Kategorija: Politika

  • Borenović: Potez Savjeta ministara drzak

    Borenović: Potez Savjeta ministara drzak

    Zahtjev UIO BiH za odobravanje dodatna 63 miliona KM za kupovinu zgrade, koji je upućen Savjetu ministara, krajnje je drzak i neosnovan, rekao je predsjednik PDPa i poslanik u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović.

    Borenović podsjeća da je inicijativa o poništavanju javne nabavke kupovine zgrade u centru Banjaluke koja je skoro tri puta viša od već odobrene cijene, usvojena u parlamentu.

    “Imali su 12 godina da kupe zgradu za odobrenih 38 miliona KM, da bi se sada sjetili da im treba baš ona od skoro 100 miliona, u vlasništvu firme bliske vladajućoj strukturi”, kaže Borenović

  • U igri “nezvanična suspenzija” Inckovog zakona: Šolaja o sastanku visokih predstavnka i Angele Merkel

    U igri “nezvanična suspenzija” Inckovog zakona: Šolaja o sastanku visokih predstavnka i Angele Merkel

    Normalno je da je njemačka kancelarka Angela Merkel zainteresivana za angažman visokog predstavnika Kristijna Šmita u BiH i zato sastanak Merkel – Šmit – Incko, zakazan za srijedu, nije iznenađenje, smatra Miloš Šolaja profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Taj sastanak će, najverovatnije biti kratak, ali će nakon toga uslijediti zanimljiva dešavanja: prvo sastanak Merkelove i Putina, a potom i potezi koji će voditi, na neki način, ka prećutnoj i nezvaničnoj suspenziji Inckovog zakona – kaže Šolaja za Srpskainfo.

    On napominje da najviši predstavnici Njemačke i Rusije imaju i “mnogo značajnije teme za razgovor, nego što je stanje u BiH”, ali i podsjeća da je Rusija jasno dala do znanja da novog visokog predstavnika Krisitijana Šmita smtra nelegitimnim, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

    – Vjerujem da su se Nijemci potrudili da sve relativizuju. Iz dosadašnjih izjava se već može naslutiti da se na razne načine tumači “šta je Incko htio da kaže”. Uostalom, neće to biti prvi put da zapad mijenja stavove kad je BiH u pitanju – poručuje Šolaja.

  • Čubrilović: Nametanje Inckovog “zakona” želja Zapada da eliminiše Srpsku

    Čubrilović: Nametanje Inckovog “zakona” želja Zapada da eliminiše Srpsku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović uvjeren je da iza nametanja zakona Valentina Incka o kažnjavanju negiranja genocida stoji želja Zapada da opravda unitarizaciju BiH, kao i da izvrši dodatni pritisak na Beograd.

    Čubrilović je u ekskluzivnom intervjuu za međunarodno izdanje Federalne novinske agencije na Balkanu rekao da je teško reći šta je krajnji cilj Inckove inicijative, ali da će možda postati razumljivije ako se uzmu u obzir stavovi nekih bošnjačkih političara koji se ponašaju kao da je visoki predstavnik sekretar njihove organizacije ili od njih prima platu.

    Krajnji cilj, istakao je, jeste stvaranje države koja ne odgovara interesima srpskog naroda – unitarna BiH, što je suprotno definiciji iz Dejtonskog sporazuma, a visoki predstavnik je učestvovao u ovom projektu.

    On je istakao da se stiče utisak da se sve takve odluke donose u interesu samo jednog naroda, jedne političke snage u BiH, dok srpski narod nikada nije dobio jednaku priliku da odbrani svoj status i svoj položaj, ali je ukazao da Republika Srpska ima svoja ovlaštenja koja nastoji očuvati.

    Čubrilović je podsjetio da je Republika Srpska usvojila zakon u kojem se navodi da se odluka visokog predstavnika na njenoj teritoriji neće primjenjivati, kao i izmjene Krivičnog zakona.

    On je napomenuo da je na sjednici parlamenta demonstrirano apsolutno jedinstvo, a potvrđeno je i glasanjem za ova dva zakona u parlamentu, a svi poslanici su glasali “za” – i vladajuća stranka i opozicija.

    Na pitanje da li postoji opasnost od segregacije unutar BiH, kada niko od srpskih političara, novinara i drugih javnih ličnosti neće moći otići u FBiH plašeći se hapšenja, Čubrilović je odgovorio da smatra da će svi aktuelni političari pokazati razumijevanje za korake koje Republika Srpska preduzima, a situacija se neće dodatno pogoršati.

    Pojašnjavajući zašto visoki predstavnik nije potreban i kakvu je štetu nanio Republici Srpskoj, Čubrilović je rekao da je oduzeo je ovlašćenja Republici Srpskoj, favorizovao jednu političku snagu i jedan narod, da su sve odluke samo dodale ulje na vatru, a nisu pomogle stabilizaciji situacije.

    On je ukazao kako je neophodno da lokalni političari imaju odlučujuću ulogu u izgradnji političke situacije u državi i donošenju najvažnijih odluka za BiH.

    Čubrilović je istakao da je jedini način da BiH počne rješavati svoje probleme bez spoljnog uticaja, bez uticaja međunarodne zajednice.

    On je istakao da uloga stranog faktora u unutarpolitičkoj krizi u BiH nije mala, ali je naglasio da je Incko odlazeći ostavio politički haos u zemlji.

