijenila da postoji konsenzus o nekim tehničkim izmjenama, a da krupna politička pitanja zahtijevaju dodatni konsenzus.

    “Rok je pet mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora. Za zemlju kakva je BiH to je predug rok”, ocijenila je Čolo i istakla da taj rok treba skratiti.

    Govoreći o latentnom sukobu Interresorne radne grupe i Centralne izborne komisije (CIK), Čolo je rekla da je odluka parlamenta da ne uključi članove CIK-a.

    Ona je optužila SNSD i HDZ da nisu dali saglasnost da se pozovu članovi CIK-a u Interresornu radnu grupu.

    “Bilo bi bolje da su oni tu, jer oni su ti koji provode izbore, znaju presude sudova po konkretnim prigovorima, znaju najbolje preporuke međunarodnih institucija i oni su to ugradili u svoj prijedlog”, rekla je Čolo.

    Na prijedlog Damira Arnauta da Interresorna radna grupa od CIK-a zatraži mišljenje o skraćenju izbornih rokova, reagovao je Dževad Mahmutović (SDA) koji je rekao da Arnaut “konstanto podmeće klipove u rad Interresorne radne grupe”.

    Arnaut je odgovorio da se Mahmutović izražava na način na koji on ne želi da se spušta.

    Član Radne grupe Saša Magazinović rekao je da ne vidi razlog zbog čega se dižu tenzije kada je riječ o radu ove radne grupe i da je zadovoljan načinom na koji su tretirani njegovi amandmani.

    “Rokove je potrebno skratiti jer i u zemljama regiona i u inostranstvu to traje mnogo brže, ne samo priprema izbora nego i samo brojanje, saopštavanje rezultata, pravosnažnost. Kod nas je to mnogo sporije nego u drugim državama i treba primijeniti iskustva drugih”, smatra Magazinović.

    Govoreći o glasanju u inostranstvu, on je rekao da tu postoje dva pristupa i oni koji su nasilno protjerani iz BiH i oni koji su dobrovoljno otišli.

    “S razlogom se postavlja pitanje da li oni treba da odlučuju o izborima u opštini u kojoj ne žive”, naveo je Magazinović.

    On je konstatovao da je BiH komplikovana zemlja i da je teško spojiti ova dva razloga.

    “Za opciju sam da se ljudima omogući da glasaju za izbore u BiH zbog ovih prvih”, rekao je Magazinović i dodao da je potrebno da to biračko pravo ostvare kao i do sada.

    Za narednu sedmicu, 22. i 23. juli, najavljeno je dvodnevno zasjedanje Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, tokom kojeg će biti razmotreni prijedlozi za izmjene i dopune preostalih poglavlja Izbornog zakona BiH.

  • Popović: Ustavni sud BiH sračunato ruši Dejton i pravni sistem Srpske

    Popović: Ustavni sud BiH sračunato ruši Dejton i pravni sistem Srpske

    Odluka Ustavnog suda BiH, kojom se poništava ranija presuda Vrhovnog suda Republike Srpske o odbijanju zahtjeva litvanske Ukio banke da joj se prizna 155 miliona KM potraživanja od zvorničke Fabrike glinice Birač u stečaju, nedopustiva je i skandalozna, smatra šef Pravnog tima Fabrike glinice Birač u stečaju Vitomir Popović.

    Popović je ocijenio da takva odluka Ustavnog suda BiH predstavlja direktan udar na ustavno-pravni i ekonomski poredak Republike Srpske, te da zahtijeva hitnu reakciju političkog vrha Srpske.

    • Mislim da je ova odluka Ustavnog suda BiH najveći udar na Dejtonski sporazum od njegovog stupanja na snagu 14. decembra 1995. godine. Ako se tome dodaju odluke Ustavnog suda BiH o perspektivnoj vojnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu, šumama, vodama Republike Srpske itd, jasno je da se Ustavni sud BiH više bavi politikom, nego što treba da se bavi pravom – rekao je Popović.

    Prema njegovim riječima, takav udar na Ustav i na Dejtonsku strukturu BiH nisu imali ni visoki predstavnici od Pedi Ešdauna, pa na ovamo, jer nisu ulazili u neke detalje – dakle, najveći udar na Dejton.

