VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šarović i Borenović idu na sastanak s Nešićem

    Šarović i Borenović idu na sastanak s Nešićem

    Oštre poruke koje su u ponedeljak uputili portparoli SDS i PDP lideru DNS Nenadu Nešiću optuživši ga da “preko leđa buduće koalicije promoviše sopstvene interese”, u javnosti si otvorile raspravu o tome da li je na pomolu “politički rat” ove tri partije.

    Povod za reakciju portparola dvije opozicione stranke bio je javni poziv koji je Nešić prekjuče uputio predsjednicima SDS Mirku Šaroviću, PDP Branislavu Borenoviću i SPS Goranu Selaku, a u kojem je izrazio “zabrinutost za stanje u kojem se nalazi Republika Srpska”.

    Iznenađenost
    Nešić je u pozivu naveo da se Srpska i BiH “nalaze na istorijskoj prekretnici i da na sastanku, koji organizuje DNS, svi zajedno imaju odgovornost i obavezu da definišuo svoj odnos i prema stalnim atacima na Srpsku koji dolaze iz Sarajeva, ali i prema hazarderskoj politici vlasti u Republici Srpskoj”.

    – Smatram našom obavezom da od svih zaštitimo i sačuvamo dejtonsku poziciju Republike Srpske, a to možemo samo ako naši stavovi budu jedinstveni, odgovorni i iznad partijskih i ličnih interesa i sujeta – naveo je Nešić u pozivu.

    Portparolka PDP, Anja Petrović, ubrzo je odgovorila da je bila iznenađena kada je vidjela najavu u formi pisma, kao i “potrebu za detaljnim obrazloženjima u samoj najavi”.

    – U ovom saopštenju-najavi jasno se vidi potpuno neosnovana želja za dominacijom jedne stranke, što nikako ne može biti konstruktivno za buduće razgovore i saradnju – ocijenila je Petrovićeva.

    “Epska najava”
    Slično je ponovio i šef Sektora za politiku i medije SDS, Stevan Salatić, koji je istakao da je “suvišna i nekorektna epska najava sastanka koju je DNS, iz samo sebi znanih razloga, poslao medijima”.

    – Takve sastanke je ranije organizovao najčešće SDS, a nikad nismo preko leđa buduće koalicije promovisali sopstvene interese – objasnio je Salatić.

    Za razliku od Petrovićeve i Salatića, njihovi partijski lideri “spuštaju” lopticu, pa su za Srpskainfo istakli da su spremni na razgovor i sastanak sa DNS, dok saopštenje te stranke nisu ni pominjali.

    Lider PDP, Branislav Borenović, istakao je da je na prethodnom sastanku opozicije dogovoreno da sljedeći put domaćin susreta bude DNS i da se nastave razgovori oko zajedničkog nastupa opozicije na izborima.

    – Dogovaran je pomenuti termin ako bude odgovarao svim partijama opozicije. Iako je drugačija forma poziva od uobičajene, mi trebamo nastaviti da razgovaramo uz prisustvo svih opozicionih stranaka i da snažno radimo na promeni vladajućeg režima, koji je uzurpirao Republiku Srpsku i uveo korupciju i nepravdu u cijelo društvo – rekao je Borenović za Srpskainfo.

    Nacionalni interes
    Lider SDS, Mirko Šarović, kratko je poručio da će se “još razgovarati po tom pitanju i usaglasiti i forma sastanka i da li će na dnevnom redu biti teme koje je predložio DNS ili neke druge”.

    Nešić je ponovio za Srpskainfo da DNS i danas, i juče, i ubuduće, ima želju za dominacijom Republike Srpske u odnosu na sve druge teme.

    – Za mene kao predsjednika DNS i moju stranku iznad svega je Republika Srpska, pa sve ostalo. Smatram potpuno normalnim i odgovornim da nacionalni interes Srba ne smije biti u rukama jedne partije – istakao je Nešić.

    Dodaje da je na vlasti u Srpskoj trenutno stranka koja je sebe izjednačila s Republikom Srpskom. Nešić ističe da opozicija mora pokazati da ima odgovor za interese Republike Srpske i njene odbrane.

    – Pad SNSD sa vlasti neće biti gubitak Republike Srpske. Ali, u isto vrijeme, nijedna naša partija nema zašto postojati ako ćutimo na želje da Srpske nema – kaže Nešić.

