Kategorija: Politika

  • Čubrilović operisan, Vukanović misli da se ponio kukavički

    Čubrilović operisan, Vukanović misli da se ponio kukavički

    Predsjednik Narodne skupštine RS, Nedeljko Čubrilović, zbog zdravstvenih razloga, prenio je ovlaštenja na potpredsjednika Denisa Šulića (SNSD).

    Mada u Odluci o davanju ovlaštenja, koja je potpisana 19. novembra, piše da se to odnosi „do povratka“ Čubrilovića, ne precizirajući ni okvirno kada bi se to moglo desiti, u kasnijem saopštenju Narodne skupštine je navedeno da bi se Čubrilović redovnim obavezama mogao vratiti „za nekoliko dana“.

    – Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović imao je u ponedjeljak lakšu hiruršku intervenciju i nalazi se na postoperativnom oporavku. Prema procjeni ljekara, ukoliko oporavak bude išao predviđenom dinamikom, predsjednik Čubrilović bi trebalo da se vrati radnim obavezama za nekoliko dana – navode u saopštenju.

    Kako kažu, Čubrilović je, na osnovu člana 27. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, ovlastio potpredsjednika Denisa Šulića da obavlja poslove iz nadležnosti predsjednka Narodne skupštine, a vezane za sazivanje kolegijuma, predsjedavanje sjednicama Narodne skupštine RS, uključujući i potpisivanje donesnih zakona i drugih akata – saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Poznato je da se predsjednik parlamenta od ranije žalio na zdravstvene probleme, kao i to da je bio odsustan sa nekih sjednica NSRS, naročito sa nekih na kojima su na dnevnom redu bile „vruće“ političke teme. Iz tog razloga pojedinci sumnjaju da se i ovaj put Čubrilović pokušava skloniti sa „prve linije“ jer danas počinje redovna sjednica parlamenta na kojoj se, između ostalog, nalazi zahtjev poslanika Nebojše Vukanovića za razrješenje Čubrilovića.

    Potom se očekuje zakazivanje posebne sjednice NSRS o vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku i tu pojedini međunarodni krugovi najavljuju sankcije prema zvaničnicima RS.

    Nebojša Vukanović za Srpskainfo kaže da sve to pokazuje da je bio u pravu kada je podnio zahtjev za njegovu smjenu.

    – Ja bih da prekratim muke gospodinu Čubriloviću, da mu dam častan izlaz. Jedna od tačaka dnevnog reda je moj prijedlog za njegovu smjenu, zbog toga što je čovjek izgubio svaki autoritet. Svojim načinom vođenja parlamenta ponizio je Narodnu skupštinu. Svaka sjednica je veliki skandal zato što nema autoritet da obuzda goste koji dođu, mislim prije svih na Milorada Dodika. Mislim da bi bio pravi i častan način da se Čubrilović povuče sa funkcije, da ostane poslanik i da prepusti nekom drugom funkciju – smatra Vukanović.

    S druge strane, on tvrdi da je Čubrilović ušao duboko „u zakulisne radnje režima“ zbog čega „ne smije skroz da se povuče“.

    – Vjerovatno je zbog pritisaka stranaca, bojeći se da će mu uvesti sankcije, našao solomonsko rješenje. Povlačenjem je izbjegao da glasa o nekim pitanjima koja bi se mogla naći na dnevnom redu. Mislim da je to krajnji kukavičluk Čubrilovića da, se bez obavještavanja poslanika, bez ikakvog razloga povuče kao posljednja kukavica, čekajući da prođe krizni period, pa da se ponovo vrati – zaključuje Vukanović.

  • Trivićeva o političkoj karijeri, osvrnula se i na priče o neslaganju sa Stanivukovićem

    Trivićeva o političkoj karijeri, osvrnula se i na priče o neslaganju sa Stanivukovićem

    Realna sam i ne želim da lažem da nemam ambiciju da budem kandidat za predsjednika Republike Srpske, rekla je Jelena Trivić, univerzitetski profesor i poslanik PDP u Narodnoj skupštini Srpske.

