VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vidović pozvao zemlje regiona da ponište priznavanje samoproglašenog Kosova

    Vidović pozvao zemlje regiona da ponište priznavanje samoproglašenog Kosova

    Rusija je svojim djelovanjem ogolila licimjerstvo međunarodne zajednice ali i naših najbližih komšija. Pokazalo se da se odluke koje one donose  ne temelje na međunarodnom pravu već na politici interesa, izjavio je Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.

    Vidović postavlja pitanje, kako drugačije komentarisati zemlje koje osuđuju narušavanje teritorijalnog itengriteta Ukrajine a podržavaju narušavanje teritorijalnog itengriteta Srbije?

    “Pozivam prije svega naše susjedne zemlje, Hrvatsku i Crnu Goru da pokažu da nisu slijepi robovi tuđih interesa, već da su suverene zemlje koje poštuju međunarodno pravo i ponište odluku kojom su priznali samoprozvano Kosovo. Tačnije da  ispoštuju teritorijalni itengritet Srbije zasnovan na rezoluciji 1244 Ujedinjenih Nacija. Neka svojim primjerom pokažu drugim zemljama da niko nije iznad prava i zakona. Ukoliko to ne urade dokazuju da su samo beskičmenjaci koji nemaju svoj stav i da samo rade kako im drugi nalažu”, zaključuje Vidović

  • Cvijanovićeva poručila Turkovićevoj “Nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim lične ili partijske”

    Cvijanovićeva poručila Turkovićevoj “Nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim lične ili partijske”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Predsjedništvo BiH nije debatovalo o krizi u Ukrajini, niti da su donošene bilo kakve odluke, te da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim ako nisu lični ili stavovi njene političke partije.

    Komentarišući oglašavanje Turkovićeve na društvenim mrežama o ovoj temi, Cvijanovićeva je navela da se Turkovićeva kao izvođač spoljne politike, koju definiše Predsjedništvo, tu ne pita ništa.

    – Bisera Turković je samo izvođač nečega što jeste spoljna politika. Ona nije kreator, niti neko ko utvrđuje stavove i određene platforme. To je Predsjedništvo – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Gradišci.

    Cvijanovićeva je naglasila da ako se govori o međunarodnom pravu, onda ono mora da se brani na svakom terenu, svakog dana, svake godine i na svakom primjeru.

    – Mi smo, nažalost, u bližoj prošlosti imali mnogo situacija da je kršeno međunarodno pravo. Konačno, živimo u državi u kojoj se krši međunarodno pravo. Dejtonski sporazum krše oni koji bi trebali da ga čuvaju i unapređuju . navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je naglasila da BiH nema stav o ovom pitanju, osim pojedinačnih, ličnih i partijskih stavova.

    – Smatram da ako živite u višenacionalnoj zajednici, tamo gdje imate različite agende, a očito da u ovoj zemlji postoje različite političko-etničke agende, onda treba da se uzdržite od bilo čega i da zadržite neutralnu poziciju – dodala je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, svi političari u BiH treba da se uzdržavaju od smještanja BiH, kao višenacionalne zajednice, bilo gdje gdje joj nije mjesto.

    . Mi smo previše mali, mnogo puta su nas uvlačili u nešto što su neki problemi svjetskih ili malo širih razmjera. Ali, tu su nas drugi uvlačili, mi se tamo nikad nismo smještali – naglasila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da je ovdje potrebna lokalna priča koja se odnosi na to kako urediti odnose u okviru BiH, kako obezbijediti da se ovdje poštuje međunarodno pravo.

  • Dodik: Za BiH najbolje da ostane izvan događaja oko Ukrajine

    Događaji u Ukrajini pokazuju da je politika da BiH ostane izvan NATO integracija koju je vodila RS bila dobra, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva.

    On je istakao da je za BiH najbolje da ne participira jer, kako je rekao, miješanje u te događaje ne bi bilo dobro ni za koga u BiH.

    Dodik je rekao da RS neće pristati da se Rusiji uvedu sankcije, te je ponovio da je najbolje za BiH da ostane neutralna. Što se tiče najave EU da će suspendovati 600 miliona evra projekata za izgradnju koridora Vc, Dodik je rekao da politka uslovljavajna nije ni održiva ni korisna.

