Kategorija: Politika

  • Vukanović zbog Leotara podnio krivične prijave protiv Petrovića i Ćurića: Odgovor mu brzo stigao

    Vukanović zbog Leotara podnio krivične prijave protiv Petrovića i Ćurića: Odgovor mu brzo stigao

    Odbornici “Za pravdu i red – liste Nebojše Vukanovića” podnijeli su krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, po ovlaštenju v.d. načelnika gradskog odjeljenja finansija Momira Šarenca, te protiv Luke Petrovića, generalnog direktora Elektroprivrede RS zbog, kako tvrde, sumnje da su oštetili gradski budžet za 486.000 maraka, što je Ćurić okvalifikovao tvrdnjama bez osnova.

    U pitanju je novac kojim su izmirena ranija dugovanja FK Leotar, kako bi mogli nastaviti takmičenje u Premijer ligi, što je ranije bilo i najavljeno, a koji je, prema zakonskim ovlaštenjima koja gradonačelniku daje Skupština da ih može realocirati, prebačen iz gradskog budžeta.

    Nebojša Vukanović i gradski odbornici njegove stranke su povodom prijave koju su podnijeli Okružnom javnom tužilaštvu održali i pres konferenciju ispred Gradske uprave, na kojoj je Vukanović zatražio da se uhapse sva trojica pomenutih i da im se odrede mjere zabrane zbog sumnji da će i dalje nastaviti sa zloupotrebama, te da će uticati na svjedoke.

    On je rekao da više neće “prozivati” Mirka Ćurića i Luku Petrovića ako se ne uhapse, ne oduzmu im se telefoni, odrede mjere zabrane i podigne krivična prijava protiv njih, već će, kako je rekao, “u stopu pratiti, prozivati i maltretirati” tužioce.

    “Ja kao gradonačelnik imam ovlaštenja upravo od Skupštine da mogu da realociram sredstva, da ih sa jednog konta prebacujem na drugi, sa jednog na drugo odjeljenje, a isto tako imamo i javni poziv koliko se dodjeljuje fudbalskom klubu, a koliko ostalim klubovima”, rekao je Ćurić, objašnjavajući da ovlaštenja za iznalaženje rješenja ima i od Savjeta za sport, Komisije za sport, Privrednog savjeta, Gradskog savjeta i cjelokupne pozicije Trebinja, te da je sve to zakonito i mimo politike.

    On smatra da nije slučajna ulična pres konferencija organizovana uoči početka prve utakmice Premijer lige, napominjući da ulica svakako nije mjesto na kome se rješavaju bilo koji problemi.

    Ćurić je istakao da se problemi ne mogu rješavati maltretiranjem koje je najavio, kvalifikujući ih kao ozbiljne prijetnje i pritisak na sud kojim bi se trebali pozabaviti organi gonjenja.

    “Da se jednom presiječe, da se vidi je li taj čovjek bolestan ili stvarno ima zle namjere, ili je instruisan od nekoga”, dodao je Ćurić, zapitavši se dokle će jedan čovjek uznemiravati cio grad i slati ovakve poruke iz Trebinja koje nisu dobre ni za turiste u ovom gradu, ali i same građane kojim su dosadila prozivanja i ulični performansi.

  • Bošnjački političari nikako da se odluče šta žele

    Bošnjački političari nikako da se odluče da li žele da Bosna i Hercegovina bude suverena država ili protektorat, pa tako jedan dan prizivaju Evropsku uniju i njene političare da se miješaju u unutrašnje stvari u zemlji, a drugi dan „galame“ što se neko miješa.

    Najnoviji primjer je posjeta Bosni i Hercegovini hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića, države koja je punopravni član i Evropske unije i NATO, i koja ima mogućnost veta i jednako se pita za sve ključne odluke unutar Unije i Sjevernoatlanskog saveza, kao i sve druge članice.

    Milanović je tri dana boravio u BiH, ali je u širokom krugu zaobišao Sarajevo i tamošnje političare, poručivši da će tako biti sve dok se Hrvatima ne omogući da sami biraju svoje delegate i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    To je bilo dovoljno da bošnjački političari, prvenstveno iz SDA, „ospu“ salvu uvreda na račun Milanovića, poručujući mu kako je Bosna i Hercegovina suverena država i kako je on gost ovdje i nema pravo da se miješa u unutrašnje stvari u ovoj državi.