    Moje ime se provlači i spominje u tom kontekstu. Ne mogu reći da nemam ambiciju. Čovjek mora imati ambiciju da bi ostvario ciljeve. Ne možete da budete neskromni ili lažno skromni, pa kažete znate nemam ja ambiciju, ali eto hoće me moji ili hoće me narod. Potpuno je legitimno imati ambicije u životu, ali ne želim biti lažno skromna. Ne znam šta je gore od neskromnosti, osim lažne skromnosti – rekla je Trivićeva.

    Ona je dodala da se o zajedničkom kandidatu za predsjednika Srpske pregovara unutar same opozicije, ali i da je priča malo stala zbog aktuelnih dešavanja.

    – Ali nije stala zbog toga što smo imali problema, nego zbog toga što su došli događaji za koje mi moramo zauzimati političke stavove, kao npr. vraćanje nadležnosti. To i jeste otvorena tema unutar opozicije, a kako će to dalje ići ja neću da prejudiciram. Dogovor stranaka je da ne licitiramo o imenima dok se ne usaglasimo, da ne unosimo pometnju u naše redove. Ja ću poštovati taj dogovor. Pošto se i moje ime provlači, u tom smislu ne želim da pričam o sebi i o tome kako bi to trebalo izgledati. Nadam se i vjerujem da ćemo imati kandidate iza kojih će stati svi koji su kompetentni, dovoljno ugledni, dostojni funkcija za koje će biti kandidovani i koji će pokazati jednu drugu stranu priče u odnosu na svoje političke protivnike. Da dokažu da su sušta suprotnost svega onog što nam već dugo godina serviraju naši politički protivnici – rekla je Trivićeva.

    Ona se osvrnula i na priče o neslaganju i trzavicama sa Draškom Stanivukovićem, banjalučkim gradonačelnikom, ali i njenim partijskim kolegom.

    – Ta priča je uvijek negdje provijavala i postojala. Plasirali su je naši politički protivnici i mediji koji su naklonjeni njima, a koji bi voljeli da tu ima nešto konkretno, pa da se za to “uhvate”, ali to se sve svodi na insinuacije. Mi smo konceptualno dva različita političara, to je svima okom vidljivo i ja to nikad nisam ni krila. Prošle izbore kada je on bio kandidat za gradonačelnika ja sam bila nosilac liste. Nosila sam listu iz želje da doprinesem i njegovoj pobjedi i boljem rezultatu naše liste. Nisam ostala odbornik, za šta su me mnogi prozivali, ali to je bila politička potreba tog momenta da doprinesem pobjedi u Banjaluci. Smatram da sam dala veliki doprinos i njegovoj pobjedi, ne samo dobrom rezultatu liste. Konceptualno smo različiti, ali to ne mora da znači da među nama postoje neke suštinske prepreke. Čak u toj kampanji prošle godine rekla da smo dva različita političara i ne znam zašto bismo bježali od toga i to krili. I bolje da smo različiti, da možemo pokrivati različite aspekte, segmente društva, različito nastupati. Možda bih ja neke stvari koje je on radio u Gradskoj upravi radila na drugačiji način, sa manje pompe, ali to je to gdje se mi razlikujemo i ne vidim u tome problem – rekla je Trivićeva , gostujući u emisiji “Oči u oči-objektivno”, piše Srpskacafe.

  • „Šta je sljedeće, da je zemlja četvrtasta?“ Nešić poziva Vladu da se pozabavi odlukom Ustavnog suda BiH

    „Šta je sljedeće, da je zemlja četvrtasta?“ Nešić poziva Vladu da se pozabavi odlukom Ustavnog suda BiH

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, očekuje da Vlada Srpske, umjesto što poslanicima po ko zna koji put upućuje iste i reciklirane informacije, dostavi informaciju Narodnoj skupštini o odluci Ustavnog suda BiH kojom se neustavnim proglašavaju odredbe Zakona o šumama RS i nalaže Parlamentarnoj skupštini BiH da donese zakon.

    Na ovakvo antidejtonsko i antiustavno ponašanje Ustavnog suda BiH kojim se Srpskoj otima njena imovina, kaže Nešić, nemamo pravo ćutati.