    Popović je naglasio da je, kao sudija Ustavnog suda BiH u prvom sazivu i kao dugogodišnji univerzitetski profesor, ostao na određen način zbunjen činjenicom da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan okvira svojih nadležnosti utvrđenim Ustavom BiH koji predstavlja Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle međunarodnog ugovora, praktično ušao u ono što ne spada u njegovu nadležnost.

    • Pravni sistem u BiH je uspostavljen tako što je pravosuđe zaokruženo i na nivou Republike Srpske i na nivou FBiH, a najviši sud koji se bavi punom jurisdikcijom u Republici Srpskoj je Vrhovni sud Srpske. U skladu sa važećim zakonodavstvom samo ovi sudovi utvrđuju činjenice, provode dokaze, analiziraju i cijene te dokaze i, defakto, meritorno odlučuju o svakom od tih slučajeva, uključujući ovaj predmet koji je bio vezan za Ukio banku – rekao je Popović.

    On je istakao da je na ovakav način Ustavni sud BiH praktično zanemario sve ono na čemu se radilo proteklih osam godina, a to je da su skoro svi ugovori nastali samo za jedan dan, bez održane Skupštine A.D. Birač Zvornik, koja je bila nadređeni organ, da Specijalno tužilaštvo Republike Srpske još vodi istragu protiv određenog broja rukovodilaca iz sadašnjeg sistema Birača i Ukio banke, dodavši da je ovdje riječ o nizu tužbi koje su podnesene radi poništenja ovakvih ugovora.

    Popović je rekao da su, svakako, činjenice i dokaze cijenili i Okružni privredni sud u Bijeljini kao nadležni sud, zatim Viši privredni sud u Banjaluci, a nakon toga u trećem stepenu kroz reviziju i Vrhovni sud Republike Srpske.

    • Otići toliko daleko i kazati da svi ovi sudovi nisu dobro ocijenili dokaze je, najblaže rečeno, nešto što apsolutno dovodi u pitanje rad ovakvog Ustavnog suda BiH. Smatram da će nadležni koji se bave prije svega politikom u okviru Parlamentarne skupštine i institucija Republike Srpske morati da kažu kakav se želi Ustavni sud u BiH – rekao je Popović za Alumina info.

    Ističući da nije sporna činjenica da se Ustavni sud BiH bavi, između ostalog, apelacijom da preispituje da li su odluke sudova i Republike Srpske i FBiH u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i njenim protokolima, Popović smatra da Ustavni sud BiH ne može da ulazi u meritum, jer su jedini meritorni sudovi, u konkretnom slučaju, sudovi Republike Srpske.

    Akademik Popović naglašava da Ustavni sud BiH na veoma perfidan i opasan način izlazi izvan okvira svoje nadležnosti.

    • Ustavni sud BiH nema ta ovlašćenja, on nije ni bivši Savezni sud u nama zajedničkoj državi Jugoslaviji, a nije ni vrhovni sud BiH. Dakle, Ustavni sud BiH na jedan veoma perfidan i opasan način izlazi izvan okvira svoje nadležnosti. On je u konkretnom slučaju tvrdio da postoji povreda prava na pravičan pristup sudu u skladu sa evropskom konvencijom, što apsolutno nije tačno – rekao je Popović.

    Popović smatra da su u konkretnom slučaju sva pravna sredstva u skladu sa domaćom jurisdikcijom iscrpljena, presude su donesene i u prvom i u drugom i u trećem stepenu i da su činjenice utvrđivane u svim ovim postupcima, dokazi cijenjeni onako kako je to moguće da se cijene, što znači da sudije, koje sude, cijene te dokaze, a ne sudije Ustavnog suda BiH.

    Komentarišući sudije koje su učestvovali u donošenju ovakve odluke, Popović naglašava da je sastav Vrhovnog suda Republike Srpske na mnogo višem nivou, nego što je slučaj sa sudijama Ustavnog suda BiH.

    • Uz dužno poštovanje, sastav Vrhovnog suda Republike Srpske je na mnogo višem nivou nego što je Ustavni sud BiH. Ako pogledate biografije, vidjećete da skoro niko od sudija Ustavnog suda BiH nije bio sudija ni osnovnog suda, nije se bavio ni smetanjem posjeda, ni razvodom braka, a kamo li sporovima od nekoliko stotina miliona KM, koji spadaju u najteže sporove i koji su proistekli iz najtežih krivičnih djela – smatra Popović.