    I sve bi ovo bilo u redu da ti isti političari svakodnevno ne pozivaju druge da se miješaju u unutrašnje stvari u BiH.

    Od poziva međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku u BiH da nameću zakone, do toga da kažnjavaju nepodobne političare, koji im nisu po volji.

    Još veći paradoks je da su upravo bošnjački političari, tačnije ministarka inostranih poslova BiH, Bisera Turković, koja je kadar najveće bošnjačke stranke SDA, prije manje od 15 dana “klečala” u Savjetu bezbjednosti UN moleći da se produži mandat visokom predstavniku, drugim riječima protektorat u BiH.

    Ono što im vjerovatno još niko nije objasnio jeste da time daju odriješene ruke i Milanoviću, koji predstavlja državu koja je članica i EU i NATO, ali i svim drugim političarima da se miješaju u unutrašnje stvari BiH.

    Pozivajući na protektorat, bošnjački političari sami ruše suverenitet BiH.

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je fascinantno to konstantno lutanje bošnjačkih političara između javno izražene želje i težnje da inostrani faktor preuzme odlučujuću ulogu u BiH, te da ona bude suverena.

    – S jedne strane imate te njihove pozive da međunarodna zajednica uzme još veću ulogu u upravljanja u BiH, dok se s druge strane energično protive bilo kakvom, čak i izražavanju stava, a kamoli aktivnoj ulozi političara iz Srbije i Hrvatske u ovoj državi – podsjeća Sitarski.

    On ističe da je to očito posljedica nekih nerealnih očekivanja bošnjačkih političara koje su moguće rezultat obećanja koja su im davno data još za vrijeme rata, ili za vrijeme sklapanja i prije sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    – To je ono što se često naziva „slonom u sobi“, ono što niko ne vidi. Imam utisak da je to neki podtekst djelovanja bošnjačkih političara. Kao da se nadaju, da li na osnovu nekog neformalnog obećanja ili bez toga, da će neko urediti državu po njihovoj želji. Kao da je u pitanju neka opsesivna nada da će neko iz međunarodne zajednice nametnuti unitarni državni poredak u BiH i da će potpuno anulirati Dejtonski mirovni sporazum – navodi Sitarski.

    On dodaje da se bošnjački političari ponašaju kao da je Dejtonski mirovni sporazum privremeno rješenje, a ne dokument koji je na snazi već 26 godina, a kojem su legitimitet dali i Bošnjaci, potvrđujući to na svakim izborima do sada.

    Sitarski ističe da je očito da bošnjački političari bilo kakvo izražavanje stavova funkcionera iz Srbije i Hrvatske, koji nisu u unitarističkom fonu i tonu, doživljavaju kao nedopustivu, odnosno maltene kao agresiju na BiH.

    – Dejtonski mirovni sporazum je na snazi i to je činjenica. U nedostatku tog njegovog raspakivanja, koje bošnjački političari očekuju već 26 godina, imamo pokušaj da se taj sporazum na neki način zaobiđe. U tome su ranije asistirali i neki stranci, posebno visoki predstavnici, i to je dovelo do još dugotrajnije i dugoročnije krize – kaže Sitarski.

    On ističe da u poslednje vrijeme od strane EU i SAD, tačnije onih sila na koje se bošnjački političari oslanjaju da će obaviti taj zadatak unitarizacije BiH, ustvari dolaze neuporedivo realističniji tonovi koji upućuju na poštivanje slova i duha Dejtona.

    Sitarski kaže da međunarodna zajednica ni tu nije jedinstvena ali da je krajnje vrijeme da se iluzije bošnjačkih političara rasprše i da uspostave neke elementarno korektnije i funkcionalne odluke sa političkim elitama iz druga dva naroda u BiH, ali i sa Srbijom i Hrvatskom.

    Delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Lazar Prodanović, ističe da su mu potpuno nerazumni i neobjašnjivi napadi na političare iz susjedne države.

    On ističe da ne razumije tu stalnu potrebu dijela političara koji u svima koji dolaze iz susjednih zemalja, a koji dijele drugačije stavove, vide neprijatelje.

    – To što je bilo u prošlosti, bilo je. Treba staviti tačku i graditi odnose. Političari koji ovih dana napadaju Milanovića zanemaruju jednu vrlo važna činjenica kada je u pitanju Hrvatska, a to je da je riječ o zemlji koja ima izuzetno značajnu ulogu u lobističkim krugovima unutar Brisela, bez obzira da li je riječ o EU ili NATO – kaže Prodanović.