    – Posebno je bahata izjava predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića koji je rekao: „Izvolite, na nivou države donesite kratki zakon o knjiženju imovine!“ Nijedan ustavni sud na ovom svijetu i nijedan njegov predsjednik ne može reći parlamentu kakve će zakone usvajati. Mi živimo u zemlji u kojoj predsjednik Ustavnog suda sebe postavlja iznad parlamenta i pokušava biti i ustavotvorac. Šta je sljedeće: da naredi da PS BiH donese Zakon o MUP, Civilnoj zaštiti, ukidanju kantona, ili da je zemlja četvrtasta? – upitao je Nešić.

    Lider DNS ističe i da predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić bezobrazno u svojoj izjavi svu državnu imovinu entiteta podvodi pod imovinu dobijenu iz sukcesije SFRJ.

  • Kovačević: Srpska se bori za ono što joj pripada, moramo biti jedinstveni

    Kovačević: Srpska se bori za ono što joj pripada, moramo biti jedinstveni

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio je za RTRS da Sarajevo, odnosno Bošnjaci uz pomoć dijela međunarodne zajednice, šalju poruku da žele BiH samo za sebe.

    Republika Srpska se bori da vrati ono što joj pripada – rekao je Kovačević za naš Јutarnji program, dodajući da u Republici Srpskoj ne smiju da postoje podjele i da “moramo jedinstveno da se borimo za Srpsku”.

    On je poručio da Srpska poštuje sve svoje građane, da Bošnjaci u Republici Srpskoj žele da žive u miru, ali da izabrani bošnjački predstavnici vrše konstatan pritisak.

    • Bili bismo sretni da Srbi u Federaciji BiH žive kao Bošnjaci u Republici Srpskoj, ali to je nemoguće. Bošnjaci traže svoj identitet na način da se negira identitet druga dva konstitutivna naroda – istakao je Kovačević.
  • Ciljaju 10 poslaničkih mandata: Može li dijaspora da spasi probosanske stranke u Srpskoj

    Mogu li probosanske stranke u Republici Srpskoj na sljedećim opštim izborima, uz pomoć dijaspore, da osvoje desetak poslaničkih mandata ili je njihov cilj za sada nedostižan?

    Upravo ovu temu je pokrenuo lider SDA, Bakir Izetbegović, koji je prije nekoliko dana na svečanoj tribini u Luksemburgu pozvao dijasporu, posebno one koji imaju prebivalište u Srpskoj, da izađu na predstojeće opšte izbore i glasaju za probosanske stranke. Izetbegović je podsjetio da će probosanske stranke u Srpskoj ponuditi jedinstvenu zajedničku listu, te napomenuo da im treba oko 80.000 glasova da u Narodnoj skupštini RS dobiju 10 ili 12 mandata.

    – Kada to uradimo, onda je druga priča u BiH. To je jedan dan u četiri godine. Birajte koga god hoćete, ali birajte one koji vole BiH – poručio je Izetbegović.

    “Snovi”
    Predsjednik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i poslanik ove stranke u NSRS, Dragan Čavić, smatra da su Izetbegovićeva očekivanja nerealna.


    – Što je babi milo, to joj se i snilo. Jedino tako mogu prokomentarisati taj Izetbegovićev poziv dijaspori. Takvi i slični pokušaji bošnjačkih stranaka u Srpskoj traju odavno, tačnije u zadnjih pet ili šest izbornih ciklusa oni pokušavaju da koncentrišu glasove, posebno se oslanjajući na dijasporu. Uprkos tome, maksimalno imaju pet poslanika, uključujući jednog Hrvata – kaže Čavić.

    Dodaje da bošnjačke stranke u NSRS u pravilu dobiju toliko glasova da ispune kvotu koja je zagarantovana Ustavom, da svaki konstitutivni narod ima minimalno četiri poslanika u parlamentu RS.

    Čavić ističe da bi koncentracijom glasova bošnjačke stranke došle do boljeg izbornog rezultata, ali je preoptimistična procena da to može biti osam ili deset poslanika.

    – To je nemoguća misija i daleko od realnosti. Naravno, mobilizacijom građana za glasanje u odsustvu moguće je nešto poboljšati situaciju, ali sam skeptičan da je moguće da dobiju 80.000 glasova. Mislim da mogu dobiti maksimalno šest poslanika, i to uz najveće napore i potpunu koncentraciju bošnjačkih glasova – mišljenja je Čavić.

    Dodaje da jeste tačno da bi bošnjačke stranke, u slučaju kada bi dobile 80.000 glasova, imale osam do deset mandata u NSRS, ali treba tako nešto postići.