    – Sada se sve loše stvari koje su neke zemlje učinile u drugom istorijskom periodu pripisuju srpskom narodu… Odlučujuću ulogu u tome odigrali su interesi spoljnih igrača, koji se ne poklapaju sa interesima naroda koji ovde žive – smatra Čubrilović.

    Čubrilović je zahvalio Rusiji i njenim predstavnicima na njihovom doprinosu u borbi za funkcionisanje međunarodnog prava na ovoj teritoriji.

    Kada je riječ o prijedlogu Rusije i Kine Savjetu bezbednosti UN o prestanku mandata visokog predstavnika, Čubrilović je rekao da je ruska inicijativa dala BiH nadu, da taj pristup ima sve pozitivne konotacije.

    – Žao nam je što rezolucija nije usvojena. Mislim da bi u ovom slučaju situacija bila mnogo bolja nego sada, nakon takve odluke visokog predstavnika. Ruska Federacija daje primjer kako bi vanjske snage trebalo da djeluju i budu prisutne u BiH – rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je rekao da ruski ambasadori dobro razumiju unutrašnju politiku u BiH, da Rusija ovdje nikada nije stvarala nikakvu konfliktnu situaciju preko svojih predstavnika.

    – Želio bih da izrazim svoju zahvalnost Rusiji i svim ambasadorima koji su ovdje radili. Shvatamo koliko je Rusija svojim položajem u Savetu bezbednosti UN uticala na to da je srpsko pitanje postalo uočljivije na međunarodnoj političkoj sceni – dodao je on i podsjetio da su znak zahvalnosti nekim ruskim predstavnicima podignuti spomenici.

    On je uvjeren da Rusija sa velikom pažnjom prati ono što se dešava u BiH i Republici Srpskoj i da je Ruska Federacija posvećena razvoju saradnje, čvrsto podržavajući potrebu poštovanja Dejtonskog sporazuma, a uvjeren je i da je došlo vrijeme da Kancelarija visokog predstavnika napusti ove prostore.

    Čubrilović je napomenuo da je poznat stav političara iz Republike Srpske kada je riječ o Kristijanu Šmitu, da on kao novi visoki predstavnik nije prošao neophodnu zakonsku proceduru, te da se još ne može procijeniti koju će ulogu odigrati i koje je obaveze preuzeo na sebe.

    – Mislim da će mu biti potrebno mnogo truda da Republici Srpskoj pokaže svoje dobre namjere. Biće izuzetno teško. Izabran je kršeći proceduru, a njegovi akreditivi su sa stanovišta međunarodnog prava pod velikim znakom pitanja. Ako nastavi politiku svojih prethodnika, onda definitivno neće moći postići pozitivne promjene u BiH – rekao je Čubrilović.

    On je napomenuo da su predstavnici političkih partija iz Republike Srpske odlučili da ne učestvuju u radu institucija na niovu BiH dok ne bude riješeno pitanje nametnutog zakona.

    Čubrilović je napomenuo da je odluka Valentina Incka privremene prirode do glasanja u parlamentu BiH, ali da je i bez toga odluka već na snazi, a na pitanje da li je parlament BiH može ukinuti, Čubrilović je rekao da ne može.

    – Postupaćemo u skladu sa odlukom naših institucija. Što se tiče poništavanja ove odluke, samo je visoki predstavnik može povući – dodao je Čubrilović, koji smatra da je tu odluku trebalo da otkaže Šmit ako želi dobro BiH, njen razvoj i pristup ulasku u EU.

    Kada je riječ o rezoluciji Skupštine Crne Gore o zabrani negiranja “genocida” u Srebrenici, Čubrilović je rekao da nema ništa dobro u tome, da su se samo osramotili.

    – Sve je to dio jedinstvene geopolitičke strategije, sve je to bila priprema za sličnu odluku u BiH – rekao je Čubrilović i dodao kako su to zagonetke jedne politike koju međunarodna zajednica vodi prema srpskom narodu u regionu, posebno prema Republici Srpskoj.

    Smatra i da je to dio plana da se izvrši pritisak na Srbiju i srpski narod kao ključni faktor u regionu, a očigledno je i dio političkog pritiska na Republiku Srpsku, ali i pripreme za kasnije odluke, koje će se odnositi i na Srbiju.

    O izjavama specijalnog predstavnik Stejt departmenta SAD za Balkan Metjua Palmera tokom posljednje posjete BiH da Rusija “izaziva napetost” i “unosi razdor” među narodima, Čubrilović je rekao da on unosi razdor takvim izjavama, umjesto da ublaži situaciju.

    – Ovakvim izjavama Palmera ne treba pridavati veliku težinu. Moramo raditi na tome da naša politika bude što kreativnija kako bi bila dobra za sve narode. Nema razloga za takvu netoleranciju. A SAD jednostavno ne mogu da se pomire sa činjenicom da je Rusija ponovo postala snažna sila – smatra Čubrilović.

    O parlamentarnoj saradnji sa Ruskom Federacijom, Čubrilović je rekao da je na visokom nivou, te naveo nekoliko nekoliko primjera odlične saradnje sa Zakonodavnom skupštinom Sankt Peterburga, a napomenuo je i da je predsjedavajuća Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvienko bila gost Srpske 2018. godine.

    – Poslije Beograda, Sankt Peterburg je za nas najbliži grad na svijetu i nadam se da će tako ostati i u budućnosti. Želim da se zahvalim velikom ruskom narodu na bratskoj ljubavi prema nama – naveo je Čubrilović.