    “Tačno je da mi moramo da izgradimo koridor Vc i najveći dio toga jeste EU finansiranje i dobra je stvar da je 40 odsto donacija EU. Ali ono što je loše je političko uslovljavanje”, rekao je Dodik.

    Rekao je da Amerika može samo fizički da ga eliminiše i da ništa drugo ne mogu uraditi svojim sankcijama.

    “Jedine sankcije koje bi na mene mogle da utiču je da mi ih srpski narod uvede na izborima”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da niko ne treba da sumnja da će RS nastaviti svoju politiku, uprkos tih najavljenih mjera, koje mu je, kako je naglasio, prenio I evropski komesar za proširenje Oliver Varheji, odnosno da će biti uskraćena sredstva sve dok se predstavnici RS ne vrate u bh. Institucije.

    “Poznato je pozicioniranje FBiH o tome a ja i mi u RS s druge strane ne možemo da dozvolimo bilo kakvu politiku koja bi ugrozila naše odnose s Rusijom”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je bez odluke UN-a dozvoljeno bombardovanje Srbije i podrška nezavisnosti Kosova, te da to pokazuje neprinipijelni odnos Zapada.

    Dodik je rekao da se ta neprincipijelnost pokazala u stalnom narušavajnu Dejtonskog sporazuma što je nazvao kršenjem međunarodnog prava.

    Dodik je rekao da bi trebalo da se usljed tih događaja stavi fokus na ekonomiju, a posebno na činjenicu da, kako je rekao, Centralna banka ima 400 miliona evra više nego što ima emisiju konvertibilne marke.

    On je rekao da će predložiti da se entiteti dogovore da se tih 400 miliona evra iskoristi za formiranje robnih rezervi.

    “Veoma realna su očekivanja da će doći do nestašice nekih roba široke potrošnje i u tom smislu treba hitno reagovati”, rekao je on i dodao da će u skladu s svojim nadležnostima predložiti da se izmijene odgovarajući zakoni.

    Dodik je rekao da će zbog događaja na istoku doći do rasta cijene nafte, a da će to prouzrokovati rast ostalih cijena, te da bi ovih 400 miliona evra moglo biti iskorišteno za stvaranje adekvatnih zaliha.

    Dodik je rekao da će od Cetralne banke BiH tražiti da ukine pravo komercijalnih banaka da se na depozite javnih institucija plaćaju negativne kamatne stope. Rekao je da na taj način RS gubi veliki novac, umjesto da ima kamatu na svoje depozite.

    Takođe je rekao da će tražiti da se osuđenicima koji su odležali zatvorske kazne a koji ponove krivično djelo automatski presudi dvostruka zatvorska kazna, te da je to praksa brojnih zemalja. Takođe je rekao da se idalje zalaže za uvođenje diferencirane stope PDV-a.

    Dodik je rekao da je Dom naroda BiH zaključio da Centralna izborna komisija BiH nije legalno izabrana, te da to predstavlja novu realnost, te da je treba staviti u legalne tokove. Zaključio je da je teško predvidjeti hoće li biti izbora ili ne uz napomenu da su odnosi između Bošnjaka i Hrvata zakovani.

    Rekao je da je najveća korupcija u BiH da je savjetnik bivšeg ministra bezbjednosti bio na direktnoj vezi s onima koji su se bavili prodajom droge.

    Dodik je rekao da idalje nisu prestali razlozi zbog kojih je Narodna skupština RS donijela zaključke o neučestvovanju u odlučivanju u bh. organima jer je zakon o genocidu koji je nametnuo Valentin Incko idalje na snazi. Dodao je da će samo zbog teške ekonomske situacije predstavnici institucija RS učestvovati u donošenju odluka, kako ne bi došlo do još većeg ugrožavanja ekonomije.

  • Izetbegović pisao Borelu: BiH se neće raspasti

    Izetbegović pisao Borelu: BiH se neće raspasti

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović uputio je pismo visokom predstavniku Evropske unije (EU) za spoljnje poslove i bezbjednosnu politiku Džosepu Borelu.