    On ističe da dio bošnjačkih političara uporno šalje poruke da ovdje nije dobro ničije mišljenje već samo njihovo, što je kontraproduktivno.

    – Oni koji rade na taj način rade protiv BiH. Narod u ovoj državi će biti zarobljenik takvih stavova. To je politički izuzetno loš potez. Tražite da neko nameće nešto u BiH, ali onako kako vi hoćete ili želite, i da se pri tome izignorišu stavovi drugih naroda. Davno sam rekao da je isključivost najveći neprijatelj onoga ko to zagovara u bilo kom smislu. Isključivost je neprijatelj razuma – poručuje Prodanović.

  • Majkićeva poručuje: Funkcioneri SDA stali u zaštitu direktora OBA

    Majkićeva poručuje: Funkcioneri SDA stali u zaštitu direktora OBA

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić izjavila je danas da BiH nije normalna zemlja jer su najviši funkcioneri SDA stali u direktnu zaštitu direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) Osmana Mehmedagića, osumnjičenog za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje isprava i pranje novca, te da su Mehmedagićeve jedine reference prijateljstvo sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem.

    Majkićeva je rekla Srni da bi u svakoj normalnoj zemlji hapšenje direktora OBA osumnjičenog da je počinio više krivičnih djela bilo dočekano uz veliku podršku i odobravanje.

    – Mnogo govore izjave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića i lidera SDA i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića, koji sa svojih visokih pozicija, umjesto da Mehmedagića prepuste pravosuđu BiH, ne prezaju ni od čega da bi ga zaštitili od sudskog procesa – dodala je Majkićeva.

    Ona je ocijenila da reference direktora OBA Osmana Mehmedagića nisu njegovo znanje i stručnost, nego njegovo dugogodišnje prijateljstvo sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem.

    – Konačno je došlo vrijeme da se uvjerimo da li će mu to biti dovoljno da se zaštiti od eventualnog sudskog procesa – rekla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, s ciljem “spašavanja” Osmana Mehmedagića i njegovog ostanka na mjestu direktora OBA potpuno je uništen sistem parlamentarnog nadzora, koji nad tom agencijom ima Zajednička komisija za nadzor nad radom OBA.

    Podsjećajući da je na inicijativu SDS-a u Predstavaničkom domu parlamenta BiH, 2017. godine smijenjen dotadašnji predsjedavajući te komisije Nikola Špirić, Majkićeva je istakla da je time SDS učinio ogroman ustupak SDA.

    Ona je naglasila da bi četvorogodišnje nefunkcionisanje Komisije u svakoj drugoj zemlji bilo alarm za uzbunu.

  • Stevandić o nacrtu rezolucije: “Sramota je Zapada da ih Rusija i Kina uče demokratiji”

    Stevandić o nacrtu rezolucije: “Sramota je Zapada da ih Rusija i Kina uče demokratiji”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da je sramota Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je to demokratija, kao i da bi Evropljani morali da podnesu neku vrstu odgovornosti, pogledom u ogledalo, zašto se za toliko vremena nisu potrudili da OHR u BiH bude ukinut.

    Sramota je Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je demokratija, a šta autokratija i čemu treba da težimo u 21. vijeku. Mislim da Evropljani moraju duboko da se zamisle i podnesu neku vrstu odgovornosti, pogledom u ogledalo, zašto se za toliko vremena nisu potrudili da OHR bude ukinut – rekao je Stevandić, komentarišući nacrt rezolucije koju su Rusija i Kina proslijedile članicama Savjeta bezbjednosti UN, a kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja su imenovali Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzme funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina

  • Nović: Nedopustivo da SDA zbog hapšenja Mehmedagića proziva SNSD i HDZ BiH

    Nović: Nedopustivo da SDA zbog hapšenja Mehmedagića proziva SNSD i HDZ BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) Sredoje Nović rekao je Srni da je iznenađen da političari najvišeg ranga iz SDA komentarišu hapšenje direktora OBA Osmana Mehmedagića i prozivaju SNSD i HDZ BiH da rasturaju BiH.

    Gotovo je nevjerovatno da ti isti govore o tome kako HDZ i SNSD zajednički ruše Osmicu i žele da rasturaju BiH, rekao je Nović, osvrćući se na tvrdnje lidera SDA Bakira Izetbegovića da je hapšenje Mehmedagića duboko povezano sa “polugom SNSD i HDZ koji razgrađuju BiH” i da je riječ o “državnom udaru”.

