VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Iza paravana svih velikih priča krije se ogroman kriminal

    Njima je cilj samo to, da sačuvaju sebe i oteto bogatstvo od pravosudnih organa. Možda su to spori procesi, teški, traju, ali svi će doći na red. Ja ni protiv koga iz vlasti nemam lično, nikome ne pominjem porodice, ali govorim o tome da su institucije pretvorili u svoje privatne biznise, što je nedopustivo, istakla je Jelena Trivić.

    Na političkoj sceni od strane vladajće strukture slušamo mnogo velikih vriječi i obećanja. Obećali su da će tokom januara biti posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj ćemo formirati svoj Visoki sudski i tužilački savjet, januar prolazi, sjednice nema. Obećali su vojsku Republike Srpske, sud, tužilaštvo, obavještajnu agenciju… Od početka sam govorila da je sve to farsa, kao što i jeste, a nakon svega, vratiće se u zajedničke institucije BiH, a ostaće nam sramna Inckova odluka, rekla je potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić tokom skupa „Razgovor sa građanima“ u Derventi.

    Trivićeva je navela da određene strukture jesu protiv Republike Srpske, ali da se ne smije radikalizacijom, galamom i lažnim obećanjima davati prostor da neko spominje „Dejton 2“ ili slične prekompozicije

    • Imamo širok prostor da svoje nacioalno biće iskažemo i ovakvoj BiH. Pokazujemo ga i tokom praznika, tokom Dana republike. Nisu se ljudi borili za Republiku Srpsku da bi se neko, ko se nije borio, kockao sa njom, rekla je Trivićeva i dodala:
    • O patriotizmu pričaju ljudi koji su se najviše okoristili o narod i Srpsku. Oni patriotizam mjere po tome koliko su novca izvukli. Što se više obogatio, to veći “patriota”. Ali to nije patriotizam. Patriotizam je da ste iskreni, pošteni, da ne varate svoj narod i da ga ne iznevjerite, istakla je Trivićeva.

    Ona je rekla da se iza paravana svih velikih priča krije ogromna korupcija koja je uzela mnogo od svih, istakavši da je ključ priče oko vraćanja nadležnosti u tome što je SNSD izgubio svog čovjeka na čelu VSTS.

    • Njima je cilj samo to, da sačuvaju sebe i oteto bogatstvo od pravosudnih organa. Možda su to spori procesi, teški, traju, ali svi će doći na red. Ja ni protiv koga iz vlasti nemam lično, nikome ne pominjem porodice, ali govorim o tome da su institucije pretvorili u svoje privatne biznise, što je nedopustivo, istakla je.

    Trivićeva je rekla da svi zaslužuju normalne živote, da rade, da se spokojni vraćaju kući sa posla, imaju vremena za porodice, prijatelje, materijalnu obezbjeđenost za dobar život i zdrav život.

    Jelena Trivić je nedavno kandidovana za jednu od dvvije funkcije u Republici Srpskoj – za predsjednika Republike Srpske ili člana u Predsjedništvu BiH – ma šredstojećim opštim izborima koji će se u BiH održati početkom oktobra.

  • Dodikova politika nema smisla osim pravljenja magle

    Dodikova politika nema smisla osim pravljenja magle

    – Ovo je razgolićavanje situacije, pokazatelj da je to politika koja nema nikakav smisao osim pravljenja magle, da bi stvari bile što zamućenije za javnost i da bi se stvorio prostor za manipulaciju – smatra Bosić.

    Član Predsjedništva SDS, Mladen Bosić, trenutna dešavanja je okarakterisao kao „krah Dodikove politike“.

    – Ovo je razgolićavanje situacije, pokazatelj da je to politika koja nema nikakav smisao osim pravljenja magle, da bi stvari bile što zamućenije za javnost i da bi se stvorio prostor za manipulaciju – smatra Bosić u izjavi EuroBlicu komentarišući mogućnost vraćanja srpskih predstavnika u zajedničke institucije BiH.