  • Radović: Ne znaju kud vode Republiku Srpsku

    Radović: Ne znaju kud vode Republiku Srpsku

    Srpska demokratska stranka je prethodnih dana pokazala da joj je interes Republike Srpske i njenih građana na prvom mjestu, poručio je Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS.

    Radović je upozorio da je svako dalje pozivanje na srpsko jedinstvo po nekim drugim pitanjima, i to od strane onih koji su odgovorni za ovakvu političku i ekonomsku situaciju, u najmanju ruku neprimjereno i politički nezrelo.

    On napominje da je politika koju vlast na čelu sa SNSD provodi punih 15 godina Srpsku dovela do rekordne zaduženosti i to u vrijeme kada su poreski prihodi konstantno rasli, do masovnog odlaska mladih i stručnih ljudi, sve lošijeg standarda građana, visokog nivoa korupcije i nepotizma te manjka investicija kojima bi se otvorila nova radna mjesta.

    Radović kaže da je neprimjereno pozivati SDS i opoziciju da uzme učešće u koncentracionoj vladi.

    – SDS sigurno nije spreman na takav model učešća u vlasti, jer su naše politike upravo različite od onih koje provodi SNSD još od 2006. godine – navodi Radović.

    On poručuje da se Republika Srpska mora boriti kako bi se saznala istina i o zločinima koji su počinjeni nad srpskim žrtvama.

    Ogroman novac, i to desetine miliona maraka, izdvojen je, upozorava Radović, za rad predstavništava Republike Srpske u zapadnim zemljama, a da nikada nismo imali uvid kako je taj novac potrošen i u koje svrhe.

    – Da li su ikada organizovali bilo kakav skup kojim bi se privukla pažnja i saznala istina o stravičnim zločinima koji su počinjeni nad Srpskim narodom u Podrinju ili da se sazna istina o logorima koji su postojali za Srbe kao što je to logor u Tarčinu – upitao je Radović.

    On navodi da se Republika Srpska politički gledano na međunarodnom planu, nalazi u nezavidnoj situaciji i da veoma lako može da posluži kao predmet “podkusurivanja” u odnosima nekih velikih sila, što, kaže Radović, posebno mora da nas zabrine.

    On smatra da je potrebno otvoriti dijalog i razgovarati sa međunarodnom zajednicom.

    Radović kaže da Republika Srpska ne može sebi da priuštiti luksuz da uđe u dublju konfrontaciju sa Evropskom unijom i SAD, kako iz političkih, tako i iz ekonomskih razloga.

    – Mi smo veoma zavisni od robne razmjene sa zemljama članicama EU, mnogo naših državljanja koji nam donose novac je zaposleno u Njemačkoj, Austriji, Italiji i mi moramo i te kako da o tome vodimo računa – napominje Radović.

    Takođe je potrebno naglasiti, dodaje Radović, da plaćanje obaveza iz Budžeta Republike Srpske, ali i finansiranje infrastrukturnih projekata zavisi od kredita.

    Dodaje da su najveći kreditori Repulike Srpske MMF, Svjetska banka, Evropska investiciona banka, EBRD kao i strane banke koje posluju u RS i čije je sjedište na području EU.

    Istovremeno, dodoje Radović, budućnost naših građana zavisi od novca koji će upravo ove zemlje i njihove kompanije investirati ovdje i zato se mora tražiti rješenje.

    – Postavlja se logično pitanje da li mi imamo rezervu koja može da zamijeni velike međunarodne kreditore, da li možemo da proizvedemo robu koju sada uvozimo iz EU ili da li možemo da obezbijedimo posao za naše radnike koji rade u zemljama EU – upitao je Radović.

    On kaže da je ono što dodatno zabrinjava činjenica da vladajuća koalicija uopšte više nema viziju kako i kuda treba voditi Republiku Srpsku i kako izaći iz ovako složene situacije.

  • “Turkovićeva licemjerno optužuje Srpsku”: Srpski kadrovi odgovorili na prozive ministarke BiH

    “Turkovićeva licemjerno optužuje Srpsku”: Srpski kadrovi odgovorili na prozive ministarke BiH

    Nakon što je mjesecima sabotirala i kočila donošenje odluke o učešću BiH na najvećem svjetskom sajmu i prezentaciji preduzetništva “EXPO 2020” u Dubaiju, ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković licemjerno pokušava da prebaci odgovornost na Republiku Srpsku za neučešće BiH na ovom sajmu.

    Turkovićeva je posljednjih dana počela da optužuje ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Stašu Košarca za blokadu, iako je upravo ona nekoliko puta tražila da se sa dnevnog reda Savjeta ministara BiH skine odluka o učešću BiH na “EXPO 2020”, koji će se održati od početka oktobra ove godine do kraja marta 2022.

    Na to licemjerno ponašanje, kako tvrde sagovornici Glasa Srpske, odlučila se nakon što je Narodna skupština RS usvojila zaključke da srpski kadrovi zbog nametanja odluka od strane bivšeg šefa OHR-a Valentina Incka neće učestvovati u odlučivanju u institucijama BiH.

    Turkovićeva je u petak istakla da BiH ni dvije sedmice do isteka roka, koji joj je organizator dao da se izjasni o učešću, nema odgovora, zbog kako je navela, političara koji ne žele raditi svoj posao. Ona je navela da je nekoliko puta proteklih mjeseci na sjednicama Savjeta ministara BiH predlagala rješenja kako bi se prevazišla različita mišljenja.