    Nović je istakao da bi bilo najmudrije i najkorektnije da sačekaju stav Suda BiH.

    – Najmudrije bi bilo svima da sačekaju šta će Sud BiH reći i da li će produžiti pritvor Mehmedagiću. Ono što me brine jeste prevashodno da u ovom slučaju nije samo riječ o diplomama nego, navodno, i o pranju novca – istakao je Nović.

    On je poručio da čeka, kao i građani BiH, da čuje da li će Sud odrediti pritvor za Mehmedagića.

    – Ako se to ne dogodi, a Tužilaštvo je ušlo u taj proces, onda ozbiljno treba dovesti u pitanje šta i sa čim Tužilaštvo raspolaže, jer ničiji kredibilitet ne smije da se ruši na bilo kojoj političkoj pretpostavci ili nečijoj želji – poručio je Nović.

    Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da je slučaj hapšenja Mehmedagića trenutno pod ingerencijom pravosudnih institucija.

    – Ali, sama činjenica da se direktor takve jedne institucije našao pod istragom zbog stvari koje bi trebalo da se apsolutno podrazumijevaju, adekvatno obrazovanje i nepostojanje sumnje u način sticanja imovine, vjerodostojno ilustruje na šta liči država BiH kada se pravi po mjeri političkog Sarajeva čiji je on jedan od istaknutijih funkcionera – izjavila je Bursaćeva.

    Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) Osman Mehmedagić predat je jutros u dalju nadeležnost postupajućem tužiocu Tužilaštva BiH.

    Mehmedagić je noć proveo u pritvorskoj jedinici MUP nakon što je juče lišen slobode po nalogu Tužilaštva BiH, a nakon saslušanja postupajući tužilac će odlučiti o daljim mjerama, za šta imaju rok 24 časa.

    Iz Tužilaštva su podsjetili da vode istragu u kojoj se osumnjičeni Mehmedagić tereti za krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, krivotvorenja isprave i pranja novca.

    Policija je juče u Mehmedagićevoj kući obavila uviđaj kako bi utvrdila vrijednost ovog stambenog objekta.

  • Žunić poručuje “Rezolucijom na značaju dobijaju i zaključci Narodne skupštine Srpske”

    Žunić poručuje “Rezolucijom na značaju dobijaju i zaključci Narodne skupštine Srpske”

    Šef poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić smatra da bi izglasavanjem u Savjetu bezbjednosti UN rezolucije, čiju su nacrt uputile Rusija i Kina, a kojom bi bila ukinuta ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, na značaju dobili i zaključci Narodne skupštine Republike Srpske da visoki predstavnik nije potreban BiH.

    Žunić je rekao da su Rusija i Kina tim dokumentom iznijele demokratske stavove koji su u vezi sa međunarodnim pravom i da je to jedino što je u ovom trenutku moguće u BiH.

    On je dodao da je iznesen jasan stav da visoki predstavnik nije potreban BiH i da toga treba da postanu svjesne i bošnjačke političke elite.

    – Mislim da je došlo vrijeme da tri konstitutivna naroda i strane potpisnice Dejtonskog sporazuma razgovaraju o budućnosti BiH i o putu ka EU – naglasio je Žunić.

    On je podsjetio da je Venecijanska komisija 2005. godine rekla da BiH ne može u EU sa visokim predstavnikom.

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina.

  • Novaković-Bursać: Ukinuti glasanje van BiH putem pošte

    Novaković-Bursać: Ukinuti glasanje van BiH putem pošte

    Snježana Novaković-Bursać, članica Interresorne radne gupe za izmjene Izbornog zakona, za N1 je govorila o radu ove grupe, kazavši da će izjašnjavanje o konkrentim prijedlozima i amndmanima biti urađeno na kraju rada ovog tijela.
    Novaković-Bursać je pojasnila da je Radna grupa već održala sedam sjednica na kojima su prošli nekoliko poglavlja.

    “Čekaju nas ključna poglavlja. Dogovor je da se diskutuje jedno po jedno poglavlje pa da onda isfiltriramo izmjene zakona koje su neophodne i oko kojih smo se složili, te da identifikujemo teme oko kojih imamo drugačije poglede ili dileme. Izjašnjavanje o konkretnim prijedlozima i amandmanima će biti na kraju“, kazala je.