    Ističe da je u ovoj situaciji glavno pitanje šta je efekat mjera koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

    – Te mjere su donesene na osnovu ubjeđivanja Milorada Dodika, koji je isticao da će on vratiti nadležnosti na nivo Republike Srpske, te da će se takvim odlukama i blokadom zajedničkih institucija dovesti do toga da se poništi Inckov zakon. Ako ništa od toga nije urađeno, a vraća se u institucije BiH, ja ne znam kako to drugačije nazvati nego krah politike Milorada Dodika – istakao je Bosić, koji je i delegat u Domu naroda BiH.

    Ključ u dijalogu svih aktera

    Za delegata SNSD-a u Domu naroda BiH Lazara Prodanovića (SNSD) pitanje vraćanja u institucije ograničeno zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, te da je ključ u dijalogu svih aktera koji su učestvovali u donošenju odluke u julu prošle godine.

    – Smatram da svi akteri, koji su učestvovali u donošenju ove odluke, trebaju jasno iznijeti stav na sjednici Narodne skupštine, ali smatram i da predstavnici Republike Srpske takođe moraju doći do rješenja koja neće štetiti interesima Srpske, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Postoji značajna odgovornost svih predsjednika političkih partija u donošenju ove odluke u smislu definisanja stavova i zaključaka kojima bi se stvorila mogućnost da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, ali i svih drugih institucija, učestvuju u punom kapacitetu u radu tamo gdje su izabrani – rekao je Prodanović istom listu.

    Predsednici političkih partija u Republici Srpskoj su krajem jula prošle godine potpisali zaključke da predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama – Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i Savjetu ministara BiH do daljnjeg neće učestvovati u njihovom radu, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka koje se protive interesima Republike Srpske, a sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona Valentina Incka o kažnjavanju negiranja genocida.

  • Sarajevske partije traže izgovore: Na Dodikov prijedlog odgovaraju slučajem “Pudarić”

    Sarajevske partije traže izgovore: Na Dodikov prijedlog odgovaraju slučajem “Pudarić”

    • Završna runda pregovora o izmjeni Izbornog zakona, uz američko-evropsko posredovanje, trebalo bi da bude održana krajem mjeseca, a imajući u vidu da u međuvremenu ni stavovi ključnih domaćih političkih aktera nisu približeni, male su šanse za pozitivan rezultat.

    Ozbiljniji pregovori o izmjeni Izbornog zakona BiH otvoreni su prošle godine, nakon što je počela s radom Interresorna radna grupa, a u priču su se aktivno, posebno krajem godine, uključili predstavnici SAD-a i EU. Osim generalnog poboljšanja izbornog procesa, akcenat je stavljan na presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. u predmetu “Sejdić i Finci”, odnosno zaustavila diskriminacija onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, već onima iz reda Ostalih i bilo omogućeno da se kandiduju na izborima za članove Predsjedništva BiH i delegate.

    Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik ponovio je dugogodišnji stav Republike Srpske da nema govora o izboru srpskog člana Predsjedništva u Parlamentu BiH, ali i predložio da ubuduće bude biran Srbin i ostali iz Republike Srpske, direktnim izborom, kao i da za FBiH bude pravilo da se bira Hrvat, Bošnjak i ostali.

    Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH Alma Čolo kaže kako ima informacije da predstavnici SAD-a i EU dolaze, a za Dodikov prijedlog ističe da to nije rješenje koje se traži jer ne treba gledati samo slučaj “Sejdić i Finci” već, između ostalih, i onaj pokojnog Svetozara Pudarića gdje je utvrđena diskriminacija jer se nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije FBiH.

    • Po presudama iz Strazbura nije dovoljno pomenuti one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Mora se omogućiti Hrvatima i Bošnjacima iz Republike Srpske da budu kandidati za člana Predsjedništva BiH, a tako i Srbima iz FBiH. Ne možete garantovati da će biti izabrani, ali mora im biti data šansa. To govore evropske konvencije – istakla je Čolo (SDA) za “Glas”.

    Šefica Kluba SNSD-a u Parlamentu BiH Snježana Novaković-Bursać za “Glas” kaže da predstavnici bošnjačkih partija ponovo traže izgovore da pregovori ne urode plodom. To se, kaže, vidi i iz izjave funkcionera SDA Adila Osmanovića koji je u debati sa HDZ-ovim Nikolom Lovrinovićem rekao da, što se njih tiče, ne mora ni biti dogovora do opštih izbora.