    Odgovarajući na prozivke Turkovićeve, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poručio joj je da o tome mogu diskutovati tek kada bude spremna da glasa protiv katastrofalnih i nametnutih odluka visokog predstavnika usmjerenih protiv srpskog naroda.

    “Bilo bi bolje da svoj aktivizam usmjeri na bolji odnos sa Srbima i Hrvatima, a ne sa strancima”, rekao je Košarac, podsjećajući da je upravo Turkovićeva u proteklom periodu bila protiv stavljanja odluka u vezi sa “EXPO 2020” na dnevni red Savjeta ministara.

    Njegov stranački kolega i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dragan Bogdanić kaže za naš list, da Bisera Turković na ružan i prizeman način pokušava da prikrije svoju i ulogu SDA za blokadu cijele BiH.

    “Iz Sarajeva nas uporno optužuju za blokade, umjesto da shvate da se iz Banjaluke ne blokira BiH, već šalje poruka da bez saglasnosti Banjaluke nema odluka u Sarajevu. Ponašanje Turkovićeve u vezi sa “EXPO 2020” predstavlja samo još jedan dokaz da je njoj i njenoj stranci važnije da po svaku cijenu optuže Srpsku, nego da se donese odluka i nađe rješenje za neki problem”, kaže Bogdanić.

    Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže da je konačnu odluku o učešću BiH na sajmu “EXPO 2020” odavno trebalo donijeti, ističući da je licemjerno za eventualno neučešće BiH sada optuživati Republiku Srpsku.

    “Ukoliko se srpski kadrovi u institucijama BiH budu držali zaključaka Narodne skupštine RS da neće učestvovati u donošenju odluka zato što za to ne postoje uslovi, onda je jasno da neće biti odluke po pitanju učešća na tom međunarodnom sajmu”, kaže Pekićeva.

    Prema njenim riječima, proteklih mjeseci se previše govorilo o ovom pitanju i da je bilo volje da se riješi, ono bi bilo riješeno.

    “Turkovićeva je svjesna da srpski ministri ne učestvuju u donošenju odluka i zato je licemjerno da ona sada govori da će oni biti krivi zato što, kako sada stoje stvari, BiH neće učestvovati na sajmu, pogotovo što je i ona sama bila kočničar”, kaže Pekićeva.

    Penali

    BiH je 2019. godine potpisala ugovor o učešću na izložbi “EXPO 2020” u Dubaiju koja je zbog virusa korona pomjerena za oktobar ove godine. Problemi u vezi sa odobravanjem oko 3,3 miliona KM doveli su u pitanje učešće, zbog čega prijeti opasnost da BiH plati penale.

    – Ako bi paviljon BiH ostao prazan, to bi moglo ugroziti ugled organizatora i posljedično dovesti do zahtjeva za naknadu štete od barem 1,5 milion dolara – upozoreno je ranije iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz koga je navedeno da Srbija za učešće na “EXPO 2020” investira više od 30 miliona maraka, a Crna Gora skoro pet miliona KM.

  • Kada Savjet ministara ne radi, ministri ratuju na Tviteru: Međusobne optužbe Turkovićeve i Košarca

    Kada Savjet ministara ne radi, ministri ratuju na Tviteru: Međusobne optužbe Turkovićeve i Košarca

    Savjet ministara BiH zvanično ne radi zbog „štrajka“ predstavnike Republike Srpske, ali zato pojedini ministri bitke biju na društvenim mrežama.

    Ovaj put tvitove su ukrstili ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković, i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Staša Košarac. Povod je neizvjestan odlazak BiH na svjetskoj izložbi Expo u UAE.

    Turkovićeva je prva počela porukom da su samo dvije sedmice ostale do roka koji je organizator Expo 2020 ponudio BiH kako bi obezbjedio povoljnije uslove, a potom je prozvala kolegu Košarca.

    – Podsjećam Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da je Savjet ministara BiH 2019. godine prihvatilo učešće te je neophodno preduzeti hitne mjere. U više navrata sam na sjednicama predlagala rješenja i opcije kako bi prevazišli različita mišljenja MVTEO BiH te Ministarstva finansija u vezi sa prijedlogom troškovnika. Jedni su predlagali nerealne rashode, dok je drugima očito bio problem bilo kakva investicija. I dalje smatram da postoje načini da se u saradnji sa realnim sektorom i domaćinom, spriječi bruka države na međunarodnoj sceni. Bojim se da se radi o još jednom pokušaju da se nečinjenjem i blokadama pokuša naštetiti državi. Građani moraju znati ko je odgovoran! – napisala je Turkovićeva.

    Košarac je brzo reagovao na Tviteru. Umjesto što „nesuvislo optužuje“ njegovo ministarstvo, Košarac (SNSD) je pozvao Turkovićevu (SDA) da javnosti kaže zašto sve vrijeme opstruiše učešće na EXPO-u. Košarac je još upitao zašto se nije na vrijeme krenulo sa pripremama, zašto se osporava budžet za ovu manifestaciju, ako znamo da recimo Srbija i Crna Gora izdvajaju milionske iznose za svoj nastup?!

    – Za razliku od nje i nekih drugih u SM BiH, mi smo uvijek bili za ovaj sajam, jer smatramo da je to izuzetno dobra prilika za promociju naših privrednika. Turković ne radi svoj posao u skladu sa Ustavom, pa kada se nađe na meti kritika UAE, pokunjeno pokušava da odgovornost prebaci na druge, pri čemu redovno koristi kvaziargumente. Neka radi posao za koji je plaćena, jer od njene tobože zabrinutosti i politike do podne jedno, od podne drugo, niko nema koristi! – poručio je Košarac.