    U pismu Izetbegović ističe kako “cijeni napore koje EU i Borel lično ulažu u pružanje podrške BiH na putu ka punopravnom članstvu, te da je nemjerljiv doprinos EU koji domaće institucije imaju u provođenju reformi, čiji je cilj prosperitetna država u kojoj se u punoj mjeri primjenjuju svi evropski demokratski standardi”.

    Takođe je istako da “cijeni Borelov angažman u posljednjim mjesecima, tokom krize izazvane nasrtajima vlasti RS na ustavnopravni sistem BiH”.

    “Međutim, želim Vam sugerisati i zamoliti Vas da u Vašim javnim nastupima izbjegnete spominjanje ‘raspada Bosne i Hercegovine’, jer se time stvara narativ da je tako nešto moguće. Raspad Bosne i Hercegovine nije moguć i neće se desiti. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, članica Ujedinjenih nacija i o njenom raspadu se ne može, niti bi se smjelo govoriti”, navodi se u Izetbegovićevom pismu.

    Izetbegović je podsjetio da će se “naredne sedmice obilježiti 30. godišnjica održavanja Referenduma o nezavisnosti BiH, kojem su se odazvale dvije trećine građana, glasajući skoro stoprocentno za nezavisnost BiH”.

    “Nakon izglasavanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja, BiH je bila izložena strahovitoj agresiji, koja je kulminirala genocidom u Srebrenici. I u takvim okolnostima njen teritorijalni integritet je sačuvan, jer su stotine hiljada patriota bile spremne rizikovati i gubiti živote u odrbrani slobode i vlastite države”, dodaje Izetbegović.

    Predsjednik SDA je ocijenio da je, kako je naveo “opravdana zabrinutost zbog politike Milorada Dodika, ali da ona ne može ugroziti teritorijalni integritet BiH, ali da može ugroziti mir i stabilnost u čiju su izgradnju i očuvanje građani BiH, zajedno sa SAD, EU i kompletnom međunarodnom zajednicom, uložili mnogo”.

    “U tom slučaju, mir i stabilnost ne bi bili ugroženi samo u BiH, već i u cijeloj regiji, pa i dijelovima Evropske unije”, tvrdi Izetbegović.

  • Odbor parlamenta RS odgovorio Ustavnom sudu BiH: Odbaciti zahtjev Bošnjaka

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovor Ustavnom sudu BiH na zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji je pokrenulo sedam delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Odbor smatra da, u pogledu samog podnosioca ovog zahtjeva, odnosno njegove legitimacije da podnese zahtjev, dio Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nema Ustavom Bosne i Hercegovine predviđenu procesnu mogućnost za njegovo podnošenje.

    Odbor podsjeća da Vijeće naroda Republike Srpske ne predstavlja jedan, poseban dom Narodne skupštine Republike Srpske, niti poseban zakonodavni organ, kao ni posebno tijelo za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda.

    Zbog navedenog, Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine navodi da je podnošenje ovog zahtjeva suprotno članu VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i da Ustavni sud nema ustavni osnov za njegovo razmatranje istog i dužan je da ga odbaci.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske dodaje da Ustavni sud BiH nema ovlašćenje da proširuje svoju nadležnost suprotno strogim granicama koje postavlja Ustav BiH, a odluke donesene van osnova nadležnosti nisu valjane.

    Pored činjenice da ovaj zahtjev zbog nepostojanja aktivne legitimacije nije osnovan i da ga je Ustavni sud BiH trebao odbaciti, Odbor ističe da je zahtjev i meritorno neosnovan zbog pogrešnog tumačenja Ustava BiH koje za posljedicu može imati direktno ugrožavanje integriteta institucija BiH i organa Republike Srpske, kao i njihovih nadležnosti, što je ništa drugo do kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske navodi da podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti imaju kontinuiranu tendenciju da dokinu nadležnosti entiteta predviđene Ustavom BiH, s ciljem izvršenja promjene već postojeće podjele nadležnosti koja je propisana Ustavom BiH, što predstavlja direktnu povredu ustavnosti.

    “Jasno je da se ovakvim postupanjem sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske direktno ugrožava Dejtonski mirovni sporazum i poredak koji je njim uspostavljen”, navodi je u odgovoru Ustavnom sudu BiH.