    • Priča kako nisu spremni da razgovaraju dok traje kriza jeste izgovor, jer su pregovori počeli mnogo ranije. Tako da je to nastavak bošnjačke politike kojoj odgovora status kvo – rekla je Novaković-Bursać.

    Sa političkim predstavnicima Hrvata nismo uspjeli stupiti u kontakt, a juče je saopšteno da će vanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, kao krovne političke organizacije, biti 19. februara kada će, ako propadnu pregovori o izmjenama zakona, konsolidovati redove i dati odgovore na izazove. Lider HDZ-a Dragan Čović nije davao izjave, a predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović potvrdio je da su usaglasili prijedlog izmjena zakona i djelimičnih izmjena Ustava koji je poslat pregovaračima američke i evropske administracije i partnerima. Podvukao je da je linija ispod koje se neće ići legitimno predstavljanje, konstitutivnost i ravnopravnost naroda, te dodao da s druge strane ne postoji partner koji želi rješenje, već stalni status kvo.

    Skupština

    O obavezama BiH, kada se radi o izvršavanju presuda Evropskog suda, biće riječi iduće sedmice u Strazburu. U planu je zasjedanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, a mnogi upozoravaju domaće predstavnike da je ostalo veoma malo za dogovor, jer je već nastupila nova izborna godina.

  • “Nećemo trčati za ostatkom opozicije” Nešić o sastanku SDS i PDP u Banjaluci

    “Nećemo trčati za ostatkom opozicije” Nešić o sastanku SDS i PDP u Banjaluci

    DNS se neće nigdje gurati niti trčati za bilo kim, pa tako ni za ostatkom opozicije.

    Poručio je ovo lider DNS, Nenad Nešić upitan da prokomentariše zbog čega predstavnici njegove stranke nisu pozvani na jučerašnji sastanak delegacija SDS i PDP u Banjaluci.

    Nešić ističe da je najbolje da se to pitanje postavi liderima SDS i PDP, Mirku Šaroviću i Branislavu Borenoviću, koji trebaju odgovoriti zašto DNS nije pozvan.

    – Na jučerašnji sastanak nisam pozvan, ali me je juče nazvao Borenović i pitao me da se danas nađemo u Sarajevu, a na sastanak je trebao doći i Šarović. Prihvatio sam poziv, ali mi je danas iskrsnula neka obaveza pa nisam otišao na taj sastanak o čemu sam obavijestio Borenovića – istakao je Nešić.

    Dodaje je da očekuje da će se narednih dana sastati sa Borenovićem i Šarovićem. On ističe da komunikacija između njega, Šarovića i Borenovića nije prestala i da se odvija u nekim normalnim okvirima.

    – Da ponovim, DNS je opoziciona stranka, ali za ostatkom opozicije sigurno nećemo trčati, niti ćemo bilo koga moliti da sjedi i sastaje se sa nama. Iz poziva Borenovića mogu da zaključim da oni imaju namjeru da imaju saradnju sa mnom i DNS – zaključio je Nešić.

  • “Dodik će biti i ostati najpopularniji političar u Srpskoj” Kovačević poručio da je nakon tajne saradnje opozicija voljna da sa Šmitom i javno sarađuje

    “Dodik će biti i ostati najpopularniji političar u Srpskoj” Kovačević poručio da je nakon tajne saradnje opozicija voljna da sa Šmitom i javno sarađuje

    Potpuno je jasno da kandidat PDP za jednu od inokosnih funkcija na narednim izborima Jelena Trivić zagovara saradnju i razgovore sa Kristijanom Šmitom u trenutku kada je isti saopštio da mu je ključna misija obezbijediti BiH bez Milorada Dodika, rekao je portparol SNSD Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da je Trivićeva na tom planu svjesna da jedino tako, odnosno nekakvom intervencijom izvana, može obezbijediti političku poziciju za sebe, a nikako na osnovu volje građana.

    – Jer u svakoj situaciji, kada to građani budu procjenjivali, Milorad Dodik, koji je srpski član Predsjedništva i lider SNSD, biće i ostaće najpopularniji političar u Srpskoj – rekao je Kovačević.