    Govoreći o skraćivanju izbornog procesa, navodi da su svi u Radnoj grupi saglasni da treba skratiti rokove.

    “Kad smo otvorili priču o tome šta je korjen i uzrok problema, došli smo u situaciju da neke stranke nisu spremne da uđu u razmatranje problema. SNSD smatra da je konzumiranje prava birača van BiH putem pošte problematičan, da donosi višestruke probleme i nepotrebno produžavanje rokova”, kazala je te dodala:

    “Niko ne smije da ukine pravo da glasa osobi koja je upisana u Birački spisak, ali se može i mora organizovati glasanje u diplomatskim predstavništvima ili dolaskom u BiH. U vrijeme brzih i dostupnih načina transporta, taj način glasanja bi trebao biti primjenjen.”

    Članovi CIK-a nepoželjni u Radnoj grupi za SNSD i HDZ BiH
    Pojasnila je zašto su članovi Radne grupe iz SNSD-a i HDZ-a BiH protiv učešća članova Centralne izborne komisije u ovom tijelu.

    “Više puta smo u javnosti dokazali da je trenutni sastav CIK-a, nažalost, izglasan mimo odredbi Izbornog zakona, u momentu kada nije bio zatvoren izborni ciklus iz 2018. Vlast u Federaciji BiH nije izabrana. Nije se uopšte smjelo doći u situaciju da se mijenjaju članovi CIK-a, a kada se već to desilo oni su morali biti stručnjaci i imati iskustvo iz izbornog procesa. Dokazana je jasna povezanost nekih od njih sa političkim strankama, što je nedopustivo u Izbornom zakonu, a također nisu dovoljno kvalifikovani za taj proces”, kazala je Novaković-Bursać.

  • Ni lisice nisu okidač za smjenu Osmice

    Ni lisice nisu okidač za smjenu Osmice

    Dok se prvi obavještajac BiH Osman Mehmedagić Osmica sumnjiči za posjedovanje lažne diplome, zloupotrebu položaja i hapsi zbog pranja novca, nereagovanje nadležnih parlamentarnih institucija, ali i odsustvo odgovornosti pokazuje sav besmisao BiH.

    Ističu to srpski predstavnici u Parlamentu BiH nakon jučerašnjeg hapšenja prvog čovjeka Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH kojeg je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) po nalogu Tužilaštva BiH juče uhapsilo zbog istrage u aferi “Diploma”, ali i sumnje za pranje novca u slučaju kupovine dvije kuće u Sarajevu.

    Pripadnici MUP-a KS, po nalogu Tužilaštva BiH, pretresli su kuću u kojoj živi Osmica, ali i prostorije OBA. Mehmedagić će, kako su prenijeli mediji iz pritvorske jedinice MUP-a KS biti prebačen u Tužilaštvo BiH, gdje bi danas trebao biti saslušan. Informaciju o hapšenju Osmice potvrdili su i iz Tužilaštva BiH uz obrazloženje da oni vode istragu u kojoj se osumnjičeni Mehmedagić tereti za krivična djela zloupotrebe položaja i ovlašćenja, falsifikovanja isprava i pranja novca.

    Tužilaštvo vodi istragu u vezi s validnošću diplome koju je Osmica stekao na Američkom univerzitetu u BiH, iako tamo, kako se sumnja, nikada nije bio student. Vlasnik ovog univerziteta Denis Prcić već neko vrijeme je u pritvoru.

    Mehmedagić se na ovaj način još jednom našao u centru skandala, ali to nije uticalo da nadležna Zajednička komisija za nadzor nad radom OBA učini bilo kakav korak ili da neko pokrene pitanje njegove smjene. Na pasivnost nadležnih tijela ukazala je i delegat SNSD-a u Domu naroda i član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić.

    • Besmisleno je da čovjek kojem je istekao mandat, koji ne bi trebalo da ima pristup tajnim podacima, koji je optužen za malverzacije u vezi sa diplomom i koji očigledno radi po nalogu jedne stranke, vodi OBA koja je najdelikatnije prirode i gdje se ne bi smjele pojavljivati ovakve sumnje – rekla je Majkićeva za “Glas Srpske”.

    Ona je istakla da se trenutno na svim pozicijama u sektoru odbrane i bezbjednosti nalaze Bošnjaci, a na pitanje da li ima i odgovornosti njene stranke, ona kaže da je SDS prije četiri godine pomogao da se Nikola Špirić smijeni sa mjesta predsjedavajućeg te Komisije.