    Čavić podsjeća da je bošnjački blok izašao gotovo ujedinjen na protekle opšte izbore, pa su osvojili oko 30.000 glasova, uključujući i one iz dijaspore.

    – Računati da ćeš sada gotovo utrostručiti broj glasova je nemoguća misija. Ogroman broj građana, bez obzira na nacionalnost, u kontinuitetu apstinira od učestvovanja u izbornim procesima. O dijaspori da ne govorim. Ljudima je na vrh glave ovog svega i jednostavno ne žele da učestvuju u tim procesima. Zato je i taj broj birača u odsustvu jako mali u odnosu na glasače koji glasaju na biračkim mjestima u Srpskoj ili FBiH – ističe Čavić.

    Smanjen broj glasača
    Potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB), Admir Čavka, takođe smatra da će cilj od 80.000 glasova biti teško dostupan.

    – Moramo se držati činjenica, a one kažu da iz godine u godinu sve manje građana glasa iz dijaspore. Samo u proteklih pet godina je broj glasača iz dijaspore drastično smanjen – podsjeća Čavka.

    On kao primjer navodi da je na posljednjim izborima glasalo oko 8.000 Bošnjaka koji žive u inostranstvu.

    Čavka ističe da ne zna kakvu poruku Izetbegović želi da pošalje dijaspori i da li ih misli na ovaj način animirati da izađu na izbore. Činjenica je, kaže on, da su građani u dijaspori razočarani političkim stanjem u BiH i da će ih biti veoma teško animirati da glasaju.

    – Mislim da bi bilo mnogo bolje da se bavimo povratnicima koji žive u Republici Srpskoj, da pokušamo njih animirati da ostanu na ovim područjima. Ostaće jedino ako im poboljšamo kvalitet života. Broj povratnika se iz godine u godinu, takođe, drastično smanjuje i bilo bi puno bolje da se bavimo njima nego dijasporom – smatra Čavka.

    Dodaje da to ne znači da treba odustati od dijaspore već treba posložiti prioritete i promijeniti način komunikacije sa dijasporom tako što će se mnogo više s njima razgovarati.

  • Tegeltija: Neprevođenje teksta Dejtonskog sporazuma nije slučajni nemar

    Tegeltija: Neprevođenje teksta Dejtonskog sporazuma nije slučajni nemar

    Milan Tegeltija, pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, mišljenja je da neprevođenje teksta Dejtonskog sporazuma nije slučajni nemar, već smišljeno ostavljanje prostora OHR-u i Ustavnom sudu da mogu proizvoljno da tumače sve što je napisano u tom dokumentu.

    • Da su preveli sporazum, morali bi, na primjer, da prevedu englesku riječ boundarieskoja se u engleskom jeziku uobičajeno upotrebljava kao granica u kontekstu državnih granica, ali i u kontekstu tzv. property lines, granice vlasništva nad imovinom. To bi, samo po sebi, isključilo mogućnost uopšte postavljanja pitanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, šumama i vodama Srpske jer iz te riječi direktno proizlazi da su ta dobra u vlasništvu Srpske – rekao je Tegeltija za Politiku.

    Napomenuo je da je ovo samo jedan od velikog broja primjera kada prevod direktno utiče na politička dešavanja u BiH, a posebno u kontekstu smišljenog i kontinuiranog razvlašćivanja Republike Srpske, te da je “potpuno jasno da je neprevođenje vođeno političkom intencijom devijacije Dejtonskog sporazuma”.

  • “Vidim da su me lijepo pohvalili, ali hajde da ostavimo vremena”

    “Vidim da su me lijepo pohvalili, ali hajde da ostavimo vremena”

    Pravo da vam kažem, ja sam to saznao iz medija. Vidim da su me lijepo pohvalili i zahvaljujem na tome.

    Tim riječima je Darko Mladić prokomentarisao jučerašnji potez Ujedinjene Srpske koja ga je pomenula kao potencijalnog zajedničkog nestranačkog kandidata vladajuće koalicije u Republici Srpkoj na opštim izborima 2022.

    U pitanju je kandidatuta za predsjednika Srpske ili člana Predsjedništva BiH.