    Prema njegovim riječima, legalizovati na ovakav način nešto što nije u skladu sa Ustavom BiH znači izaći izvan kruga svojih ovlašćenja, izvan svoje nadležnosti i ako se tome doda čitav niz drugih odluka, uključujući ovu sa Ukio bankom, i ranije pomenute odluke o vojnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu itd, Ustavni sud BiH sračunato ide u pravcu rušenja Dejtonskog i, naravno, pravnog sistema Republike Srpske.

    • Odluke Ustavnog suda BiH u posljednje vrijeme, pogotovo ova koja se tiče Ukio banke, ruši kompletan pravni poredak Republike Srpske, minimizuje rad sudova u Srpskoj i nameće se kao nekakav vrhovni sud BiH. Meni je žao što sudije iz Republike Srpske učestvuju u radu tog suda, dajući mu time legalitet – rekao je Popović.

    Naglašavajući da Republika Srpska ne treba da da saglasnost na ovakav rad Ustavnog suda BiH, Popović je naglasio da se pravila Ustavnog suda BiH jednostavno mogu protumačiti da ulaze u čitav niz nadležnosti koje nisu predviđene Ustavom BiH, dok nema nijedan organ u BiH koji može da kaže da pravila Ustavnog suda nisu u skladu sa Ustavom BiH.

    Popović smatra da je činjenica da Ustavni sud BiH zanemaruje postojanje Dejtonskog sporazuma, kao međunarodnog ugovora koji jednostavno ne može da bude cijenjen od ovakvog Ustavnog suda kako on to čini.

    • Aneks četiri Opšteg okvirnog sporazma je praktično međunarodni ugovor. To je Ustav BiH i Ustvni sud BiH ima zadatak da štiti Ustav BiH, da poštuje strukturu države onakve kakva je uspostavljena u Dejtonu, da vodi računa o tome da se ona sastoji ili da je čine Republika Srpska i FBiH, sa Brčko distriktom, kao posebnom jedinicom lokalne samouprave, i Ustavni sud BiH ne može da nameće rješenja koja izlaze izvan onog što predstavlja pravni poredak BiH – smatra akademik Popović.

    Govoreći o daljim koracima, Popović je poručio da će Pravni tim Fabrike glinice Birač u stečaju tražiti preispitivanje ovakve odluke Ustavnog suda BiH, s obzirom na to da ona nije zasnovana ni na Ustavu BiH ni na Zakonu, ali da to u mnogome zavisi i od mehanizama kojima će pristupiti Vrhovni sud Republike Srpske.

  • Stevandić: Slika srpskog karaktera danas se ogleda u liku Vučića

    Stevandić: Slika srpskog karaktera danas se ogleda u liku Vučića

    Gostujući jutros u emisiji “Novo jutro” na Pink televiziji, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, izjavio je da je neophodno očuvati srpski identitet, pogotovo u ova teška vremena, koja će se neminovno promjeniti.

    Slika srpskog karaktera danas se ogleda u liku predsjednika Vučića, koji je uprkos mnogobrojnim napadima na njega, pomogao u skoro sve i jednoj opštini Bosne i Hercegovine, te je učinio više za srpski narod u BiH od sve i jednog predsjednika do sad – istakao je Stevandić.

    On je dodao da je srpski karakter i identitet na ponos, a ne provokacija drugima, jer “upravo je predsjednik Vučić pomagao opštine u BiH bez obzira na narode koji su tu živjeli”.

    Stevandić ističe da srpski narod nije malen, a srpska kultura prevazilazi mnoge stereotipe, i prepoznatljiv je apsolutno svuda, od Zvečana i Nikole Tesle pa sve do Novaka Đokovića.

    Osvrnuvši se na izjave Branimira Glavaša, Stevandić je rekao da je samo odraz srpskog identiteta u tome što ni jedan srpski general i vojnik ne bi rekao tako nešto, te da se nada sa više neće nikad ni biti prilike da se tako nešto kaže.

    – Snaga srpskog identiteta i karaktera oslikava se u mnogobrojnim napadima na Srbe, jer mnogima smeta jaka srpska država – poručio je Stevandić.