    On je naveo da je potpuno banalno davati izjave o tome da postoji mogućnost da Šmit povuče odluke o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je neovlašteno donio nekadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, s obzirom da je sam Šmit, prije nepuna dva dana, jasno i otvoreno rekao da mu ne pada na pamet da to povuče.

    Kovačević je rekao da Srpska ne može pristati na Šmita kao visokog predstavnika jer, kako i sama Trivićeva kaže, nije ispoštovana procedura u UN kada je riječ o njegovom izboru.

    – Ukoliko pristajemo na Šmita, onda pristajemo na to i da Srpska više nije strana koja se bavi pitanjem visokog predstavnika BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Aneksom 10. Dakle, to je nešto na šta Srpska ne može da pristane – rekao je Kovačević.

    On je istakao da izjave Trivićeve pokazuju da je opozicija voljna i spremna da sa Šmitom i javno sarađuje.

    – Mi znamo da tajno sa njim i te kako sarađuju – naglasio je Kovačević.

    On je rekao da Trivićeva za aktuelnu krizu u BiH konstantno okrivljuje SNSD izjednačavajući odgovornost te stranke sa svim onim što negativno rade SDA i predstavnici bošnjačkog naroda.

    – Smatramo da je to jako neodgovorno od bilo koga ko želi da predstavlja građane Srpske. Ne smijemo zaboraviti da je politička kriza nastala nakon što je Incko nametnuo što je nametnuo, kao i reakciju Srpske o učešću u odlučivanju u zajedničkim institucijama što su zajedno sve parlamentarne partije iz Srpske dogovorile, uključujući PDP – naveo je Kovačević.

    On ističe da to ne smije da se zaboravi, kao i da je kompletna radikalizacija poslije toga dolazila iz političkog Sarajeva.

    Kovačević je rekao da je neozbiljno od bilo koga ko želi da predstavlja građane Srpske, poput Trivićeve, da izjednačava regularne policijske jedinice u Srpskoj sa paravojnim formacijama poput “Zelenih beretki”, koje paradiraju Federacijom BiH uz poznate vjerske povike “Alahu ekber”, čime govore o istrebljenju Srba i nestanku Srpske.

  • Čubrilović o Vučićevoj molbi: Uslovi za povlačenje zaključaka stavljanje van snage “Inckovog zakona” i odluke Ustavnog suda BiH

    Čubrilović o Vučićevoj molbi: Uslovi za povlačenje zaključaka stavljanje van snage “Inckovog zakona” i odluke Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da će biti sagledane sve mogućnosti u vezi sa molbom predsjednika Srbije Aleksandar Vučića da predstavnici Srpske učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH.

    Kako je rekao, Čubrilović ne zna da li će uopšte biti prijedloga da budu stavljeni van snage zaključci parlamenta s obzirom na to da je uslov za to povlačenje “Inckovog zakona” i ukidanje odluke Ustavnog suda BiH.

    Čubrilović je rekao da u Narodnu skupštinu nije stigao zahtjev za posebnu sjednicu u vezi sa Vučićevom molbom, ali čim se pojavi taj zahtjev biće sazvan Kolegijum da odluči o datumu održavanja sjednice.

    On je naveo da će Vučićeva molba biti razmotrena na najozbiljniji način, a da će odluku o njoj donijeti politički predstavnici Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da će 2022. godina biti po mnogo čemu turbulentna i da je vrijeme da svi shvate ozbiljnost situacije da se strasti moraju smiriti.

    – Nije vrijeme za velike riječi. Vrijeme je za konkretne poslove, a ima načina da se ovo sve prevaziće, da budemo konstruktivni, da tražimo konsenzus na svakom koraku gdje je to moguće. Da tražimo rješenja koja će zadovoljiti najveći broj građana Republike Srpske iz svih naroda. Nemojte da, parcijalno rješavajući pojedine probleme, dovedemo ovu zemlju u još goru situaciju, ekonomiju u još teži položaj – istakao je Čubrilović na novogodišnjem prijemu u Narodnoj skupštini.

    On je rekao je da je Narodna skupština u prošloj godini bila u prilici donositi odluke i zaključke koji nisu bili u programu i planu rada, ali su prozrokovani stvarima koji su ugrožavali poziciju Republike Srpske unutar BiH i Ustav BiH.