  • Dodik: Srpska nema nijedan plan o otcjepljenju, ali u RS se o tome priča

    Srpska nema nijedan plan o otcjepljenju, ali u Republici Srpskoj se o tome priča, kao što se priča i u BiH i regionu. Nema plana da se provede politika otcjepljenja, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na konferenciji za novinare.

    “Srpska traži i od drugih da poštuju slovo Dejtonskog sporazuma. Da poštuje i sprovodi Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Srpska uvažava unutrašnji teritorijalni integritet BiH. Srpska dosljedno prati pravni okvir kao i prava i obaveze potpisane Dejtonskim mirovnim sporazumom i tako se ponaša”, rekao je Dodik.

    Dodaje da u BiH postoje oni koji optužuju Srpsku da čini nešto suprotno Dejtonu.

    “Rekao sam da je to bespotrebno i da je to jedna vrsta bezobrazluka”, istakao je Dodik.

    Kaže da su to poznate stvari koje Srpska uvijek govori.

    “U nastojanju da se vratimo na ustavnu poziciju i to smo dostavili NS RS i očekujem da kolegijum odredi datum kada će se posebna sjednica održati. 

    Dodik je kazao da će do Nove godine donijeti tri do četiri nova Zakona.

    “Srpska će donijeti novi Zakon o šumama. Isto tako ćemo utvrditi da je Srpska vlasnik i poljoprivrednog zemljišta. To su sve poznati stavovi Srpske i ja sam bio u prilici da govorim i na ovom sastanku”, rekao je Dodik.

    Reagovao je na Džaferovićev govor da Dodik treba da bude uhapšen.

    “Malo je degutantno da Džaferović poziva nekog na robiju, a bio je svjedok o zločinu. Imajući u vidu kakvo nam je pravosuđe, Džaferović nije ušao nikad u proces. Ja mogu samo da mu kažem, kada se govori u javnosti, mora se imati obraza i malo digniteta”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da mu je drago što je savjetnik državnog sekretara jedan od onih koji su pisali Dejtonski sporazum i čovjek koji je bio u najužem tim uz Holbruka.

    “On je upoznat sa suštinom Dejtonskog sporazuma. Ono što sam ja govorio, rekao sam da Srpska ostaje potpuno posvećena svom Dejtonskom ustavu i da je privržena miru”, rekao je Dodik. 

    Dodik o sankcijama

    Dodik je rekao da u pismu piše da će Amerika ako bude primorana uvesti neke sankcije.

    “Vjerujem da će Bošnjacima to biti dobra vijest. Vi radite sankcije, a mi ćemo sprovoditi svoju politiku. Ako je Amerika spala na to da sprovodi sankcije i to čini tako što službenici njihovi zovu neke ljude i prijete im, a nama govori to da su u funkciji samo jednog naroda i to Bošnjačkog.  Ako se Srbi i Hrvati ne osjećaju srećno, a u BiH se osjećaju Amerikanci srećno, onda to nije BiH. To više ne igra. Ne igra kod ljudi u Srpskoj”, istakao je Dodik.

    Kazao je da je ovo isto Eskobaru rečeno u Banjaluci.

    “Bilo kakvo uvođenje sankcija će samo još više radikalizovati situaciju. Možda se to i pokazivalo u nekom vremenu kao nešto uspješno, ali sankcije više ne mogu da zastrašuju ljude. To što oni misle da je ovdje dobro, ne mora da znači da jeste”, rekao je Dodik.

    Podsjećamo, savjetnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Derek Šolet, koji je juče stigao u posjetu Bosni i Hercegovini, danas se u Sarajevu u poslijepodnevnim satima susreo sa članovima Predsjedništva BiH

  • Džaferović nakon susreta sa Cholletom: Dobili smo pismo od Blinkena, Amerika ostaje posvećena BiH

    Džaferović nakon susreta sa Cholletom: Dobili smo pismo od Blinkena, Amerika ostaje posvećena BiH

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Dažferović (SDA) osvrnuo se na današnji susret svih članova Predsjedništva s američkim diplomatom Derekom Cholletom.Ne misli da je moguć prijenos nadležnosti sa državnih institucija na vlast Republike Srpske.

