VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik tvrdi da je Ustavni sud BiH prekoračio sva ovlaštenja poništivši odredbe akata NSRS

    Dodik tvrdi da je Ustavni sud BiH prekoračio sva ovlaštenja poništivši odredbe akata NSRS

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Ustavni sud BiH neće skršiti volju Republike Srpske iako je prekoračio sva ovlaštenja, poništivši pojedine odredbe akata Narodne skupštine Srpske.

    Naša volja ide za tim da ćemo isti sadržaj te deklaracije prenijeti u neku drugu formu, recimo rezolucija, a kad i to ukinu, onda ćemo imati stavove, a onda i zaključke, pa poglede, pa ćemo onda reći da je to deklaracija plus, ali uvijek isto. Neće nas skršiti na ovome – naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da je to pravo srpskog naroda i da su zato tako rigorozni.

    – Nijedna naša aktivnost nije protiv Ustava BiH, mada oni to stalno prikazuju da jeste. Naše je da se borimo za izvorni Dejton i to ćemo nastaviti – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je za RTRS rekao da je Ustavni sud BiH zadužen samo da usklađuje i procjenjuje usklađenost zakona sa Ustavom BiH.

    – Međutim, oni su sami sebi pribavili nadležnosti. Oni presuđuju krivično-pravnim postupcima, o svemu – kaže Dodik.

    Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

  • Stevandić: “Nazivaju nas malim Rusima, ali mi smo Srbi”

    Sebe ne doživljavamo kao poslugu, već kao partnera čije se mišljenje i snaga uvažava, ističe Nenad Stevandić lider Ujedinjuje Srpske za aloonline.ba

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, doktor Nenad Stevandić, za aloonline.ba govorio je o aktuelnim temama, o uticaju ukrajinske krize na Republiku Srpsku, izbornom procesu u BiH, intenzivnoj saradnji sa Srbijom i uspjehu svoje stranke.

    – Nedavno održana konferencija US jasno je pokazala značajan rast naše stranke, nekima je to bilo iznenađenje, ali mi ne pokazujemo baš sve mišiće koji su nam porasli. Naša konferencija je jedini događaj na kojem su bili prisutni predstavnici vojske, riječ je o desetak komanadanata, pukovnika i potpukovnika od kojih su mnogi bili sa djecom i unucima, to nam mnogo znači.

    To su ljudi koji su obavljali značajne funkcije u čuvanju naše tradicije i države. Ono što nam je izuzetno bitno je rad van političkog kluba gdje smo ostvarili ogroman uticaj na društvo i javnost, a moram priznati da nismo bili pretjerano praćeni ni u jednom medijskom polu u RS, kaže Stevandić.

    Svi su se trudili da nas prikažu manjim ili da nas ne prikažu uopšte, tako da naš rad nije napumpan, nije zato što se nekom sviđamo, nego zato što konstantno djelujemo. Pored toga ostvarili smo izuzetno značajne međunarodne kontakte od sjedišta NATO-a do ruske Dume. Na političkom nebu RS mi pripadamo vladajućoj koaliciji u kojoj, realno, nemamo najveći kapacitet. Nismo uspjeli da ostvarimo sve sto smo zamislili, ali smo ponosni na ono što jesmo i ne krijemo da nešto nismo doveli do kraja, ali svakako ćemo to pokušati sutra, dodaje Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske kaže da se oni za razliku od ostalih nisu istakli u vrijeđanju kolega iz opozicije uz serije pogrdnih riječi mada su njih često napadali sa svih strana.

    Jedini skupovi gdje smo mi bili prisutni i gdje su nama dolazili gosti su bili skupovi SNS, što traje još od 2015. kaže predsjednik US.

    S obzirom da ste u koaliciji sa SNSD-om da li se uvijek slažete sa njihovim mišljenjem i odlukama ili tu ipak postoje razlike?