    – Ni danas niko ne želi da govori o uzrocima zašto je to bilo nego svi govore o posljedicama. Ovi odluke i zaključci bili su vezani za vrlo važne odluke za funkcionisane i državne zajednice BiH i Republike Srpske. Prije svega mislim na dvije odluke, jedna se odnosi na odluku Ustavnog suda BiH, a druga na odluku visokog predstavnika koji je otišao iz BiH, koje su direktno proizvele zaključke prema kojima i danas pojedine institucije treba da se odnose na način kako su ti zaključci definisani – rekao je Čubrilović.

    Odgovarajući na novinarsko pitanje o Vučićevoj molbi, Čubrilović je rekao da se predstavnici Srpske već bore za interese i poziciju Republike Srpske u okviru BiH.

    – Kada god je ugrožen interes Republike Srpske ili pozicije Republike Srpske u okviru BiH naši predstavnici učestvuju. To je i proizvod posebnih sjednica koje je Narodna skupština imala u prošloj godini – rekao je Čubrilović.

  • Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Odluke koje je donijela NSRS samo ona može opozvati ili promijeniti. To pravo nema nijedan pojedinac ili politička stranka. Ključni uzrok donošenja Zaključaka NSRS, nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH od strane Valentina Incka, nije otklonjen i ne vidim na osnovu čega se oni mogu preinačiti.

    Poručio je ovo predsjednik DNS, Nenad Nešić i dodao:

    – Ako ima onih, iz vlasti ili ostatka opozicije, koji misle da trebamo staviti van snage zaključke, očekujemo da iznesu argumente i rješenje za krizu koja je nastala Inckovim nametanjem, a dodatno produbljena neustavnom odlukom Ustavnog suda BiH kojom se, nakon poljoprivrednog zemljišta, i šume otimaju od Republike Srpske. Dobro je da imamo Republiku Srbiju u kojoj pronalazimo utočište i razumijevanje, kada god oni koje je narod izabrao da čine dobro Republici Srpskoj, učine da nam je teško – rekao je on.

    Naglasio je da je dobro “da imamo Aleksandra Vučića koji jedini u Evropi i svijetu može da razume iracionalnost avanturizma pojedinaca sa ove strane Drine”.

    – Dobro je da je Srbija spremna da pomogne, pa i finansijski, ali nije dobro da se mi ovde vječito ponašamo kao nemoćni i ubogi. Dobro je da smo svi protiv bilo kakavih sankcija, iako pamtimo one koji su zahvaljujući njima postali to što danas jesu. Dobro je sve to! Ali mnogo toga nije dobro. Ništa ne urušava institucije kao oduzimanje njihove ustavne funkcije. Kakve su to institucije koje ne donose zakone, već sprovode nametnute? To po definiciji nisu institucije, već pomoćni organi, a ta kategorija ne postoji u Ustavu BiH – smatra Nešić.

    Zaključci NSRS su, navodi, odbrana demokratije i institucija.

    – Odbrana prava srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda da zakone donose njihovi izabrani predstavnici, a ne Visoki predstavnici. Tragedija je za sve u BiH sto je izgubljeno vrijeme, a nije se tragalo za rješenjem. Što se umjesto izlaska iz krize ušlo u još dublju krizu. A, kriza se može riješiti samo tako što će se riješiti njen uzrok. Mi nismo produkovali ovu krizu .Oni koji su sve zakuvali imaju i ključ rješenja. Prebacivanje odgovornosti na druge je kukavičluk i dostojno prezira – zaključio je Nešić.

  • “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je Srni da će se srpski predstavnici vratiti u rad u zajedničkim institucijama na nivou BiH onda kada budu otklonjene okolnosti koje su bile uzrok njihovog neučestvovanja, a to znači ukidanjem nelegalnog “Inckovog zakona”.

    Majkićeva je istakla da bolesnu BiH godinama pogrešno liječe i da Kristijan Šmit ničim ne može opravdati izrečeni stav da će “raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez Milorada Dodika”.

    Ističući da je zaprepaštena nedavnim Šmitovim izjavama, Majkićeva je navela da su izgovorene “prejake riječi za nekog ko nema potvrđeno formalno imenovanje, ko nije prošao uobičajenu proceduru izbora i koga ne priznaju dvije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN”.