    “Ono što je bitno jeste da nije moguće nikakvo unilateralno povlačenje iz institucija, odnosno ne smije se dozvoliti dalja blokada. Unutar institucija moramo rješavati sva pitanja koja su pred Bosnom i Hercegovinom”, rekao je.

    Naglasio je da su dobili i pismo američkog državnog sekretara Anthonyja Blinkena čiji je savjetnik Chollet.

    “Dobili smo pismo od Blinkena i bit ćete obaviješteni o tome. Amerika ostaje posvećena Bosni i Hercegovini”, dodaje.

    Odgovorio je na novinarsko pitanje da li očekuje da će sve učestalije diplomatske posjete ishoditi nečim konkretnim.

    “Nimalo ne sumnjam u krajnji ishod svega ovog. Uvjeren sam da će institucije biti deblokirane i da će nastaviti putem reformi. Jednostavno drugog puta nema i to je najbolje za sve nas, sve narode i građane. To vidi cijeli svijet i ovo je jedini mogući put”, ocijenio je Džaferović.

    Kao ključni uslov za rješavanje problema istakao je funkcionisanje svih institucija.

    “Trebamo unaprijeđivati okvir u kojem funkcionišemo, da u parlamentima raspravljamo u svim pitanjima, ali preduvjet je da institucije funkcionišu. Nadam se da ćemo uz pomoć prijatelja u svijetu razriješiti ovu situaciju”, zkaljučio je Džaferović.

    Sastanku je prisustvovao i specijalni izaslanik Bijele kuće Gabriel Escobar. Chollet, Escobar i američki ambasador Eric Nelson sinoć, 15. novembra, u Sarajevu su razgovarali sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem.

  • Šolaja: Opozicija pobjegla sa glasanja na posljednjoj posebnoj sjednici

    Vlada Republike Srpske intezivno radi na pripremama zakona za vraćanje nadležnosti. Materijali su dostavljeni Narodnoj skupštini. Iz opozicije oprečni stavovi. Dok institucije Republike Srpske pripremaju teren za vraćanje ili pod pritiskom visokog predstavnika oduzetih ustavnih nadležnosti, političko Sarajevo ne pomišlja ni na bilo kakav dogovor. Igra na kartu razjedinjavanja Srba i nadu polaže u opozciju u Srpskoj.

    Za vraćanje onoga što pripada Srpskoj za opozicionare nije parlament Srpske, nego BiH i dogovor sa SDA i HDZ-om BiH. I sada neće onako kako oni hoće. Prvo su rekli da neće podržati ništa što, kako oni kažu, Srpsku vodi u sukob. A sada im se žuri, pa SNSD i njihove partnere kritikuju što još nema datuma za posebnu sjednicu.

    Dušica Šolaja, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekla je za ATV da će se na posebnoj sjednici naći pet tačaka, uopštena Informacija za prenos nadležnosti, Informacija o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane i bezbjednosti, iz oblasti indirektnih poreza, Informacija o prenosu nadležnosti u okviru pravosuđa i Deklaracija o ustavnim principima.

    Što se tiče izjava opozicije da sjednice neće ni biti, Šolaja kaže da su takve izjave neodgovorne i u domenu špekulacija. Ona je podsjetila na posljednju posebnu sjednicu o preglasavanju srpskog člana Predsjedništva BiH, poslanici opozicije su, kako kaže, pobjegli sa glasanja.

    „Skretali su temu na neke potpuno nevažne stvari za tu sjednicu i kad je trebalo da se izjasnimo o tome kakav je stav Skupštine vezano za preglasavanje člana Predsjedništva iz Srpske, oni su izostali sa glasanja. Podsjetiću da su kolege iz opozicjie pobjegle i sa sjednice gdje smo se izjašnjavali o vojonj neutralnosti Republike Srpske“, podsjeća Šolaja.

    Ona kaže da je u posljednje dvije godine održano dosta posebnih sjednica, na uštrb redovnih.

    Rekla je da su materijali za ovu posebnu sjednicu veoma obimni.