    Naravno da ovakva prepiska nije ostala nezapoažena među tviterašima, a sarkastičan je bio poslanik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Damir Arnaut.

    – Pozivam SDA i SNSD da oko EXPO govore jednim glasom, isto kao kod imenovanja jedni drugih u Savjet ministara BiH, kuma Vlade u RAK, četvrtog delegata kog je Bakir dao Dodiku u Domu naroda BiH, 60 plus ambasadora… – naveo je Arnaut.

    Svjetska izložba Expo 2020 (nije zbog korone održana prošle godine) počinje 1. oktobra 2021. i trajaće do 31. marta naredne godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prema ranijim informacijama, BiH bi trebalo da košta 3,38 miliona KM.

  • Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Sudbina projekta hidroelektrane “Buk Bijela” čeka stav članova Komisije za koncesije BiH, koji su zaprimili odluku Ustavnog suda BiH, ali ni to ne ulijeva nadu da će svi rokovi biti ispoštovani, jer osim višegodišnjih problema u Komisiji, sada ne funkcioniše ni vlast na zajedničkom nivou.
    Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE na rijeci Drini, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelu Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu. Komisiji je naloženo da, u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.

    Predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je za “Glas Srpske” da im je stigla sudska odluka, te da ništa više trenutno ne može da kaže.

    – Odluka je podijeljena članovima koji treba da svoj stav o tome dostave do kraja ovog mjeseca. Dok se upoznaju s tim, vidjećemo šta i kako dalje. To je sve što mogu reći u ovom momentu – kazao je Amović, koji je ranije kazao za “Glas” da treba vidjeti kako formirati i zajedničku komisiju, da li ima potrebe i šta je predmet spora, te da je nezahvalno i pretpostaviti da li se to može u roku riješiti i da li će se riješiti.

    U Republičkoj komisiji za koncesije, čiji bi član, ako bi se išlo u pravcu formiranja zajedničke komisije, trebalo da učestvuje u njenom radu, juče su kratko kazali za “Glas” da o tom konkretnom slučaju još nemaju zvanične informacije, ali da će sve buduće korake usaglašavati sa nadležnima u Vladi Republike Srpske, ali i sa srpskim predstavnicima na nivou BiH.

    Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja, s druge strane, smatra da će, kao što se i pominjalo od kada je Ustavni sud donio odluku po apelaciji, ova priča vjerovatno još dugo da se vrti i da će teško biti ispoštovani rokovi jer dogovor i razgovor praktično blokira i aktuelna situacija na nivou BiH.

    To bi, kako je istakao, moglo veoma lako dodatno zakomplikovati stanje i u samoj Komisiji za koncesije na nivou BiH, koja je, podsjeća, stalno na meti kritika zbog nerada jer za svog postojanja nisu izdali nijednu koncesiju.

    “Glas Srpske” je ranije objavio da, prema zakonu, ta komisija treba da ima sedam članova, a trenutno broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. Osim toga, odluke se donose ako su prisutna najmanje četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, ali trenutni sastav ne odražava to pravilo, te je i u tom pogledu funkcionisanje Komisije onemogućeno.

    Na sve to, procedura za izbor novih članova pokrenuta je tek nedavno, a upućeni su već isticali da bi taj proces, imajući u vidu ranije trzavice, a posebno sadašnju blokadu rada na zajedničkom nivou, mogao potrajati i mjesecima prije nego što novi saziv dobije zeleno svjetlo.

    – Sve je na dugom štapu, ali treba imati u vidu da je riječ o projektu koji je veoma važan, ne samo za Srpsku, već i za cijelu BiH. Nepotrebno je sve ovo što je pokrenuto – zaključio je naš sagovornik.

    Kamen temeljac za “Buk Bijelu” na Drini položili su polovinom maja ove godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a posljednjih mjeseci, otkako je otkriveno da su dvije republike odlučne da realizuju taj projekat, ne prestaju reakcije dijela javnosti i nevladinog sektora iz BiH i Crne Gore, koji upozoravaju da nema svih saglasnosti. Uz to je pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH, čime je nastavljen niz problema koji prate projekat od 1965. godine, kada se došlo na tu ideju.

    Dogovor sa Crnogorcima
    Predstavnici Vlade Srpske i “Elektroprivrede Republike Srpske” bili su polovinom jula sa zvaničnicima crnogorske Vlade kako bi prevazišli probleme u vezi sa izgradnjom “Buk Bijele”. Dogovoreno je formiranje tima od sedam članova koji će pregledati projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada HE.

  • Dodik: Možda smo na početku transformacije iz entiteta u državu

    Inckov zakon sigurno nije kraj Srpske, možda smo na početku transformacije iz entiteta u državu, ali bi svakako mogao biti kraj Bosne i Hercegovine, rekao je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

    On je u intrevjuu za Sputnjik rekao da država u kojoj neimenovani stranac može da nametne zakone, svakako dezavuiše i negira njeno postojanje.

    “Bošnjaci pokazuju svoje podaništvo prema Zapadu kroz savezništvo ali nisu dobili sve ono što su očekivali, jer svi gledaju svoje interese. Oni žele da modeliraju društvo na liberalnim principima, a to je nemoguće jer to naša istorija ne dozvoljava, jer da bi se napravila takva država, moraju da se unište snažni identiteti”, rekao je Dodik u odgovoru na pitanje da li je Inckov zakon “kraj Srpske ili raspad Bosne i Hercegovine”.