    • Nezamislivo je da u jednoj zemlji ne postoji parlamentarni nadzor ni nad sektorom odbrane i bezbjednosti, a još gore je kad ne funkcioniše Komisija za nadzor nad radom OBA. Ne postoji kontrola. Ne funkcioniše zemlja, pa ne funkcionišu ni komisije – istakla je Majkićeva.

    U prilog ovome govori i činjenica da niko od članova Komisije za nadzor nad radom OBA ne želi da komentariše bilo koji skandal u vezi sa Mehmedagićem, prebacujući odgovornost na predsjedavajućeg i njegove zamjenike.

    Član Komisije Predrag Kožul kratko je rekao da on to ne može da komentariše, jer su trenutno postupci u toku, a na pitanje “Glasa Srpske” da li je normalno da pored svega niko od članova ne pokreće pitanje odgovornosti, on je rekao da se nada da će doći do sastanka Komisije.

    Ipak, nadležno tijelo sastalo se svega dva puta u ovom mandatu, dok je jedan pokušaj da se održi sastanak propao. Na pozive “Glasa Srpske” nije odgovarao ni predsjedavajući Komisije Nermin Nikšić, ali ni drugi članovi.

    Svjetski mediji

    Informaciju o hapšenju direktora OBA Osmana Mehmedagića Osmice prenijeli su najveći svjetski mediji, među kojima su Rojters, Asošijeted pres, Juronjuz, Vašington post i drugi.

    • Korupcija je široko rasprostranjena u BiH, te se infiltrirala u sve sfere života, uključujući pravosuđe, obrazovanje i zdravstvo – istakli su iz Rojtersa.
  • Prijedlog SDS-a unosi konfuziju u poslaničke klupe

    Najveća opoziciona stranka SDS uputila je u proceduru zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nelegalno stečene imovine, ali nakon što je Narodna skupština Republike Srpske na posljednjoj redovnoj sjednici na prijedlog Kluba poslanika SNSD-a usvojila Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, sve su prilike da će zakonski nacrt SDS-a neslavno završiti svoj put i to nakon što izazove određenu konfuziju u skupštinskim klupama.

    Zakonodavna procedura nalaže da mišljenje o zakonskim nacrtima prije nego što stignu u Skupštinu mora dati Vlada Republike Srpske. S obzirom na to da je Vlada dala pozitivno mišljenje na nacrt zakona koji je predložio SNSD i koji je 24. juna dobio podršku poslanika na posljednjoj redovnoj sjednici republičkog parlamenta, logično je da se može očekivati da na nacrt SDS-a da negativno mišljenje uz obrazloženje da je kasno upućen u proceduru i da se ta materija tretira zakonom koji je već u parlamentu. Procedura dalje nalaže da zakon i pored negativnog mišljenja Vlade ipak ide pred poslanike, tako da je sasvim izvjesno da bi se na nekoj od budućih sjednica republičkog parlamenta mogla naći dva zakona gotovo identičnog naziva koji regulišu istu materiju na različite načine. To bi moglo da izazove određenu konfuziju u poslaničkim klupama, ali s obzirom na odnos snaga u NSRS i činjenicu da su 52 poslanika podržala nacrt SNSD-ovog zakona, nacrt koji je predložio SDS vjerovatno će biti odbačen.

    Toga je svjestan i zamjenik predsjednika Kluba poslanika SDS-a Nedeljko Glamočak, koji kaže da je SNSD svoj zakon uputio u skupštinsku proceduru nakon što je SDS u javnosti predstavio svoj nacrt zakona o porijeklu imovine.

    • Može se očekivati da će Vlada dati negativno mišljenje u kontekstu da je zakon koji to reguliše već u proceduri i da može da se usaglašava tokom javne i stručne rasprave i tako dalje. Nije realno očekivati da poslanici skupštinske većine podrže naš prijedlog, iako je neuporedivo bolji od prijedloga SNSD-a – kaže Glamočak.

    On dodaje da je SDS nakon što je u njihov poslanički klub stigao prijedlog SNSD-a, rekao da ne može dati primjedbe, jer je zakon generalno loš.