    – U principu dolazimo do koncenzusa, naš uticaj je naravno manji, ali smo ponosni što je mnogo toga poslušano, ali naravno nekoliko puta i nije. Ali nikada ovo nismo doživljavali kao koaliciju jednoumlja, nije nikakva tajna da imamo drugačije poglede oko toplog obroka, niti je tajna to da smo u određenim političkim odlukama drugačije mislili i reagovali. To se vidi na slučaju vojske i UIO, u početku nas nisu razumjeli, ali sada su postupili upravo tako kako smo mi predložili. Smatram da odlično procjenujemo situacije, a sa druge strane naše partnerstvo je uvijek bilo maksimalno iskreno. To se pokazalo i na lokalnim izborima jer naši glasovi nisu rasipani kao kod nekih drugih.

    Koliko se oslanjate i u kojoj mjeri pratite politku Srbije?

    – Mi se apsolutno oslanjamo na politku Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića. Naš politički klub ima potpisan sporazum sa poslaničkim klubom SNS dugi niz godina. Uvijek smo upućeni u sve njihove izjave i smatramo da suštinski vodimo identičnu politiku. Jedini način da prođemo ovu krizu je da budemo neutralni, da budemo pametni da se ne priključujemo nijednoj „tuči“, jer ako učestvujete u tuči vi se tučete, a mi mislimo da srpski narod ne treba da se tuče, niti treba koga da napadamo niti branimo. U toj igri učestvuju mnogo jači igrači i naše priključivanje bilo kojoj strani bilo bi minorno i isključivo na našu štetu.

    Fokus javnosti je na energetskoj krizi i vremenu koje nam prethodi. Kako planirate pomoći stanovništvu Srpske?

    – Naš plan je da se oslonimo na Srbiju i da molimo da Srbija dio svojih robnih rezervi obilježi kao predviđene za RS u slučaju problema. Potpuno sam siguran da Srbija na to misli, ali smatram da ne bi bilo loše da se to formalizuje u okviru specijanih paralelnih veza. Kao što znate mi nemamo svoje robne rezerve i smatram da bi bilo najpoštenije potpuno otvoreno reći da Srbija predvidi dio robnih rezervi i za nas, a uopšte ne sumnjam da oni to imaju spremno. Predsjednik Vučić vodi izuzetno odgovornu politiku i koliko misli na narod Srbije, toliko misli i na nas.

    Šta očekujete od političke budućnosti BiH?

    – Strah me je histerije u Federaciji koja se temelji na težnjama za ukidanjem ili destrukcijom Republike Srpske koja nikako da splasne i koja se pojačava svakim novim događajem, bilo da su to odnosi Srbije i Evrope vezani za Kosovo i nešto drugo. Ukrajinska kriza se obilato koristi da se antisrpska histerija pojača, uvredljivo je kada nas nazivaju „malim rusima“ jer mi smo Srbi, koliki god da jesmo mi ne možemo da budemo ničiji „mali“.

    Mi smo se postavili tako da nismo mi predstavnici ruske spoljnje politike ali da isto tako nismo ponizni izvršioci naredbi Zapada. Naša politika je uvijek sa Srbijom, uvijek uz Srbiju i nikada protiv Srbije.

    Svaki put kada zaboravimo da smo jedna cjelina, oni drugi nas podsjete da smo jedno.

    Mnogo se govori o krizi oko izbornog procesa u BiH. Postoji li mogućnost da se nekim kandidatima zabrani mogućnost učešća na izborima?

    – Apsolutno sam siguran da će biti mnoštvo izbornih manipulacija, smicalica, najlicemjernijih objašnjenja i podmetanja i znam da će većina procesa biti usmjerena protiv političara iz Republike Srpske. Okarakterisani smo kao neposlušni, nepoćudni i oni koji ne izvršavaju naredbe ni Zapada ni Istoka, a pogotovo neće da naprave pukotinu među srpskim narodom gdje god da živi.

    Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, je posebnu pažnju posvetio odlasku stanovništva iz RS.

    – Svjedoci smo da su napravljene bolnice, putevi, škole, ali mi ne smatramo da je to jedini način da riješimo problem odlaska stanovništva koji je vitalan i koji može da nas dokrajči. Srpska su ljudi, a ne objekti.