    Odbor smatra da iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, nije jasno da li podnosioci imaju za cilj da podnošenjem zahtjeva pred Ustavnim sudom ostvare zaštitu ustavnosti i zakonitosti, ili je, pak njihov cilj pokušaj potvrđivanja visokog predstavnika kao institucije BiH, odnosno kako se navodi “postupajuće vlasti BiH” što je u potpunosti suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu u cjelini.

    Odbor za ustavna pitanja ističe da Venecijanska komisija u studiji u kojoj se bavi ovlaštenjima visokog predstavnika ističe da “demokratski princip suvereniteta naroda traži da zakone usvaja tijelo koje je narod izabralo. Član 3. (prvog) Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima traži da zakonodavno tijelo bira narod, a ovo pravo je lišeno svog sadržaja ako zakone usvaja neko drugo tijelo”.

    Odbor ističe da se Odlukom visokog predstavnika, kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, krši pravo na slobodu izražavanja propisanu Ustavom BiH, Ustavom Republike Srpske, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.

  • “Prvi mart nikada neće biti zajednički praznik”

    Prvi mart je datum kada je u BiH počeo građanski rat i to nikada neće biti zajednički praznik, istakao je ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija.

    BiH na ovakav način nikada neće imati zakon o praznicima – rekao je Samardžija za RTRS, komentarišući instrukcije ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković koju je uputila diplomatsko-konzularnoj (DKP) mreži povodom obilježavanja 1. marta.

    On je dodao da srpski ambasadori predstavljaju jednu trećinu mreže ambasada BiH u svijetu.

    – Poznato je da Turkovićeva u zadnje dvije godine zaobilazi ambasade gdje sjede srpski ambasadori. Tako je bilo i u Vašingtonu. Posjetiti SAD, a ne obići ambasadora je nepoštovanje vlastite zemlje. I nema razloga da ne tražimo i njen opoziv – naglasio je Samardžija.

    Komentarišući ukrajinsku krizu, Samardžija je rekao da situacija u Donbasu nije dobra.

    – Predsjednik Rusije Vladimir Putin traži od Oružanih snaga Rusije da osiguraju mir. Veliki broj izbjeglica je u Rusiji, sa druge strane intezivno naoružavanje Ukrajine i to sve ne miriše na dobro – ocijenio je Samardžija.

  • Zajednička diplomatija BiH odavno ne postoji

    Srpski ambasadori i generalni konzuli BiH uputili su ovih dana otvoreno pismo ministarki inostranih poslova, Biseri Turković, u kojem je obavještavaju da neće prihvatiti njenu instrukciju i obmanjivati zemlje prijema “lažno im tumačeći dan kada je počeo tragični sukob u BiH kao nepostojeći državni praznik”.

    Ovo pismo je bilo dovoljno da se ponovo na noge dignu sarajevski političari, koji su odgovor Turkovićevoj protumačili kao udar na državu. S druge strane, pismo srpskih diplomata u Republici Srpskoj je dočekano s odobravanjem, ističući kako je Turkovićeva po ko zna koji put izašla iz okvira svojih nadležnosti, te podsjetivši da BiH još nema zakon o praznicima, pa se 1. mart ne može smatrati državnim praznikom, kako ona tvrdi.

    Instrukcija
    Turkovićeva je u instrukciji upućenoj 16. februara svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH zahtijevala od ambasada i generalnih konzulata BiH da, povodom 30 godina od tzv. “dana nezavisnosti BiH”, 1. marta ove godine obilježe ovaj nepostojeći praznik, te da se ministarstvima inostranih poslova zemalja prijema uputi zvanična nota sa obavještenjem o ovom spornom prazniku.

    Osamnaest srpskih ambasadora i konzula upozorili su da Turkovićeva ovom instrukcijom, kao i ranijim sličnim postupcima, urušava ustavni poredak BiH u kontinuitetu, zloupotrebljavajući poziciju ministra i uzurpirajući dejtonsku nadležnost Predsjedništva BiH nad spoljnom politikom.