    „Ova Narodna skupština donijela je zaključak kojim je zadužila predsjednicu Srpske da formira jedan tim koji će voditi dijalog sa predstavnicima političkih partija iz FBiH u smislu rješavanja problema sa kojima se BiH susreće. Nije bilo pozitivnog odgovora na taj poziv za dijalog, ni do dan danas ga nema od strane političkih partija iz FBiH. Na posljednjoj posebnoj sjednici nije bilo raspoloženja da otvoreno razgovaramo, da iznesemo svoje mišljenje i stavove i da ne dozvolimo da najvažniji mehanizam koji Republika Srpska zanemaren“, rekla je Šolaja.

  • Probosanski blok u RS-u sutra će održati novi sastanak o zajedničkom nastupu na izborima

    Probosanski blok u RS-u sutra će održati novi sastanak o zajedničkom nastupu na izborima

    Predstavnici probosanskih stranaka iz RS-a sutra će s početkom u 13 sati u Srebrenici održati sastanak o zajedničkom nastupu na predstojećim izborima 2022. godine.

    Osim radnog sastanka, u prostorijama Bosanskog-kulturnog centra stranke će razgovarati i o finalnim aktivnostima o izradi platforme, kao i potpisivanju koalicionog sporazuma.

    Sastanku u Srebrenici će prisustvovati predstavnici SDA, SDP-a, DF-a, SBiH-a, NLD-a, Sevlid Hurtić, Ćamil Duraković te drugi politički predstavnici.

    U posljednjem periodu, probosanske stranke koje djeluju u RS-u održale su niz sastanaka kako u BiH tako i u dijaspori gdje su održani sastanci s dijasporom kojoj je predstavljen plan djelovanja zajedničkog političkog bloka u RS-u.

    “Mi svi u Pokretu za Domovinu smatramo da je Bosna i Hercegovina naša zajednička domovina i da nemamo rezervnu. Pričamo i pričat ćemo svakim našim čovjekom širom Evrope i svijeta”, naglasio je Vojin Mijatović (SDP) prilikom nedavne posjete bh. dijaspori u Švicarskoj.

  • Iznuđene integracije ne rješavaju problem

    Iznuđene integracije ne rješavaju problem

    • Scenario po kojem će, prema ocjenama pojedinih analitičara, SAD i EU regionalnim integracijama pokušati da spriječe eventualne balkanske dezintegracije, te da ugase političke požare u zemljama regiona, pa i onaj u BiH, teško je sprovodljiv, jer je Brisel do sada mnogo puta pokazao kako je ulazak država zapadnog Balkana u evropsku zajednicu u nekom periodu od deset godina tek pusta utopija.

    Smatra ovo politički analitičar i profesor međunarodnog prava Željko Budimir iz Banjaluke navodeći kako priče o evropskim integracijama ne mogu biti više šargarepa na štapu za ovaj region.

    • To smo, uostalom, vidjeli i u slučaju Sjeverne Makedonije. Znači, to više ne može biti ponuda s kojom se pregovara. Mislim da je i svima u BiH to kristalno jasno. Poslije zadnjih konferencija i samita vezanih za zapadni Balkan i onima koji su bili najveći evrofanatici postalo je jasno da region neće uskoro ući u Evropsku uniju. Potrebno se okrenuti realnim politikama, a to je, recimo, “Otvoreni Balkan” – smatra Budimir.

    Vjeruje da “Otvoreni Balkan” može biti jedna od prelaznih i realnih varijanti prije, kako ga je nazvao, neizvjesnog “puta” u Evropsku uniju.

    • To je integracija na ekonomskoj osnovi koja može koristiti zemljama koje nisu u evropskoj zajednici. Amerikancima odgovara ta priča, jer dok god se govori o nekakvim integracijama, one mogu pozitivno i stabilizujuće da djeluju na političke prilike u regionu. Međutim, žalosno je što BiH izbjegava učešće u tom projektu. Zašto, to samo oni znaju – kaže Budimir.

    Komentarišući druge detalje ovog scenarija, prema kojem će SAD i Evropska unija pokušati da kroz svoje diplomatske misije približe stavove Bošnjaka i Hrvata, te “primire” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i da odvoje regiju od ruskog uticaja, Budimir kaže da je priča o odvajanju od ruskog uticaja van geopolitičke logike jer je uticaj Moskve na Balkanu, kako politički, tako i ekonomski, daleko veći od zapadnog i nemoguće ga je tek tako “ukloniti”.