    Pored ulaganja u infrastrukturu mora da se ulaže u ljude, mora da se vidi socijalna pravda kao i poštovanje i to će uticati na svijest ljudi i ljubav prema državi, a naša politika otvara perspektivu opstanka.  Ne stavljamo glavu u pijesak i problem odlaska ljudi je gorući, potrebno je uraditi sve da se ta tema postavi kao prioritet, zaključuje naš sagovornik.

  • Kristijan Šmit za Borenovića 90 odsto visoki predstavnik

    Kristijan Šmit za Borenovića 90 odsto visoki predstavnik

    Zašto je i u kojem svojstvu Kristijan Šmit boravio u Banjaluci, po mišljenju PDP, najbolje je objasnio njihov lider. Branislav Borenović kaže da je Šmit, gotovo pa visoki predstavnik. Jasnija su tako i opravdanja gradonačelnika Banjaluke koji je isto to, indirektno, juče priznao.

    “Kristijan Šmit je realnost, on je 90 odsto visoki predstavnik prihvaćen od strane svih članica za implementaciju mira. I od onih članica koje su stalne članice Savjeta za bezbjednost Ujedinjenih nacija, on je realnost, čovjek koji može da bude dio rješenja”, kaže Borenović.

    Od juče ne prestaju osude zbog sastanka Šmita i Stanivukovića koji su malo sastančili, a malo turistički šetali po gradu. Za mnoge nema dileme da je gradonačelnik Banjaluke prekršio zaključke Narodne skupštine u kojima stoji da Šmit nije legalno izabran. To, uporno negiraju u PDP-u.

    “Gospodin Stanivuković je sam rekao u kojem se svojstvu sastao sa gospodinom Šmitom. Ono što mi govorimo iz PDP-a od samog početka jeste da Šmit nije imenovan u skladu sa pravilima Savjeta bezbjednosti i svim procedurama. Međutim, da je on realnost u Bosni i Hercegovini i da se treba razgovarati, jeste”, kaže Anja Petrović, portparol PDP-a.

    U SDS-u nemaju komentara niti se javljaju na pozive. U DNS-u nikome ništa nije jasno.

    “Nije mi jasno u kom svojstvu je gospodin Šmit došao niti mi je jasno u kom svojstvu ga je primio gradonačelnik Banjaluke. Interesuje me da li to sada gospodin Šmit u nedostatku legitimiteta odlučio da sarađuje sa lokalnim zajednicama izbjegavajući državne institucije Republike Srpske”, rekao je Nenad Nešić, lider DNS-a.

    Jasno je zato rukovodstvu Srpske ko su, kako kažu, izdajnici. PDP, kaže srpski član Predsjedništva BiH, 90 odsto izdaju, a 100 odsto prodaju Srpsku.

    “Narod treba da upamti da ima onih koji su spremni da mimo interesa najviših organa, a to je Narodne skupštine Republike Srpske a i Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma drugačije se ponašaju. Ne komentarišem toliko Stanivukovića koliko ove njihove rukovodioce koji su smatrali i koji već duže vremena najavljuju tako nešto”, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Kristijan Šmit juče je obišao spomenik 12 beba, koji je svrstao u znamenitosti Banjaluke. To je pokrenulo lavinu osuda u Republici Srpskoj.

  • Šarović o odluci Ustavnog suda

    Šarović o odluci Ustavnog suda

    Komentarišući Odluku Ustavnog suda BiH da ukine odredbe Deklaracije Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti i zaključke u vezi Informacije o prenosu nadležnosti, predsjednik SDS Mirko Šarović ocijenio je da Ustavni sud dvostrukim aršinima radi sam protiv sebe i donosi odluke koje nisu u skladu sa Ustavom BiH.