    Mladić za Srpskainfo kaže da ništa više ne bi komentarisao, jer je to za njega iznenađenje.

    – Koliko sam shvatio, to je više izraz neke političke procjene trenutnog stanja tamo nego što je sada konkretno nešto prema meni. Ali, hajde da ostavimo vremena da vidimo šta je to tačno. Meni još nije potpuno jasno kako sam ja isplivao u toj priči – kaže Mladić, inače sin komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Ratka Mladića, koji je u Hagu osuđen na doživotni zatvor.

    Podsjećamo, član Predsjedništva US, Kostadin Vasić, rekao je da ova stranka može da predloži kandidata sa postojećim političkim iskustvom ili kandidata koji do sad nije bio političar.U prvom slučaju, Ujedinjena Srpska je predložila svog predsjednika, Nenada Stevandića, a kao vanpolitičkog kandidata, stav radne grupe Ujedinjene Srpske je da bi to trebao biti nezavisni zajednički kandidat Darko Mladić, sin Ratka Mladića, kao osoba koja bi svojim iskustvom i harizmom mogla da integriše najveći broj birača – izjavio je Vasić.

  • Dodik: OHR kao pravna kategorija ne postoji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je, povodom najave OHR-a i Kristijana Šmita o formiranju ekspertskog tima za zakon o zaštiti i načinu korištenja države imovine BiH, da je to ponovo neko njihovo igranje i istakao da OHR kao pravna kategorija ne postoji.

    “Postoji samo visoki predstavnik koga nema, tako da je to ponovo neko njihovo igranje. Ako se Šmit proglasi za humanitarca koga je ovdje poslala grupa zemalja, možda ćemo s njim i razgovarati”, izjavio je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je dodao da se OHR pretvorio u monstruma koji je devalvirao čitav Dejtonski sporazum.

    “To je stav Republike Srpske o njima. Onaj ko je sve zakuvao, neka to i razriješi. Nemamo nikave namjere da se pojavljujemo u parlamentu BiH, ni da raspravljamo o tome”, stav je Dodika.

    Dodik je rekao da obmana ne može da bude ozbiljna politika, te da se to uvijek završi ovakvim krahom, kako se sad završava politika OHR-a i međunarodne zajednice u BiH

  • U OHR-u spremni na potez koji bi mogao dodatno produbiti krizu u BiH, iz Srpske jasna poruka: Imovina nije Šmitova briga

    U OHR-u spremni na potez koji bi mogao dodatno produbiti krizu u BiH, iz Srpske jasna poruka: Imovina nije Šmitova briga

    Ni OHR ni visoki predstavnik nemaju pravo da preuzimaju ulogu zakonodavca niti formiraju radne grupe za izradu zakona koji se odnosi na upravljanje i korišćenje državne imovine, a ako se, ipak, odluče na taj potez, samo će produbiti krizu u BiH.

    Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” nakon što su se pojavile spekulacije da je OHR, odnosno Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika, pod uticajem Savjeta za primjenu mira u BiH (PIK), počeo proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj da pomogne u izradi zakona o upravljanju i korišćenju državne imovine BiH.

    Pitanje imovine godinama je pod lupom domaćih i stranih predstavnika u BiH, a formalno-pravno nije ugašena ni zajednička komisija, formirana od predstavnika Savjeta ministara, vlada Srpske i FBiH, te drugih kojih se tiče ova oblast sa obje strane međuentitetske linije. Uz to, situaciju i političke odnose zakomplikovale su i pojedine odluke Ustavnog suda BiH i raniji potezi međunarodnog faktora.

    Ipak, pojedini mediji, pozivajući se na informacije iz OHR-a, objavili su da je Šmit, a u skladu sa agendom “pet plus dva”, odnosno ciljevima koje institucije treba da ispune prije zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika, krenuo u proces formiranja ekspertske grupe.

    Činiće je, prema navodima, domaći i strani stručnjaci, iako, navodno, zadaci grupe još nisu do kraja definisani, a načelno za cilj imaju da pomognu institucijama – Parlamentu u Sarajevu da donese zakon o upravljanju i korišćenju državne imovine, što je naloženo presudama.

    Redovni profesor ustavnog prava iz Banjaluke Milan Blagojević kaže da “tzv. Savjet za primjenu mira u BiH nije osnovan nijednim izvorom međunarodnog prava niti unutrašnjeg prava”.