    • Sve je to jedna lijepa priča za međunarodnu javnost u kojoj se želi opravdati nefunkcionisanje BiH, a do kojeg je dovelo upravo nečinjenje Brisela, ali i nametanje rješenja svana. I to su glavni generatori svih kriza u BiH. To i eventualne sankcije ne mogu riješiti političku krizu u BiH – poručio je on.

    Stigao Kolet

    Savjetnik državnog sekretara SAD Entonija Blinkena, Derek Kolet, stigao je juče u BiH kako bi “potvrdio podršku Amerike suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH” i pozvao čelnike zemlje da se uključe u konstruktivan dijalog. Prema najavi Ambasade SAD u BiH, Kolet bi u BiH trebalo da boravi do 17. novembra, a sastaće se s visokim državnim funkcionerima kako bi naglasio da su funkcionalne, demokratske institucije na svim nivoima vlasti ključne za bolju budućnost svih građana, U delegaciji, osim Koleta, nalazi se i Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za zapadni Balkan.

  • “Očekuje se da domaći lideri vode procese” Izetbegović je ovo rekao nakon sastanka s Koletom u Sarajevu

    “Očekuje se da domaći lideri vode procese” Izetbegović je ovo rekao nakon sastanka s Koletom u Sarajevu

    Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović nakon sastanka u rezidenciji ambasadora SAD u Sarajevu s višim političkim savjetnik američkog državnog sekretara Derekom Koletom istakao je kako se “na stolu” nije našlo ništa novo, piše Kliks.

    Izetbegović je novinarima nakon izlaska iz rezidencije kazao kako sagovornici iz SAD očekuju da domaći lideri vode procese.

    – Ne mogu reći da ima nešto novo, američki prijatelji su uz nas, ali očekuju da mi vodimo procese i da mi nudimo rješenja. Veoma su uporni u tome da gospodin Čović i ja trebamo ponuditi rješenja, tako da smo otprilike na istom na čemu smo bili i dosada – kratko je kazao Izetbegović.

    Dragan Čović poslije izlaska sa sastanka nije davao izjave, prenosi Kliks.

    Kolet se ranije susreo sa visokim predstavnikom u BiH Kistijanom Šmitom, a na društvenim mrežama je napisao kako je sastanak bio produktivan te kako SAD podržava ključnu ulogu OHR-a u BiH, njegov mandat za održavanje dejtonskog mira u BiH i rad na ispunjavanju Agende “5+2” kako bi BiH izašla iz stanja međunarodnog nadzora.

  • Čović nakon razgovora sa Koletom i Eskobarom “U BiH se moraju poštovati prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda”

    U rezidenciji ambasadora SAD u Sarajevu, danas su razgovarali Derek Kolet i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar, viši politički savjetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

    Nakon sastanka, Dragan Čović se oglasio na zvaničnom Tviter profilu.

    – Sa savjetnikom Koletom i Eskobarom razgovarali smo o BiH, o ključnim koracima za jačanje stabilnosti i našem EU i NATO putu. Hitne izmjene Izbornog zakona i ograničena ustavne promjene moraju poštovati prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda i ne smiju diskriminisati – napisao je Čović, prenosi Avaz.

  • Može li novi Ustav Srpske proći bez Vijeća naroda?

    Iako je deklaracijom o ustavnim principima predviđena izmjena Ustava Republike Srpske, pitanje je koliko je u ovom trenutku realno da do toga dođe, s obzirom na to da u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS već sada tvrde da to neće prihvatiti.

    Inače, Vijeće naroda Republike Srpske sa Narodnom skupštinom Republike Srpske ravnopravno odlučuje o samo dva pitanja, a to su izbor sudija Ustavnog suda RS i donošenje Ustava RS. Dok u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavljuju da neće podržati izmjene Ustava RS, u SNSD-u kao jednom od predlagača deklaracije o ustavnim principima kažu da je Vijeće naroda nametnuo visoki predstavnik i da, ukoliko se sve odbaci što je nametnutno, a samim tim i Vijeće naroda Republike Srpske, da se ono na kraju neće ni pitati o izmjeni Ustava Republike Srpske.

    U samoj deklaraciji o ustavnim principima, koja bi trebalo da se nađe pred poslanicima NS RS, navodi se da Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da u koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    “Novim ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica Srpske”, piše, između ostalog, u deklaraciji o ustavnim principima.

    Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, kaže da su i ranije izmjene Ustava Republike Srpske spriječene, a tako će biti i ovaj put.

    “Ranije su bili amandmani na Ustav Republike Srpske u vezi sa glavnim gradom, to nije prošlo i opet neće proći. To je samo nastavak retorike i vidjećemo dokle će to ići. Imamo svoju ulogu u tome, iskoristićemo sve ono što je dozvoljeno kad bude u proceduri i vidjećemo dokle će stići”, rekao je Okić.

    S druge strane, Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, kaže da je Vijeće naroda Republike Srpske nametnuto i samim tim i nelegalno.

    “Rješenje je da se Ustav Republike Srpske donese dvotrećinskom većinom, jer sve što je nametnuo visoki predstavnik smatra se nelegalnim. To je način koji je moguć u ovom slučaju, jer bilo šta da pokreneš oni će pokrenuti veto”, rekao je Mazalica.

    Inače, i ranije Vijeće naroda Republike Srpske, odnosno Klub Bošnjaka, blokiralo je izmjene Ustava Republike Srpske kojima je bilo predviđeno da umjesto Sarajevo, glavni grad bude Banjaluka, a podrška je izostala i na amandman kojim je bilo predviđeno ukidanje smrtne kazne, i pored toga što je ranije bilo dogovoreno da se to prihvati.

    “Sve što se predlaže trebalo bi da postoji podrška i mogućnost da se to dovede do kraja, a ako nemate podršku u Vijeću naroda, onda se postavlja pitanje da li se radi o politizaciji svega toga i prikupljanju poena za izbore sljedeće godine. Ako znamo praksu Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, oni to neće dozvoliti, jer oni i na mnogo manje stvari pokreću pitanje vitalnog nacionalnog interesa, čak i na one stvari koje to nisu”, rekao je Davor Šešić, poslanik SDS-a i zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

    Podsjećanja radi, o izmjeni Ustava Republike Srpske priča se već godinama. Dosad je Ustav Republike Srpske sa 140 članova i više od 120 amandmana mijenjan kroz 17 ustavnih promjena i pored toga što u praksi, kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava, slijedi donošenje novog ustava.

    Posljednji pokušaj izmjene Ustava Republike Srpske bio je 2012. godine, kada Vijeće naroda nije prihvatilo nijedan od amandmana na Ustav Republike Srpske jer su delegati Kluba Bošnjaka, uglavnom iz SDA, glasali protiv svega, iako je ranije bilo dogovoreno usvajanje pojedinih odredaba, kao što je brisanje smrtne kazne.

  • “Za BiH ne postoji rješenje – sve više zemalja razumije položaj Srpske”

    “Za BiH ne postoji rješenje – sve više zemalja razumije položaj Srpske”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da za BiH, koja je duboko podijeljeno društvo, ne postoji rješenje i da sve više ljudi u evropskim strukturama dobro razumije situaciju.

    Dodik je istakao da narodi u BiH igraju igre koje su toj zemlji nametnuli veliki igrači, kao što su SAD i Evropa, koji su u nju uložili nekoliko milijardi, a da pri tom niko nije zadovoljan, a definitivno ne Srbi i Hrvati.

    On je podsjetio da će Republika Srpska 9. januara obilježiti 30 godina svog postojanja i da njeni građani žive za Srpsku.

    Govoreći o eventualnoj podršci samostalnoj Republici Srpskoj, Dodik je rekao da nije dovoljna interpretacija njegovih riječi da bi Srpsku podržalo sedam zemalja EU.

    “Ne samo zemalja EU”, rekao je Dodik za RTS.

    On je podsjetio da mu je ranije ambasador Britanije rekao da Srpski ne bi priznalo više od deset zemalja, a da mu je on na to odgovorio da mu je dovoljno i deset.

    Dodik je dodao da su onda u Srpskoj tragali koji bi to deset zemalja moglo biti.

    “I tako smo došli do jednog broja prijatelja za koje mislimo da dobro razumiju situaciju. Oni jednako tako žele mir, a i isto tako razumiju, ima sve više ljudi u evropskim strukturama koji razumiju ovu situaciju, ali ima i onih koji su naslijedili stereotipe vezane za 1991. i 1995. godinu”, rekao je Dodik.