    Upitan da prokomentariše izjavu da Džozef Bajden neće trajati dovijeka i da će sačekati nekog novog Trampa da bi proglasio nezavisnost Srpske Dodik je rekao da ni on neće trajati dovijeka.

    “I ja neću da trajem dovijeka, a računam na politički život. Jedan britanski diplomata mi je svojevremeno rekao da bi nas priznalo tek desetak zemalja, a ja sam rekao da mi je to dovoljno i da mi više i ne treba. Nismo mi toliko naivni, nije to posao koji će se desiti večeras na nekoj sjedeljci. Za to treba da se složi nekoliko važnih pretpostavki, a to je međunarodna konstelacija i trebalo bi da se dogodi na miran način. To su dvije pretpostavke koje mi moramo da jurimo, ali i ne smijemo da ne pričamo o tome, jer bismo se toga odrekli. Kada se to spomene u BiH odmah se digne halabuka kako rušimo državu, a država se nije ni izgradila, to je hibrid koji je nametnut i Srbiji i Hrvatima, a ni muslimani nisu zadovoljni. Jedina realna koncepcija je naša, jer bi RS mogla samostalno da živi kada bi odvojila”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li bi ukoliko dođe do razlaza na tri države to izazvalo nestabilnost na Balkanu i podstaklo ostale države na razjedinjenje Dodik je rekao da je “BiH nedovršen posao, kako vole da kažu Amerikanci”.

    “Već na početku raspada Jugoslavije identičnim procesom se raspala i BiH. Došlo je do velikog obračuna sa velikim brojem žrtava. Bilo bi mnogo bolje da je bilo pameti i da smo se razišli u miru. Kada bi sada bile tri međunarodno pravne države, svaki sukob između njih bio bi međunarodni, a ovako stalno imamo unutrašnje trvenje koje nije riješeno ni sa 60.000 NATO vojnika. Da mora dva dana sama da živi, ta država bi propala prve noći. Sve ovo što pričam ljuti ljude u Sarajevu koji žele da im mi budemo poslušnici, ali iz tog grada je otišlo 150.000 Srba. To nije naš grad. Mi nemamo nikakvu aspiraciju na Sarajevo, volio bih da nikada ne moram da odem tamo pa čak ni iz turističkih razloga. Tamo Kinezi dolaze zbog Valtera koji brani Sarajevo, a ne zbog grada, što je još jedna podvala jer Valter nije postojao”, objasnio je Dodik.

    O mogućnosti kompromisa sa Kristijanom Šmitom i pod kojim uslovima Dodik je rekao:

    “Tu nema kompromisa. On mora da pribavi legitimitet da bi ga bilo. On mora ili da ode ili da dobije saglasnost članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Tek onda bismo mogli da radimo na kompromisu. Podsjetiću da je RS verifikovana kao međunarodni subjekt po tumačenju venecijanske komisije zato što je i potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji reguliše status i ulogu visokog predstavnika. Ukoliko mi sami priznamo takvog visokog predstavnika, mi ćemo se devalvirati kao strana potpisnica tog Aneksa u međunarodnom pravu, a za nas bi to bilo preskupo da učinimo. Dva dana bismo za nekog bili dobri momci, a trećeg dana bi sprovodili već viđenu koncepciju”, zakjučio je Dodik.

    Na pitanje da li Šmit može da ograniči političko djelovanje Dodik je rekao da on ne može ništa, jer ne postoji.

    “To i mediji u Srbiji moraju da shvate , moraju da poštuju međunarodni status. U Aneksu 10 se navodi da se on bira tako što saglasnost treba da da pet potpisnica tog dokumenta, a to su Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Hrvatska i zajednički nivo BiH. Nakon tog konsenzusa, on ide na potvrdu u Savjet bezbjednosti, a ako ta procedura nije ispoštovana on nije visoki predstavnik. Ukoliko pristanemo na to, on bi sutra mogao da ukine policiju RS, ministarstvo prosvjete, poljoprivrede, sve će moći”, poručio je Dodik.

    Upitan da li očekuje da bi zvanični Beograd mogao da primi Šmita kao visokog predstavnika Dodik je rekao da o toj temi nisu razgovarali, ali upravo treba imati u vidu tu činjenicu da je Srbija potpisnica Aneksa 10 i ukoliko mu se da legitimitet, onda će se Srbija delegitimisati kao jedna od strana.

    “Uvjeren sam da više ne postoji međunarodno pravo ali mi, koji smo mali i nejaki, moramo da se držimo, što narod kaže ‘kao pijan plota’ međunarodnog prava, jer nam ništa drugo ne preostaje.”

    U razgovoru za Sputnjik Dodik je upitan da li zna gdje se nalazi general Milomir Savičić.

    “Sud i Tužilaštvo su nametnuti mimo Ustava BiH i mimo Dejtona te BiH nema nadležnost za pravosuđe, to je izmišljeno i njima dato upravo da bi se obračunavali sa onima koji su protiv nečega što su već ovdje promovisali. Priča o Srebrenici je počela da se priča tek 2002, sedam godina nakon tih događaja je odjednom neko pokušao da napravi taj mit. Tadašnji izvještaj je napisala britanska obavještajna struktura Pedija Ešdauna, a onda ga potvrdila Vlada RS, jer je navodno morala. Mi smo taj izvještaj prije nekoliko godina poništili i formirali novu Međunarodnu komisiju. Članovi te komisije, bez obzira na razvoj situacije, spremni su da brane te nalaze u Banjaluci. Zanima me da li će da hapse te ljude koji su nesumnjivi autoriteti poput Gideona Grajfa. Ja očekujem još jednu krivičnu prijavu, jer citiram Čomskog koji je rekao da Srebrenici nije bilo genocida. Meni će britanski ambasador reći da moram da poštujem inkvizicijski sud. Zabrinjava činjenica da EU koja je puna priče o pravnom sistemu podržava nepravo”, rekao je Dodik.