    Vlast je i računala da će Ustavni sud BiH poništiti zaključke i da se samo poigrala sa biračima. Tačno je da naši poslanici nisu glasali za Deklaraciju i zaključke jer smo znali da namjera nije iskrena, da se vlast poigrava biračima i da upravo računaju na Ustavni sud BiH. Međutim, uvijek ćemo braniti pravo Narodne skupštine i njene većine, ma ko u njoj bio, da imaju pravo na deklarativan politički stav i kreiranje političkih ciljeva, istakao je Šarović.

    Predsjednik SDS mišljenja je da Ustavni sud BiH uopšte nije mogao razmatrati osporene akte i da je apelaciju 15 poslanika Predstavničkog doma morao odbaciti bez ulaženja u meritum.

    Ustavni sud BiH po slovu Ustava BiH nadležan je da razmatra usklađenost opštih akata sa Ustavom BiH, a to su ustavi entiteta i zakoni. Podsjetiću vas, kada je Mladen Bosić 2016. godine podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Ustavni sud BiH se proglasio nenadležnim jer ne odlučuje o pojedinačnim pravnim aktima. Svojim dvostrukim aršinima u istoj situaciji, Ustavni sud BiH je potvrdio da je politički a ne pravni sud, i da se bavi lovom na vještice – ističe Šarović.

    Predsjednik SDS smatra i da Republika Srpska mora insistirati na donošenju Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi strane sudije bile zamijenjene domaćim jer je to za Srpsku najvažniji prioritet.

    – Ono što je bitno, to od BiH traži i Evropska komisija koja nam je jasno rekla – sa stranim sudijama nema evropskog puta. To je kapital koji režim u Republici Srpskoj nažalost ne zna da iskoristi – zaključio je Šarović.

  • Dodik: Politička odluka koja pokazuje trulost BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da je odluka Ustavnog suda BiH kojom su poništene neke odredbe Narodne skupštine Republike Srpske politička i pokazuje koliko je BiH trula u svom institucionalnom kapacitetu.

    “To je politička odluka. Ustavni sud se bavi svim i svačim i postao je inkvizitorski sud”, rekao je Dodik novinarima u Laktašima.

    On je podsjetio da Ustavni sud BiH prema Ustavu može samo da se bavi pitanjima ustavne usaglašenosti zakona BiH sa Ustavom BiH i ništa više.

    “Ova odluka samo pokazuje koliko je BiH trula u svom institucionalnom kapacitetu”, istakao je Dodik.

    On je napomenuo da je ministru ministar inostranih poslova Velike Britanije Elizabet Tras juče rekao da ga neće zaustaviti i da neće slomiti volju Republike Srpske.

    “Nećete slomiti volju srpskog naroda da prava koja smo dobili u Dejtonu, da sporazum i Ustav koje smo tada dobili budu vraćeni Republici Srpskoj”, istakao je Dodik.

  • Dodik: Predsjedništvo nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Rusije

    Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da BiH neće ući u NATO, a Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav o saopštenju Ambasade Ruske Federacije o članstvu BiH u tom savezu.

    To su objavili kabineti Šefika Džaferovića i Željka Komšića. To i jeste problem u BiH jer se stavovi ove dvojice tretiraju kao stavovi Predsjedništva, što nije tačno – rekao je Dodik.

    Istakao je da Rusija ima pravo da iznosi viđenja o članstvu BiH u NATO.

    • Ako neko u Briselu kaže da želi BiH u NATO, onda Rusija ima pravo da kaže da to ne želi. Ukoliko neko u Sarajevu želi u NATO, onda mora shvatiti da ima i nas koji kažu da to neće – dodao je Dodik.

    On tvrdi da tema o NATO u BiH ne postoji, da je jedina priča o tome u dokumentu iz 2005. ili 2006. godine koji je bio oročen na godinu dana i ništa više.

    • Ako je tako kao što pričaju u Sarajevu što se nisu udružili sa ovim savezom. Zašto onda postoji misija Altea u BiH i o čemu oni pričaju. Očuvanje mira i stabilnosti je prioritet za koji se zalaže Republika Srpska i njeni zavaničnici. Podaništvo muslimana prema SAD i Velikoj Britaniji je komično. Protiv sam rata u Ukrajini, žao mi je svake žrtve i želim da se što prije završi – naveo je Dodik.