    Srpske diplomate su zaprijetile Turkovićevoj da će “njene zloupotrebe i nelegalne instrukcije, kao i sada, javno saopštavati kako domaćoj, tako i međunarodnoj javnosti”, te da će isticati njihovu zabrinutost za “budućnost državne zajednice čije temelje ministarka uporno urušava ovakvim postupcima”.

    Da li “rat” Turkovićeve i srpskih diplomata može ostaviti dugoročne posljedice na diplomatiju Bosne i Hercegovine?

    Srozan ugled
    Diplomata Lučiano Kaluža ocjenjuje za Srpskainfo da se ugled BiH ne može srozati više nego što je već srozan.

    Dodaje da je diplomatija BiH na samom dnu i niko je više ozbiljno ne shvata.

    – Provođenje spoljnje politike je ostavljeno šefovima DKP da je uređuju po svom nahođenju. Diplomatija je potpuno razrušena i ne postoji. Šefovi DKP odavno rade samo u saradnji sa svojim članom Predsjedništva, jer Predsjedništvo u cjelini ne radi posao koji bi trebalo da radi – kaže Kaluža.

    On ističe da bi svaki ministar inostranih poslova morao da ima sluha i razumijevanja za stavove unutar BiH, ali da je očito da ga Turkovićeva nema. Kaluža kaže da nijedan ministar, ako zna da će izazvati reakciju u više od trećine DKP, ne bi smio da pravi propuste kakve pravi Turkovićeva.

    Komentarišući posljednje pismo Turkovićeve, Kaluža ističe da se 1. mart nije obilježavao ni dok je on bio generalni konzul BiH u Njemačkoj, iz istog razloga koji su sada u svom pismo navele srpske diplomate.

    – To nije ništa novo, samo što to nije bilo toliko zvučno i glasno rečeno kao sada. Važno je što su diplomate iz Srpske napokon glasno rekle svoj stav cjelokupnoj javnosti i time dali do znanja da više nema prostora za bilo kakvo nametanje – ističe Kaluža.

    Navodi da je reagovanje srpskih diplomata samo posljedica ranijih stavova ministarke Turković o nizu drugih pitanja.

    Pismo srpskih diplomata Kaluža naziva vraćanjem diplomatije u one okvire u kojima ona treba da funkcioniše unutar BiH.

    – Dakle, Predsjedništvo je jedino nadležno za provođenje spoljnje politike i jedino ono ima pravo da utvrđuje korake i principe. MIP je samo tehnički alat i podrška Predsjedništvu u provođenju te politike, i to je ono što se mora znati – zaključuje Kaluža.

  • Čović o reformi Izbornog zakona u BiH “U ovoj sedmici bi se možda i mogli okončani pregovori”

    Čović o reformi Izbornog zakona u BiH “U ovoj sedmici bi se možda i mogli okončani pregovori”

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i HDZ BiH izjavio je u ponedjeljak u Ljubuškom kako bi se moglo dogoditi da čak u ovoj sedmici budu završeni pregovori oko izborne reforme u BiH.

    Vrata su kao i dosad potpuno otvorena. Moramo se razumjeti, dostignuti nivo unaprijediti, a moglo bi se dogoditi da čak u ovom tjednu budu i okončani ti razgovori – kazao je prvi čovjek HNS u izjavi za medije.

    Naveo je i kako očekuje ohrabrenje međunarodne zajednice za nastavak pregovora.

    – Ako to bude kako ja očekujem, onda mi ulazimo u potpuno nove faze razgovora. Dimenziju koja više neće spominjati ovu napetost u političkom smislu, nego dati jednu novu vrijednost – ocijenio je Čović.

    Dodao je da mu se optimizam polako vraća jer bez njega, kako kaže, nema sreće.

    Čović je govorio i o zaključcima HNS, kazavši kako komentara na njih ima jako puno, no smatra da su oni u potpunosti okrenuti prema BiH.

    – Mislim da moramo biti zadovoljni s onim što smo uradili i zajedništvom koje je proisteklo iz tog duha održanog sabora, kao i kvalitetom zaključaka koji su do kraja okrenuti našoj BiH, našem narodu… – naglasio je.

    Napomenuo je kako su oni odaslati na svaku bitnu međunarodnu adresu koja je imala interesa prema onom što HNS radi u posljednjih nekoliko godina u BiH.