  • Milanović sumnjičav: Pitanje je da li Kristijan Šmit dolazi u BiH

    Milanović sumnjičav: Pitanje je da li Kristijan Šmit dolazi u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je dolazak novoimenovanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita i rekao je da je pitanje da li dolazi.

    “Ja bih volio da dođe, pitanje je hoće li doći. Sad će ispasti da imam koordiniranu politiku sa Rusijom, Srbijom i Dodikom, nemam. Dakle, nemam komunikaciju s njima o toj temi, razgovaram o tome s ljudima u Hrvatskoj, ne u Srbiji, ne u Moskvi”, rekao je Milanović.

    Dodao je kako smatra da je funkcija viskokog predstavnika je pohabana i potrošena.

    “Ona više nikada neće imati autoritet koji je imala na početku”, rekao je Milanović u razgovoru za RTV Herceg-Bosne

  • “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    U BiH više nema visokog predstavnika, tako da ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za unutrašnju politiku Radovan Kovačević.

    Povodom prijedloga Valentina Incka da BiH donese zakon koji kažnjava negiranje genocida i glorifikovanje ratnih zločinaca, Kovačević je naveo da je Incko podnio ostavku koja je konstatovana u UN i da novi visoki predstavnik za BiH nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma u UN koji je jedini relevantan za izbor visokog predstavnika.

    – To znači da u BiH visoki predstavnik više ne postoji. U tom smislu ne postoji apsolutno niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon a da bi to na bilo koji način bilo relevantno – rekao je Kovačević za “Sputnjik”.


    On je istakao da Republika Srpska ni na koji način ne može više da prihvata i da toleriše kršenje Dejtona.

    – Mi duboko vjerujemo da je vrijeme nametanja bilo kakvih zakona ili rješenja u BiH prošlost, i da će izabrani politički predstavnici, koji nose odgovornost od građana u ovoj zemlji, preuzeti odgovornost za budućnost ove zemlje i da će u BiH postati relevantna samo ona rješenja i zakoni do kojih se dođe dogovorom – zaključuje Kovačević.

  • Milanović pažljivo bira mjesta koja posjećuje u BiH

    Milanović pažljivo bira mjesta koja posjećuje u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović od nedelje boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, ali je glavni grad ove države i sarajevske političare zaobišao u širokom luku.

    Milanoviću je ovo prva službena posjeta BiH otkako je preuzeo funkciju predsjednika.

    Svoju posjetu počeo je u Vitezu susretom s hrvatskim predstavnicima privrednog, političkog i kulturnog života Hercegovine. Nakon Viteza posjetio je Mostar, a potom slijedi Ljubuški, Tomislavgrad i Livno, odnosno gradovi sa većinskim hrvatskim stanovništvom.

    – Nema više popuštanja u odnosu na prava Hrvata u BiH – bio je oštar Milanović u svom prvom obraćanju javnosti kada je stigao u BiH.

    Dejtonski sporazum

    Podsjetio je da je taj svoj stav već dokazao kada je insistirao da se odredba o obavezi poštivanja Dejtonskog sporazuma uvrsti u deklaraciju s posljednjeg samita NATO.

    – Na jednak način postupaću u odnosu na dokumente koje budu usvajale sve međunarodne organizacije kojih je Hrvatska član – najavio je i poručio “ili takvih dokumenata neće ni biti”.

    Milanović je rekao i da neće ići u službeni posjetu Sarajevu “dok se neke stvari ne riješe”, objasnivši da mu je sporan status sadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    – Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda, a člana Predsjedništva moraju birati građani hrvatske nacionalnosti – poručio je Milanović.

    Ravnopravnost naroda
    Politički analitičar Pejo Gašparević ističe da je Milanović poslao jasnu poruku sarajevskim političarima da ne priznaje političko obespravljivanje hrvatskog naroda, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

    – Birajući mjesta gdje su Hrvati većina za svoju posjetu, Milanović je poslao poruku da neće odustati od zauzimanja za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Direktno je rekao da Komšić ne može biti predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH jer za njega nisu glasali hrvatski građani – ističe Gašparević.