    Smatra da se ratom u Ukrajini Zapad želi obračunati sa Rusijom, a da uprkos svemu u BiH moraju odbraniti stabilnost i mir.

    • Svrstavanje na stranu Velike Britanije je pogubno za sve. Nećemo sa Rusijom ali ni sa Velikom Britanijom – kategoričan je Dodik.

    Kada je riječ o izvještaju predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije o opstrukcijama koje je imao pred posljednju sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, Dodik je ocijenio da je veoma važno da to bude dokumentovano.

    • Opstrukcije jesu antiustavne i BiH je propala zemlja kao i njena spoljna i vojna politika. Ministar odbrane se inkognito sastaje i iznosi stavove koji nisu stavovi Predsjedništva BiH, a ministar inostranih poslova Velike Britanije juče je mogla da vidi da je BiH pocijepana i Predsjedništvo razoreno – zaključio je Dodik.
  • Čović: Neću podleći pritiscima stranaca, ako Šmit bilo šta nametne to će biti katastrofa

    Čović: Neću podleći pritiscima stranaca, ako Šmit bilo šta nametne to će biti katastrofa

    Predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, rekao je danas nakon sjednice HNS da neće podleći pritiscima stranaca da krši procedure u smislu finansiranja izbornog procesa i da bi bilo katastrofalno da Kristijan Šmit nameće bilo kakve odluke u tom smislu.

    On je naveo da je kolege informisao o svakodnevnim pritiscima.

    “Informisao sam kolege oko pritisaka koja se svakodnevno, naročito u posljednjih dvadesetak dana prave, prema Savjetu ministara, posebno prema ministru finansija. Ono što mislim da je pravi put kad je u pitanju naš stav dosljedno poštovati zakone, ko god tražio drugačije. Ne može se tražiti od bilo kojeg ministra kršenje zakona, šta god da je za to izgovor”, istakao je Dragan Čović te dodao:

    “Na svu sreću, ako smo iz ovoga bilo šta dobro uradili, to je da smo uspjeli donijeti dva ključna dokumenta koja imaju svoj vremenski okvir. Ja se nadam da će do kraja dana ministar skupiti prijedloge koji su došli i da će predati nacrt budžeta prema Savjetu ministara”, podvukao je Čović.

    Naglasio je da neće podleći bilo čijem pritisku da krši zakone i procedure.

  • Komšić: BiH se neće odreći NATO zbog ruskog pritiska

    Komšić: BiH se neće odreći NATO zbog ruskog pritiska

    Povodom izjave Ambasade Rusije u Sarajevu da se učlanjenje bilo koje zemlje u NATO smatra usmjerenim protiv Rusije, oglasio se hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić porukom da BiH neće pokleknuti pred, kako je naveo, ruskim pritiskom i odreći se NATO puta.

    Jučerašnja poruka Ambasade Rusije u BiH javnosti je doživljena kao još jedna pretnja, a Komšić kaže da su one “potpuno neprihvatljive”.

    “Uporne pretnje koje Kalabuhov upućuje Bosni i Hercegovini zbog odluka o NATO integracijama koju usvojene u skladu sa zakonima države BiH i u institucijama BiH, potpuno su neprihvatljive”.

    Komšić je, kako prenosi N1, ocijenio da iza pretnji ambasadora Kalabuhova stoji očita namjera za destabilizacijom BiH.

    “Ambasador Kalabuhov mora znati da mi nećemo pokleknuti pred pritiskom i odreći se NATO puta zato što je to u interesu Rusije i njihovih saradnika u Bosni i Hercegovini”, naveo je Komšić.

  • Ko su nezavisni kandidati u trci za predsjednika i potpredsjednike Srpske

    Ko su nezavisni kandidati u trci za predsjednika i potpredsjednike Srpske

    U trku za predsjednika i potpredsjednike Srpske, osim političkih partija, prijavilo se i 16 nezavisnih kandidata, među kojima su i bivši načelnik opštine Srebrenica, Ćamil Duraković, i bivši banjalučki odbornik, Ivan Begić.