    Za generala Milomir Savčić je dobar i častan oficir i da je prošlo 20 godina od “navodnog zločina, jer ne može niko da ostane ko nije prošao kroz njihovu procedure”.

    “A da ne govorimo da se Dudaković i ostali koji su činili zločine slobodno šetaju. Ivo Andrić je dobro rekao ‘čim uđete u BiH prestaje logika’. Odlučili su da ga pritvore, tog dana kada je došao na ročište, promijenjen mu je tužilac – nije više Hrvat, već musliman koji mu je odredio pritvor. Promijenjena su mu i tri člana sudskog vijeća koja su odlučila da odmah ide u pritvor, jer je komentarisao priču o genocidu. A rekao je da nije potvrđeno da je tamo stradalo osam hiljada ljudi, što je i tačno, jer je i Haški tribunal u nekoliko presuda imao različite brojke”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li ima logike što BiH neće da se pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan” je rekao da je predlagao, ali je ta “mržnja prema Srbiji neopisiva, jer je Srbija najmoćnija na Balkanu”.

    “Većina firmi iz Srbije je otvorila predstavništvo u Federaciji, a robu prodaju u RS. Tako pokušavaju da pridobiju tržište u Federaciji, što se nikada neće desiti, ali je veći problem to što se dobit obračunava u sjedištu firmi. Zbog toga je čak bilo i prijedloga da se bojkotuje roba koja iz Srbije dolazi preko Sarajeva, ali se to odbilo. Iz tih razloga bilo je važno da imamo veći protok robe i tržište radne snage, ali BiH to ne želi. Veoma ćemo teško doći do toga, jer su i Komšić i Džaferović na pozicijama da je to velikosrpska politika i priča o srpskom svijetu, ali se onda postavlja pitanje otkud tu Albanija i Sjeverna Makedonija? Samo oni vide patološki odnos prema Srbiji i Srbima”, konstatovao je Dodik.

  • Dogovor partija u Srpskoj na ivici pucanja

    Dogovor partija u Srpskoj na ivici pucanja

    Novo političko jedinstvo u Republici Srpskoj o neučešću u radu institucija BiH dok se ne riješi pitanje „Inckovog zakona“, na snazi je tek desetak dana, a već je na ivici da pukne.

    Konsenzus vladajućih i opozicionih partija oko ključnih nacionalnih pitanja u RS, poznatiji kao srpko jedinstvo, viđali smo mnogo puta do sada uglavnom svaki put kada bi iz Sarajeva stigla odluka ili poruka koja se u Banjaluci smatra neprijateljskom, neprihvatljivom. Bilo da se radilo o odluci Ustavnog suda BiH u vezi s poljoprivrednim zemljištem u Srpskoj, koncesijama na Drini ili o posljednjem nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH od strane OHR.

    Svaki put scenario je bio isti. Iako svi tvrde da oko bazičnih interesa Srpske i srpskog naroda imaju istu politiku, uvijek su imali potrebu da se „okupe“, da to potvrde na sastancima ili zaključcima Narodne skupštine. Međutim, kao po pravilu, usaglašen nastup trajao je kratko i bilo je dovoljno i najmanje „iskakanje“ da svi, kao da jedva dočekaju, iskoče iz svesrpskog kola i nastave da „brane interese RS“, ali svako na svoj način.

    U novije vrijeme, nakon konsezusa, prvo su svi iz opozicije skočili na lidera SNSD Milorada Dodika jer je „neovlašteno“, u ime svih njih, izjavio da će se zajedno na Jahorini sastati s novim visokim predstavnikom, Kristijanom Šmitom.

    Takođe, posljednje dogovoreno srpsko jedinstvo umalo da rasturi tvrdnja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, da je održana sjednica Predsjedništva i da je Milorad Dodik glasao na njoj, iako je tvrdio da neće.

    Ne čekavši da provjere činjenice, mnogi opozicionari su ustvrdili da ih je Dodik „ponovo izigrao“ jer jedan od važećih zaključaka glasi da nema uslova da predstavnici RS učestvuju u radu institucija BiH dok se ne riješi pitanje nametnutog „Inckovog zakona“, koji zatvorom kažnjava one koji negiraju genocid u Srebrenici. Vladajući su uzvratili optužbom da opozicija samo jedva čeka da razbije jedinstvo.

    U svakom slučaju, nemoguće se oteti utisku da među srpskim političarima postoji ogromno nepovjerenje, prigušeno neprijateljstvo, pa je dovoljna i najmanja sumnja u „izdaju“ da u trenutku sruši sve što su dogovorili, uz međuosobne optužbe ko je prvi počeo. Zbog čega je tako?

    Poslanik PDP u Predstavničkom domu BiH, Mira Pekić, smatra da je glavni problem u tome što među liderima političkih partija iz Srpske ne postoji komunikacija o temama važnim za RS.