    Dodaje da je Milanović, takođe, svojom izjavom kako neće posjetiti Sarajevo poručio da neće tolerisati političku neravnopravnost Hrvata u BiH.

    – On je doslovno rekao da neće ići u Sarajevo dok Hrvati ne počnu biti ravnopravni sa ostala dva naroda – podsjeća Gašparević.

    Ističe da je sigurno da će Milanovićeva posjeta izazvati velike simpatije u hrvatskom narodu u BiH, dok će s druge strane bošnjački politički milje osuditi takve njegove izjave.

    – Milanović je već rekao kako zna da će ga neki zbog toga smatrati nacionalistom, ali da on nije nacionalista već samo predsjednik Republike Hrvatske, koji ima obavezu da se bori za prava Hrvata u BiH – zaključuje Gašparević.

  • Stevandić tvrdi: Iza Milanovićevog stava stoji Hrvatska i najveći dio evropskih država

    Stevandić tvrdi: Iza Milanovićevog stava stoji Hrvatska i najveći dio evropskih država

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da nije samo stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, da neće da posjeti BiH dok se ne riješi hrvatsko pitanje, te da iza tog stava stoji Hrvatska i najveći dio evropskih država.

    “Hrvatska i najveći dio evropskih država koje to podržavaju, smatraju da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić bošnjački predstavnik, o čemu je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik govorio prije dvije godine”, rekao je Stevandić novinarima.
    On je istakao da se pokazalo da je Dodik bio u pravu.
    “Nisam primijetio neke tople poruke Milanovića prema Srbima, ali smo primijetili brigu isključivo za jedan narod, što je njegovo pravo”, dodao je Stevandić.
    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je juče u Vitezu da do sada nije imao zvaničnu posjetu Sarajevu, te da je neće ni imati dok Hrvati u BiH ne dobiju pravo da biraju svog člana Predsjedništva BiH.

  • Savanović za “Nezavisne”: Prijava protiv mene politički obračun

    Savanović za “Nezavisne”: Prijava protiv mene politički obračun

    Prijava koju je MUP Srpske podnio protiv mene je politički obračun, rekao je za “Nezavisne novine” Milenko Savanović, bivši ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.

    Policija je, podsjetimo, prijavila Tužilaštvu Savanovića zbog sumnje da je to ministarstvo oštetio za 1,314 miliona KM.

    “MUP radi svoj posao. Ja se ne osjećam odgovornim, to su obične insinuacije. Ako me budu zvali tamo gdje trebaju zvati, a to je Tužilaštvo, ja ću dati izjavu. To je politički obračun, da ja vama kažem, ja sam u politici bio sa njima i otišao sam od njih”, rekao je Savanović.

    On je dodao da iza svega stoji politika, ali, kako kaže, ne želi ništa prejudicirati.

    “Ako me ko bude pozvao, ja ću dati izjavu onako kako ja to mislim, sa advokatima i vidjećemo kako će to ići”, rekao je Savanović.

    Povezana vijest: Bivši ministar u Vladi RS prijavljen za zloupotrebu tešku 1,3 miliona KM

  • Izetbegović: SDA će nastaviti unutrašnju reformu

    Izetbegović: SDA će nastaviti unutrašnju reformu

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović razgovarao je danas s delegacijom SDA Tuzlanskog kantona, koju su, uz predsjednika kantonalnog odbora Fahrudina Skopljaka, činila i četvorica novoizabranih predsjednika gradskih i općinskih odbora SDA.

    Nakon provedenih unutarstranačkih izbora za predsjednika Gradskog odbora SDA Srebrenik izabran je inžinjer elektrotehnike Edin Vikalo, na čelu Gradskog odbora SDA u Gradačcu bit će politolog Bahrudin Ahmetagić, dok će predsjednik Općinskog odbora SDA Doboj Istok biti aktuelni načelnik Općine Kemal Bratić.

    Za predsjednika Općinskog odbora SDA u Sapni izabran je 27-godišnji inžinjer šumarstva Seid Dedić.

    Novoizabrani predsjednici informirali su Izetbegovića o aktuelnoj situaciji u svojim lokalnim zajednicama te predstavili viziju i planove za buduće djelovanje SDA u ovim sredinama.