    Majkićeva je ukazala da nije slučajno da je on zaprijetio najvećoj političkoj stranci u Srpskoj SNSD-u, čiji lider Milorad Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH i ima najveći demokratski kapacitet u BiH.

    Podsjetila je da je Dodik na opštim izborima 2018. godine osvojio 368.000 glasova, za 142.500 glasova više od Željka Komšića, izabranog uglavnom bošnjačkim glasovima, i 155.000 glasova više od Šefika DŽaferovića. To, kaže ona, znači da je Dodik osvojio svega 70.000 glasova manje od Komšića i DŽaferovića zajedno.

    – Ključno pitanje je kako je to građanin Šmit zamislio da određuje budućnost BiH bez ljudi koji imaju najveću podršku naroda? Silom!? Stranom intervencijom!? Koji bi to stranac bio spreman učiniti takav nasrtaj na demokratiju u 21. vijeku? Prošle su teške devedesete godine, svijet se uveliko promijenio. Danas, kopirati Ešdaunov sistem rada u BiH, što očigledno Šmit čini, je poražavajuće – rekla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, o stvarnim problemima sa kojima se ova zemlja susreće Šmit ne zna mnogo, a da se dovoljno uputio u odnose koji vladaju u BiH znao bi da srpski politički predstavnici godinama snažno brane Dejtonski mirovni sporazum, ne uzimajući ništa od nadležnosti BiH.

    – Zar je to razlog što, po mišljenju Šmita, Dodika treba ukloniti iz političkog života? Bošnjački političari, svjesni da su uz pomoć međunarodne zajednice dobili mnogo više od onoga što im po Ustavu BiH pripada, ne pristaju na dijalog sa druga dva naroda, jer bi tada morali početi vraćati oduzete nadležnosti. Bez dogovora tri naroda, BiH ne može ni korak dalje – naglasila je Majkićeva.

    Ona je dodala da su srpski predstavnici u institucijama BiH ukazivali na stalne nasrtaje na Dejton i pozivali na dijalog među ključnim političkim akterima radi iznalaženja odgovora na pitanja budućnosti BiH, ali nije bilo odgovora sa bošnjačke strane.

    Majkićeva je dodala da je jedina preostala mogućnost bila korištenje mehanizma zaštite kojim raspolaže Narodna skupština Republike Srpske jer je nametanje “Inckovog zakona” bio jasan znak da tako dalje ne može.

    Prema njenim riječima, to je razlog zbog kojeg srpski predstavnici ne učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.

    Iako Šmit ističe da su “međunarodna zajednica”, EU, SAD i samozvani visoki predstavnik na istoj strani, Majkićeva je podsjetila da su tako već 26 godina na istoj strani, te upitala šta je BiH imala od toga.

    – Jureći za svojim mandatima niko od njih i ne primjećuje da je BiH bolesna, a da je oni godinama pogrešno liječe. Sa bonskim ovlašćenjima ili bez njih, Šmit ništa neće dobro donijeti ovoj zemlji. Karl Bilt je rekao, on je od dijela rješenja postao dio problema – bolesnu BiH godinama pogrešno liječe zaključila je Majkićeva.

  • Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Potpredsjednik SDA Adil Osmanović izjavio je za Klix.ba da prvo treba razgovarati o deblokadi državnih institucija i onome što rade Milorad Dodik i njegov SNSD, a tek onda o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Matthew Palmer (SAD) i Angelina Eichhorst (EU), medijatori u procesu pregovora za izmjene Izbornog zakona, trebali bi stići u Sarajevo naredne sedmice, nakon što su u decembru odgodili dolazak.

    Šef Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Adil Osmanović smatra da je trenutna politička situacija u BiH takva da ne obećava nešto puno samim dolaskom Palmera i Eichhorst, jer i dalje imamo blokadu državnih institucija u režiji SNSD-a i blokadu Federacije BiH u režiji HDZ-a kroz negiranje rezultata Općih izbora iz 2018. godine.