    – Srpsko jedinstvo ne znači da mi treba da čekamo stav bilo koga od vođa, u ovom slučaju Milorada Dodika, pa da onda zauzimamo stavove. Srpsko jedinstvo podrazumijeva da svi u izjavama, u istupima, konsultuju jedni druge. Zar ne bi bilo normalno da su se prije sporne sjednice Predsjedništva BiH konsultovali isti ti srpski lideri koji su sjedali za sto o važnim pitanjima za RS, konkretno u vezi s nametanjem zakona? Ako pitanje imenovanja Upravnog odbora CB BiH nije bitno za Srpsku, onda mislim da smo pali već na prvoj tački, na prvom ispitu koji je došao na red – ocjenjuje Pekićeva za Srpskainfo.

    Ona tvrdi da je u konkretnom slučaju „Dodikov kabinet gubitnik“ jer smatra da „nisu dovoljno uvjerili javnost i opoziciju šta se tačno dogodilo“, za razliku od zaključaka NSRS koji su jasniji nego ikada.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da pojam „srpsko političko jedinstvo“ nije nekakav umjetnički ili duhovni izraz, nego rezultat vrlo konkretne aktivnosti političkih stranaka koje u najvećoj mjeri predstavljaju srpski narod u BiH, a imaju sjedište u Srpskoj.

    – O povjerenju, odnosno nepovjerenju, ne bismo trebali ni raspravljati ukoliko zaista imamo ozbiljan pristup značajnim nacionalnim i političkim izazovima koji traju duže vrijeme, a koji su doživjeli intenziviranje posljednjim u nizu nametanja zakona od strane stranog faktora. Mislim da se više radi o spremnosti, odnosno nespremnosti nekih političkih aktera da održe stav koji su javno i udruženo s drugim strankama iskazali i pretočili u konkretne zaključke NSRS. Jučerašnji primjer medijske i političke manipulacije činjenicama na način da su ih neki potpuno lažno plasirali, pa onda na bazi njih pravili političke odgovore, na žalost, više govori o političkoj nezrelosti nekih ličnosti, a ne treba zanemariti mogućnost podleganja različitim pritiscima nekih aktera – kaže Novaković Bursaćeva za Srpskainfo.

    Kako god ko tumačio okupljanje, dodaje ona, u SNSD su svjesni da je ono previše važno u ovom trenutku i nemaju namjeru da bilo šta kalkulišu na tu temu.

    – Radićemo na tome da svaki odgovor ili reakcija bude usaglašena s drugim partijama, jer smo sigurni da je to trenutno najbolji način odbrane interesa RS i našeg naroda. Kada dođe vrijeme izbora, svako će pred narod s ponudom za koju vjeruje da je najbolja, a do tada nije vrijeme za političarenje i podjele, nego za odgovorno ponašanje koje u

  • Dodik: Izvještaj Grajfove komisije za Srebrenicu mnogo toga promijenio

    Dodik: Izvještaj Grajfove komisije za Srebrenicu mnogo toga promijenio

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za Srebrenicu, kojoj je predsjedavao Gideon Grajf, već mnogo toga promijenio, da ga treba sistematizovano koristiti i da je istina jedna, a to je da genocida nije bilo.

    “Na sve to je Nezavisna međunarodna komisija najbolje odgovorila i to zaista treba koristiti jer je sistematizovano od ljudi čije je znanje, ali i autoritet, neosporno. Tako da, u tom pogledu, ovaj izvještaj dosta toga mijenja”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da nikada neće prihvatiti navode da se u Srebrenici dogodio genocid, te da je zarad odbrane tog stava spreman da ode na robiju.

    “Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije desilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktuelna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktualizuje i `sada se sve zna`. Istina je jedna da genocida nije bilo”, rekao je Dodik za “Srpski telegraf”.

    On je ocijenio da je nelegitimno imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH odmazda međunarodne zajednice okupljene oko SAD i Velike Britanije prema Republici Srpskoj, te da BiH ne liči na onu “napisanu” u Dejtonskom sporazumu.

    Dodik kaže da je odnos sa Srbijom za njega primaran i da se ne bi distancirao od Beograda zarad boljih odnosa sa Zapadom, ističući da mu je važno da ono što radi prepozna narod koji ga je birao.

    “Srbija je matična zemlja srpskog naroda. Mislim da Zapad suštinski griješi prema srpskom narodu. Saradnja s njima je suštinski nemoguća, naravno ako se stav Zapada ne promijeni, bar kada je u pitanju uvažavanje naših interesa i prava, jednako kao i svih drugih. Sa ovom koncepcijom Zapada smatram da su pregovori gotovo nemogući, ali i da se stvari promijene kada je riječ o Zapadu, saradnja sa Srbijom bi i dalje bila primarna”, naglasio je Dodik.

    Upitan da li i dalje vjeruje da je ujedinjenje Srbije i Republike Srpske moguće, o čemu je često govorio, Dodik je rekao da je to “sve hipotetički” i da sve zavisi od razvoja međunarodnih, globalnih i regionalnih odnosa.

    “Naravno da je sasvim prirodno da postoji težnja da se jedan isti narod ujedini. Kao i svi drugi narodi što imaju pravo na svoju jedinstvenu i teritorijalnu organizaciju tako i mi imamo to pravo i stojim pri stavu da od toga ne treba odustati. S druge strane sam savršeno svjestan da to nije trenutak u kom mi živimo, ali ono u šta sam siguran jeste da ta ideja treba da živi sve do njenog ostvarenja”, rekao je Dodik.