    • Mi smo odgovorili da ćemo predložiti novi zakon, a oni su onda svoj nacrt zakona uputili u proceduru. Teško da se taj nacrt može popraviti amandmanima, pa da u formi prijedloga bude prihvatljiv za SDS, jer su potpuno različiti koncepti. Naš zakon predviđa da se češlja sva imovina od 1992. godine počevši od najistaknutijih ličnosti i najvrednije imovine, a njihov koncept predviđa ispitivanje porijekla imovine koja je enormno uvećana tri godine uzastopno. To je guranje zakona radi zakona da bi se javnosti zamazale oči – kaže Glamočak.

    S druge strane šef poslanika SNSD-a Igor Žunić kaže da se nada da u SDS-u znaju kakva je skupštinska procedura predviđena novim poslovnikom, kada su u pitanju prijedlozi zakona.

    • SNSD je davno najavljeni zakon uputio u proceduru i poslao svim klubovima, a potom je SDS uputio zakon koji se od našeg razlikuje u šest tačaka. Smatram da se to može uskladiti i usaglasiti kroz raspravu – kaže Žunić. On dodaje da SDS očigledno ponovo pokušava da progura zakon koji se ne može sprovesti.
    • Mi smo praktično predložili zakon po uzoru na Srbiju koji je tamo dorađivan, prošao je sve njihove procedure i počeo se primjenjivati. Nije sporno da možemo nešto popraviti i dodati i kroz javne rasprave, ali zakon mora da bude sprovodiv, a SDS-ov prijedlog to nije – kaže Žunić.

    Neprimjenjiv

    Igor Žunić kaže da SDS-u i opoziciji očigledno ne odgovara usvajanje zakona o porijeklu imovine, jer u svojim redovima imaju veliki broj enormno bogatih ljudi koji će teško dokazati porijeklo svog novca.

    • Ja sam spreman da budem prvi od političara na kome će ovaj zakon biti primijenjen. Za dosta poslanika opozicije nisam siguran da su spremni na to i zato forsiraju zakon koji će biti neprimjenjiv, kao što su i radili prije sedam godina – kaže Žunić.
  • Kojih sedam jasno definisanih uslova BiH mora ispuniti da bi se OHR zatvorio

    Kojih sedam jasno definisanih uslova BiH mora ispuniti da bi se OHR zatvorio

    Prije 13 godina jasno je definisano sedam uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi se zatvorio Ured visokog predstavnika (OHR).

    Ova institucija je formirana Dejtonskim mirovnim sporazum, a kako bi nadgledala implementaciju civilnog dijela sporazuma. Dogovoreno je da to bude odgovornost evropskih država i zbog toga su visoki predstavnici uvijek iz zemlje Starog kontinenta. Sjedinjene Američke Države su bile odgovorne za provedbu vojnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastancima 26. i 27. februara 2008. utvrdili uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se OHR zatvorio. Pri tome napominjemo da su članice Upravnog odbora SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

    Pred Bosnu i Hercegovinu su tada postavljeni sljedeći uslovi za zatvaranje OHR-a:

    Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;

    Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

    Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;

    Fiskalna održivost (promovirana Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava Uprave za indirektno oporezivanje i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);

    Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano usvajanjem Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);

    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP);

    Pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Rusija i Kina, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) sa SAD-om, Velikom Britanijom i Francuskom, su predložile rezoluciju kojom će se okončati rad visokog predstavnika. Kao razlog za to su navele procjenu da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak dovoljan da se to i desi. Pri tome su podržale imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, ali s mandatom do 31. jula 2022. godine, kada bi se OHR zatvorio.


    Tačno je da je Bosna i Hercegovina ispunila neke od navedenih uslova, ali ne sve. Između ostalog, to se odnosi na pitanje imovine. Osim toga, uslov koji nije naveden, ali koji bi se vrlo vjerovatno razmatrao jeste to koliko je implementiran Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji podrazumijeva povratak stanovništva u mjesta u kojima je živjelo do posljednjeg rata.

    Od svih spomenutih uslova ključan je onaj posljednji, a to je da je potrebna pozitivna procjena PIC-a da bi se OHR zatvorio. Zapadne države su ranije u nekoliko navrata isticale da još nisu saglasne da se to i desi. Zato je vrlo malo izgledno da će podržati ovu rusko-kinesku rezoluciju.

    Upitno je i koliko je ona relevantna s obzirom na to da UN uopće nije učestvovao u osnivanju OHR-a te da nije imenovao visoke predstavnike. To je bio slučaj i s Christianom Schmidtom.