    “Sve su to ucjene koje imaju negativne odjeke na parlamentarne stranke u BiH. Smatramo da bi OHR i međunarodna zajednica trebali učiniti više da se deblokiraju državne institucije i da se sjedne u relaksiranijoj atmosferi i razgovara o izmjenama Izbornog zakona”, govori Osmanović.

    Ističe kako je njegovo mišljenje da je veoma teško u ovom momentu postići neki veliki iskorak, jer smo već u izbornoj godini.

    “Mislim da bismo se trebali sada fokusirati na stvari koje su veoma bitne, a to je veća kontrola biračkih odbora – da budu više profesionalni, skeniranje glasačkog listića, otisak prsta kako bi glasač bio siguran da njegov glas neće biti zloupotrijebljen itd.”, smatra Osmanović.

    Kaže da razgovori hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa liderima SDA i HDZ-a Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem mogu doprinijeti otopljavanju zategnutih odnosa.

    “Smatram da su ti razgovori dobrodošli, ali ništa se to ne može pomaknuti bez učešća svih parlamentarnih stranaka u BiH. Sami razgovori HDZ-a i SDA ne mogu iznijeti ovaj problem kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Svi u tome moraju učestvovati, sve političke stranke, jer se mora pristupiti izmjenama ustava, dvotrećinski, a zatim izmjenama Izbornog zakona”, kaže Osmanović.

    Na pitanje da li to znači da SDA neće učestvovati u pregovorima, što su već najavili i iz SDP-a, Osmanović kaže da SDA želi biti maksimalno kooperativna i iznalaziti rješenja, ali očekuje i od drugih da se kreću u tom smjeru.

    “Ne znači ništa ako se samo SDA odazove. Ne mogu reći ni ‘da’ ni ‘ne’. SDA želi biti kooperativna i ne želi opstruisati ovaj proces, ali ono što naglašavam – bez svih stranaka ne može se ništa riješiti. Mislim da su toga svjesni i Palmer i Eichhorst. Oni bi, kada dođu u BiH, prvo trebali razgovarati o deblokadi državnih institucija i o ovome što rade SNSD i Milorad Dodik. Imamo zategnutu i sigurnosnu situaciju u BiH, nesigurni su povratnici u Republici Srpskoj. Sve je to jedna izuzetno teška i složena politička i sigurnosna situacija da bi se sada razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona”, rekao je.

    Osmanovića smo pitali i da li je SDA spremna napraviti kompromis s HDZ-om na principu “daj, pa da nešto i dobiješ”. Odgovara da SDA neće napraviti nijedan korak unazad kada treba dostignuti građanski princip i Ustav BiH.

    “Nećemo napraviti nijedan potez za daljnju etničku podjelu BiH. Želimo jednakost prava glasa i da svi građani imaju pravo, i aktivno i pasivno, i da se kandiduju i da ih biraju. U tom smjeru ćemo se mi kretati”, zaključio je.

  • Šulić: Šmit je njemački turista, i to će i ostati

    Kristijan Šmit je njemački turista i to će tako i ostati za Republiku Srpsku, istakao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, gostujući na RTRS.

    • Račune, ako nešto nije u redu, polažemo građanima, a ne turistima – jasno je poručio Šulić.

    On je dodao da u BiH najviše pričaju o demokratiji oni koje ne zastupaju stavove svojih demokratskih država.

    • Republika Srpska nije usamljena u traženju pravde i poštovanja Dejtonskog sporazuma. Imamo jake partnere i u regionu, ali i u svijetu. Nama dejtonska BiH odgovora, ali ne onakva kako ju je neko zamislio u Sarajevu, jezikom sile i nametanja, što podržava, nažalost i dio međunarodne zajednice – istakao je Šulić.

    Šulić se osvrnuo i na pritiske povodom obilježavanja 30 godina Republike.

    • Dio međunarodne zajednice burno reagovao na proslavu Dana Republike 9. januara. Ali mi smo tih dana poslali sliku mira, za razliku od druge strane, gdje se samo poziva na rat, da ovo nije 1992. godina, a vidjeli ste i postrojavanje ratnih brigada u Bužimu – naglasio je Šulić.

    Rekao je da još nije dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvo BiH i poručio da Republika Srpska ni u jednom segmentu povrijedila Ustavni poredak BiH.