    Izetbegović je pružio podršku i poželio sreću novoizabranim predsjednicima, naglašavajući da SDA mora nastaviti unutrašnju reformu, u kojoj će se, uz iskusne kadrove, u stranačkoj strukturi otvoriti prostor za mlade ljude.

  • Džaferović: Evropski parlament i NATO su pokazali ko je predzadnja rupa na svirali

    Džaferović: Evropski parlament i NATO su pokazali ko je predzadnja rupa na svirali

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) je istakao da su “Evropski parlament i NATO pokazali ko je predzadnja rupa na svirali”.

    To je učinio nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović tokom prve posjete Bosni i Hercegovini, boraveći u Mostaru, izjavio da je “Bosna i Hercegovina postala predzadnja rupa na svirali”. Smatra da ovakva izjava nije primjerena predsjedniku jedne države.
    “Današnje izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o Bosni i Hercegovini sadržavaju vokabular kakav jedan ozbiljan državnik ne bi trebao koristiti, naročito jer je gospodin Milanović u Bosni i Hercegovini te se uz ovakve izjave ponaša kao nepristojan gost u tuđoj kući”, ocijenio je Džaferović.

    Milanoviću je poručio da mora poštovati Ustav i institucije Bosne i Hercegovine.

    “Gospodin Milanović nema nikakve ovlasti, niti je pozvan da se bavi unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine. Njegovi pokušaji da to uradi prožeti su neznanjem i neozbiljnom arogancijom, čime gospodin Milanović postaje sve veći rasadnik nestabilnosti i retorike podjela i uvreda. Ako poštuje Bosnu i Hercegovinu, onda je dužan poštovati i njen Ustav i njene institucije. Bio je elementarni red da razgovara sa institucijama Bosne i Hercegovine i da dvije države konačno počnu rješavati otvorena pitanja, kao što su granica, imovina, poštivanja prava Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru, Trgovska gora i sl.”, ukazao je.


    Džaferović je potcrtao da hrvatski predsjednik, kako je naveo, potpunu etničku podjelu Bosne i Hercegovine.

    “Što se tiče Dejtona, koji jeste Hrvatska potpisala, jer je nakon Srbije učestvovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, po njemu je Federacija Bosne i Hercegovine jedna izborna jedinica koja daje dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nigdje se ne govori o etničkoj legitimaciji, već samo o etničkoj identifikaciji kandidata. Drugim riječima, nigdje u Dejtonu ne stoji da Hrvati biraju jednog, a Bošnjaci drugog člana. Stoji samo da je jedan član Hrvat, a drugi Bošnjak, a Evropski sud za ljudska prava je naložio da se i to obriše iz Ustava Bosne i Hercegovine jer svi građani imaju pravo da budu birani, a ne samo Bošnjaci i Hrvati. Ovo što nam nudi gospodin Milanović je put u potpunu etničku podjelu Bosne i Hercegovine i potpuno ukidanje građanskog principa, koji je također ugrađen u Dejton”, mišljenja je.

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je naglasio da su Evropski parlament i NATO, kako je naveo, pokazali ko je stvarno predzadnja rupa na svirali.

    “Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nije nacionalna manjina i neprikladno je porediti poziciju hrvatskog naroda sa pozicijom nacionalnih manjina bilo gdje u svijetu. Već sam način na koji je gospodin Milanović došao u Bosnu i Hercegovinu nije korektan, i kada nije dobio očekivanu reakciju, počinje da vrijeđa Bosnu i Hercegovinu. Očigledno je došao samo praviti probleme i incidente. Pozivam ga da ne dolazi u Bosnu i Hercegovinu praviti probleme i incidente. Bosni i Hercegovini je potrebna jedna zdrava klima, a ne uvrede nekog ko će sutra otići i ostaviti iza sebe samo jaz i nepovjerenje među ljudima. Na kraju što se tiče ‘predzadnje rupe na svirali’, Evropski parlament i NATO savez su posljednjim odlukama su pokazali ko je stvarno predzadnja rupa na svirali”, zaključio je Šefik džaferović.

    Podsjećamo, jučer je Milanović ukazao da neće posjetiti Sarajevo dok se ne omogući da isključivo Hrvati biraju svog člana Predsjedništva. On je u prvoj posjeti Bosni i Hercegovini otkako je izabran za predsjednika.