    – Većina reakcija koje sam ja čuo i od osoba s kojim sam razgovarao bila je krajnje pozitivna prema zaključcima koje smo dali – kazao je Čović.

    On nije želio komentarisati izjave bošnjačkih političkih predstavnika o spomenutim zaključcima, kazavši samo kratko kako svako ima pravo na svoje mišljenje.

    – Kad svi sagledaju ono što smo stvarno napisali i poruku koju smo poslali, ja sam siguran da će svi oni na kraju jednoglasno podržati zaključke, kao što smo to uradili i mi u HNS – zaključio je Čović, prenosi Avaz.

  • Dodik: Ako budu sankcije za Srpsku, nema ni razvojnih projekata za FBiH

    Dodik: Ako budu sankcije za Srpsku, nema ni razvojnih projekata za FBiH

    Ako Savjet EU donese odluku da uvede sankcije Republici Srpskoj, onda RS neće dati saglasnost ni za jedan razvojni projekt u FBiH, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sjednice Predsjedništva stranke.

    On je dodao da SNSD odbacuje “površnu i navijačku” odluku Evropskog parlamenta o sankcijama i dodao da Savjet EU nema ni jedan razlog da priča o sankcijama.

    Odgovarajući na pitanje o izjavama Analene Berbok, ministarke spoljnih poslova Njemačke, o tome da treba uvesti sankcije RS, Dodik je rekao da ona iznosi laži na javnoj sceni i da bez skrupula nameće svoju mržnju prema Srbima i RS.

    “Njena politika neće biti podržana. Ja tačno znam broj zemalja EU koje se nisu uključile u to što ona traži”, rekao je Dodik.

    Govoreći o imenovanju Manuela Saracina za specijalnog izaslanika za zapadni Balkan Vlade Njemačke, o čemu su “Nezavisne” ekskluzivno prve pisale, Dodik je pojasnio da se radi o savjetniku ministarke Berbok i da ne zna šta je njegova uloga.

    “Šta će nam svi ti izaslanici? Mi nemamo vremena nego da primamo sve te izaslanike koji nemaju nikakvog uticaja. Onog Britanca Piča neće EU, neće s njim da razgovaraju, pa sad traži da Britanija i Amerika nešto zajedno rade”, rekao je Dodik.

    Govoreći o odlukama Hrvatskog narodnog sabora, Dodik je rekao da su odluke u vezi s Izbornim zakonom razumljive za RS, i optužio je Bošnjake da ne dozvoljavaju ni Srbima ni Hrvatima da imaju prava koja pripadaju konstitutivnim narodima.

    “Ne razumijemo zašto muslimani ne dozvoljavaju nijednom narodu njihova prava. Ne vidimo da je taj njihov koncept stabilan. Vidimo bolesnu političku ambiciju u kojoj muslimani žele napraviti državu za sebe”, rekao je Dodik.

    Rekao je da će Srpska tražiti da RS sprovede izbore na lokalnom nivou, ističući da je sadašnji koncept nametnut, te da se želi samo ono što piše u Ustavu.

    Govoreći o 14 ključnih prioriteta EU, Dodik je rekao da je RS za njihovo ispunjavanje, ali samo da se svi prioriteti sprovedu odjednom, a ne da se, kako je naveo, pitanja o Ustavnom sudu BiH i OHR-u ostavljaju za kasnije, a da se sada žele usvojiti zakoni o javnim nabavkama.

    Što se tiče izbora za savjete mjesnih zajednica u Banjaluci, Dodik je naglasio da je uspjeh SNSD-a pokazao da ta stranka jača.

  • Lider PDP-a ocijenio: Zabrinjava priča o finansijskim sankcijama po Srpsku

    Predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović rekao je da zabrinjava priča o finansijskim sankcijama i uskrađivanju sredstava iz EU fondova po Republiku Srpsku.

    Borenović je rekao kako se “nikada nisu bavili sankcijama protiv bilo kojeg pojedinca u zemlji”.
    Izbore za članove savjeta mjesnih zajednica u Banjaluci ocijenio je interesantnim s obzirom na to da je na njih izašao veći broj građana u odnosu na prošli put.