    • Ni Povelja UN niti bilo koja konvencija UN, a ni Dejtonski sporazum ne dozvoljavaju postojanje tog savjeta. Zato nema pravo da bilo kojoj državi, pa ni BiH, postavlja bilo kakve uslove, a to znači ni tzv. uslove pet plus dva. Iz istih razloga nema pravo da ovlašćuje niti da poziva Kristijana Šmita da formira bilo kakve tzv. ekspertske grupe – rekao je Blagojević za “Glas”.

    OHR, dodaje, ni prema Dejtonskom sporazumu, a ni bilo kom drugom izvoru međunarodnog prava, ni prema Ustavu BiH, nema pravo da formira ovakve grupe. To, prema njegovim riječima, mogu da učine samo Parlament BiH, Savjet ministara ili Predsjedništvo BiH, ako smatraju potrebnim da se uopšte formira ova grupa.

    • A nema potrebe za tim. Jer, Sporazum o sukcesiji imovine SFRJ, koji je ratifikovala BiH, u Aneksu A jasno propisuje da imovina BiH mogu biti samo one nepokretnosti koje su u katastru ili gruntovnici već bile upisane na SFRJ. Dakle, sve ostale nepokretnosti koje nisu ranije bile upisane na SFRJ jesu vlasništvo entiteta na čijoj se teritoriji nalaze. Sve ovo je toliko jednostavno da ne postoji potreba za ekspertima i tzv. ekspertskim grupama. A Kristijana Šmita treba da bude sramota to što se lažno predstavlja kao navodni visoki predstavnik, iako nije imenovan na to mjesto od Savjeta bezbjednosti UN kao isključivo nadležnog organa, saglasno Dejtonu, Aneksu deset, kao jedinom izvoru međunarodnog prava kada je o tom pitanju riječ – zaključio je Blagojević.

    Slično smatra i potpredsjednik Narodne skupštine RS Milan Petković.

    • Nema potrebe za formiranjem bilo kakve komisije u vezi sa imovinom u BiH, a ako bi se zvanično i krenulo u tom pravcu, samo bi dodatno dovelo do produbljivanja krize u vezi sa tim pitanjem – zaključio je Petković za “Glas”.

    PIK je još 2004. godine zatražio od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine, zbog čega je i formirana Komisija za državnu imovinu koja je, na papiru, još aktivna.

    Zabrane

    Visoki predstavnik je 2005. godine nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Srpska je 2010. godine usvojila Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Srpske i pod zabranom je raspolaganja. Incko je 2011. obustavio njegovu primjenu, a godinu kasnije Ustavni sud BiH, odlučujući po zahtjevu Bošnjaka, stavio van snage taj zakon. Već je najavljeno da će taj, raniji republički zakon, ponovo pred poslanike.

  • Šta piše u deklaraciji Ujedinjene Srpske o ANTIRATNOJ kampanji

    Ujedinjena Srpska je, povodom obilježavanja šest godina postojanja, na sjednici Glavnog odbora, predložila i jednoglasno usvojila programsku deklaraciju, u kojoj se poziva na očuvanje mira i poboljšanja ekonomskog statusa građana, ali se i uviđa da parlamentarne stranke Republike Srpske, bilo u vlasti ili u opoziciji, imaju identičan stav kad su u pitanju odluke Ustavnog suda i Visokog predstavnika, te poziva na zajedničko djelovanje unutar demokratskih okvira kako bi se odbranila pozicija Republike Srpske. Tekst Deklaracije objavljujemo u cjelini:

    1.
    Ujedinjena Srpska apsolutno odbacuje sukobe i rat kao mogućnost rješavanja političke krize u Bosni i
    Hercegovini. Mir je jedina opcija za Republiku Srpsku ali i BiH. Rješenje za političku krizu može biti
    samo razgovor koji će dovesti do dogovora o pravima svakog naroda i oba entiteta na principima uvažavanja
    i ravnopravnosti što je jedina opcija za budućnosti BiH, Zbog toga će Ujedinjena Srpska početi da vodi
    stalnu antiratnu kampanju i uklopiće je u sve druge aktivnosti koje bude pokretala i vodila uključujući
    pripreme za izbore 2022. godine.
    2.
    Ujedinjena Srpska smatra da je borba za povećanje plata i primanja, sa stalnim novim zapošljavanjem u
    Republici Srpskoj, ključna za ostanak mladih ljudi u Republici Srpskoj. Ponosni smo što je to bio fokus
    naše politike ove godine jer smatramo da je borba za bolje uslove života u Republici Srpskoj glavni
    zadatak svih političkih i nepolitičkih faktora u Republici Srpskoj. Zapošljavanje i povećanje plata
    su naša osnovna ekonomsko-politička orijentacija, jer samo se ekonomskim razvojem postiže napredak
    i politička i svaka druga stabilnost u Republici Srpskoj. Zato Ujedinjena Srpska podržava i zahtjeve
    sindikata za vraćanje neoporezivog dijela toplog obroka. Jačanjem ekonomije i demografske slike jačamo i
    opredjeljenje i svijest građana o potrebi čuvanja Republike Srpske.
    3.
    Uvažavajući činjenicu o radikalizaciji krize u BiH koja poprima elemente satanizacije Republike
    Srpske, a osjećajući odgovornost zbog političke nesloge među političkim partijama u Republici Srpskoj,
    Ujedinjena Srpska smatra da je pored svih razlika nesporna čvrsta i nepokolebljiva volja svih političkih
    faktora i društvenih slojeva za borbom za institucije Republike Srpske i njen ustavni položaj u
    BiH zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu. Politička i demokratska afirmacija naših prava, uz
    otvaranje pregovora o budućnosti i vraćanju otetih nadležnosti Republike Srpske jeste demokratsko pravo
    i načelo koje ne ugrožava mir. Naprotiv, ona otvara vrata budućih dobrih odnosa naroda i entiteta u BiH
    zasnovanih na poštovanju, ravnopravnosti i saradnji. Važno je naglašavati i podsjećati da sve političke
    stranke i njihovi predsjednici u Republici Srpskoj imaju identično mišljenje o odlukama i radu visokih
    predstavnika i Ustavnog suda BiH, što mora ostati temelj naših zajedničkih odluka, a ne podjela i sukoba.
    4.
    Polazeći od javno proklamovanih stavova svih partija i političkih lidera u Republici Srpskoj
    pozivamo da dijalog u Narodnoj skupštini Republike Srpske prije održavanja sjednice o povlačenju
    saglasnosti Republike Srpske o prenosu nadležnosti kako bi dogovorili najveći mogući konsenzus O onim
    odlukama koje treba, ali i onim koje eventualno ne treba donositi. Ujedinjena Srpska ponovo poziva sve
    političke stranke u Republici Srpskoj da se postigne i ojača konsenzus i saradnja u poli koj odbrani
    prava Republike Srpske i pregovorima o budućnosti BiH. Političke borbe ne smiju da budu poligon
    sukoba, vrijeđanja, targetiranja političara i njihovih porodica.
    5.
    Republika Srpska je trenutno u velikoj žiži međunarodne diplomatske aktivnosti sa mogućnostima da
    afirmiše svoja prava i stavove kao nikada do sad, pa bi svi politički faktori morali biti svjesni slike
    koju šaljemo i to bi moralo da utiče na smirivanje sukoba i afirmaciju zajedništva po svim pitanjima
    gdje postoji saglasnost i konsenzus, jer je to garancija opstanka i razvoja Republike Srpske. Neophodno je
    povećati te aktivnosti Republike Srpske na međunarodnom planu kako bi se ne samo zaštitila naša prava
    već i raskrinkale podvale i laži, koje ne samo da iskrivljuju stvarne događaje iz prošlosti, već šalju
    lažnu sliku o Republici Srpskoj kao krivcu za krizu u BiH koju su nesporno izazvale odluke visokog
    predstavnika i Ustavnog suda BiH.
    Raskrinkavanje laži o Republici Srpskoj i sprečavanje oduzimanja naših prava se ne postiže političkim
    sukobima koje vode podjeljenom društvu, već odgovornim odnosom prema budućnosti, prihvatajući narod
    kao jedinog sudiju koji odlučuje o tome ko je u pravu i ko treba da predstavlja Republiku Srpsku, a što se
    verifikuje na demokratskim izborima