    Prema podacima Centralne izborne komisije, prijavu za učešće na opštim izborima u BiH, zakazanim za 2. oktobar, predali su 91 politička stranka i 17 nezavisnih kandidata, od kojih se 16 prijavilo za učešće u trci za predsjednika i potpredsjednika Srpske, a samo jedan za člana Predsjedništva BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da je, pored 16 nezavisnih kandidata, još čak 48 stranaka podnijelo prijavu da uđe u trku za predsjednika ili potpredsjednike Srpske. Koje će stranke na kraju, zaista, i imati svog kandidata za predsjednika ili potpredsjednike Srpske, ostaje da se vidi. Za sada je sigurno da u trku za predsjednika Srpske ulaze Jelena Trivić iz PDP, Radislav Jovičić iz DNS i Zoran Kalinić iz pokreta Naša priča Republika Srpska.

    I dok iza pojedinih kandidata stoji jaka stranačka mašinerija, drugi u trku ulaze sami. Koliko uopšte imaju šanse nezavisni kandidati u odnosu na one koje kandiduju političke partije, koje iza sebe imaju veliku bazu članova, glasača i novca?

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Srpskainfo da su šanse nezavisnih kandidata nikakve.

    Ona ističe da u društvima koja su polarizovana, kao što je naše, morate imati blokove, odnosno udruživanje više političkih partija koje će stati iza zajedničkih kandidata.

    – To je jedini način za opredjeljivanje glasača. Kod nas je glasanje za ili protiv. Iz tog razloga je, bar na inokosnim pozicijama, vrlo jasno da morate udružiti snage. Bez jake stranačke infrastrukture i novčanih sredstava nemate gotovo nikakve šanse da učestvujete ravnopravno u kampanji – ističe Topićeva.

    Dodaje da je iz ranijih izbora vidljivo da se neki nezavisni kandidati prijavljuju ne da bi pobijedili već po „narudžbi“ određenih političkih igrača. To rade, kako kaže Topićeva, kako bi uzeli dio glasova iz protivničkog tabora.

    – Oni u principu igraju za te koji su ih i angažovali. Obično im to kandidovanje donosi određene kratkoročne benefite – ističe Topićeva.

    Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, koji se zove i preziva isto kao i jedan od nezavisnih kandidata koji će ove godine ući u trku za predsjednika Srpske, kroz smijeh kaže da nije riječ o njemu, ali da zna nekoliko osoba s tim imenom i prezimenom.

    Na pitanje koliko nezavisni kandidati imaju šanse na izborima Milivojević ističe da oni koji idu u trku za predsjednika Srpske imaju jako male, dok oni koji će se boriti za funkciju potpredsjednika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda imaju dobre šanse.

    – Kada je riječ o predsjedniku Srpske, nezavisni kandidati teško mogu imati šansu. Mogu, eventualno, ako je riječ o ljudima koji su prepoznatljivi i poznati javnosti. Dakle, da imaju izgrađen javni imidž, ne nužno politički, ali moraju na neki način imati jasno zaokružen politički stav, inače su autsajderi na takvim izborima – ocjenjuje Milivojević za Srpskainfo.

    Ono što je bitno, dodaje on, iza tih kandidata moraju da stanu neke važne i snažne organizacije, ili uticajni pojedinci, a ne nužno političke partije.

    Milivojević podsjeća da je slična situacija i u regionu. Podsjetio je na ovogodišnje izbore u Srbiji gdje je penzionisani general Zdravko Ponoš ušao u trku za predsjednika kao nezavisni kandidat. Iako je imao podršku određenih stranaka, nije uspio da pobijedi.

    – Prosto, šanse su male. Morate imati ozbiljan politički organizam da bi na neki način mogli da ozbiljno privirite u neku trku. Sve ostalo je besmisleno – zaključuje Milivojević.

    Bivši načelnik Srebrenice, Ćamil Duraković, koji kao nezavisni kandidat ide u trku za potpredsjednika Srpske iz reda bošnjačkog naroda, smatra da je možda vrijeme da se stvari u BiH promijene i da građani napokon počnu da biraju programe i kandidate, a ne stranke.

    On ističe da u trku ulazi kao nezavisni kandidat, bez stranačke podrške, a da li će neke partije na kraju stati iza njega ostaje da se vidi.

    – Niko se javno nije deklarisao o tome. Pozvao sam političke stranke da iskoristimo ovo krizno političko vrijeme za BiH, da se partije stave ispod institucija koje svi zajedno trebamo jačati, kako bi naši građani imali pravnu državu u kojoj žele da ostanu, a ne da iz nje idu – kaže Duraković za Srpskainfo.

    Podsjeća da je i na prošlim izborima, 2018. godine, bio nezavisni kandidat za potpredsjednika Srpske, ali je tada izgubio od Ramiza Salkića iz SDA.

    Duraković ističe da je, bez obzira na poraz, tada napravio jako dobar rezultat, jer je osvojio oko 25 odsto glasova od ukupnog broja koje su dobili Bošnjaci koji su bili u trci za potpredsjednika.

    – To je bio pozitivan signal da postoji prostora za nezavisne kandidate. Tada sam dobio više glasova od svih drugih stranaka koje imaju svoje ogranke u Republici Srpskoj, izuzev SDA. To mi je dalo dovoljno energije da pokušam još bolje mijenjati političku scenu, gdje pojedinci, koji imaju svoje jasne ideje i programe, imaju neku šansu i potencijal – objašnjava Duraković.

    Dodaje da je od tada proširio svoju infrastrukturu, jer je bio politički aktivan, kao nezavisni politički aktivista. Duraković ističe da je možda ovo vrijeme nadstranačkog političkog djelovanja kako bi “svi zajedno uspjeli pomjeriti ovu zemlju naprijed”.

    Duraković kaže da političke stranke imaju različite interese, a to je više jačanje kapaciteta vlastitih stranaka nego što je jačanje institucionalnih kapaciteta entiteta i države.

    – Odnos vladajuće garniture u Banjaluci i političke garniture SDA, iz koje dolazi Salkić, narušili su ljudske i političke odnose, nema dijaloga, ni iskoraka, koji nam je svima neophodan. Mislim da nezavisni kandidati mogu uraditi ono što građani očekuju, a to je najmanje da se svađamo. Građani očekuju da radimo progresivno, da guramo stvari naprijed, odnosno da učinimo ono što bi našim budućim generacijama kreiralo bolji životni ambijent – zaključuje Duraković.

  • U ponedjeljak zvanična objava

    U ponedjeljak zvanična objava

    Predsjedništvo SDS-a na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak izaći će sa imenima kandidata za funkciju člana Predsjedištva BiH, kojeg na kraju treba da potvrdi Glavni odbor.

    Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a je potvrdio da je sjednica zakazana za ponedjeljak te da će se na njoj odlučiti i kada će biti održana sjednica Glavnog odbora.

    On je za “Nezavisne novine” rekao da je okvirno planirano da sjednica Glavnog odbora na kojoj će biti riječi o kandidatima pa i onima za inokosne funkcije bude održana 5. juna, ali da je moguće da bude i nekog drugog datuma

    Nezvanično, u ovom trenutku i kako stvari stoje, Predsjedništvo BiH predložiće Glavnom odboru stranke dva imena i to Milana Miličevića, načelnika opštine Teslić i predsjednika Glavnog odbora te Mirka Šarovića, predsjednika SDS-a.

    “Ta dva imena su u igri. U slučaju da postignu dogovor njih dvojica među sobom moguće da Predsjedništvo SDS-a predloži samo jedno ime na potvrđivanje ali to je malo vjerovatno. U ovom trenutku nema trećeg imena”, rekao je izvor banjalučkog dnevnika.