VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Čović: Oni koji ne osjećaju potrebu da budu danas ovdje, to je njihov izbor

    Čović: Oni koji ne osjećaju potrebu da budu danas ovdje, to je njihov izbor

    Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović kazao je kako će stranke okupljene oko HNS-a danas poslati snažnu političku poruku koja će biti znak jedinstva hrvatskog naroda u BiH.

    “Želimo poslati poruku žiteljima BiH, svima partnerima s kojima dijelimo vlast, međunarodnim institucijama i primarno svom narodu, da želimo skrbiti o njemu, da mu osiguramo dostojan život u BiH, da osiguramo potpunu ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH i da ćemo mu zasigurno osigurati legitimne predstavnike na svim razinama vlasti u BiH”, izjavio je Čović, kako piše Fena, uoči početka zasjedanja HNS-a.

    Pozivnicu za učestvovanje na vanrednom zasjedanju HNS-a dobilo je 630 izaslanika (zastupnici političkih stranaka članica HNS-a u opštinskim i gradskim vijećima, kantonalnim skupštinama, federalnom i državom parlamentu, opštinski načelnici i gradonačelnici, te kantonalni, federalni i državni ministri).

    Najavljeno je da će HNS usvojiti niz zaključaka vezano za aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva.

    Nacrt zaključaka procurio je u javnost dan uoči zasjedanja, a u tim zaključcima se, među ostalim, navodi kako će se pokušaj raspisivanja Opštih izbora, ako se prije toga ne postigne politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, smatrati “neustavnim i antidejtonskim činom” te će HNS pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

    U posljednjem zaključku stoji da će HNS “obvezati svoje članice da ukoliko ne budu mogli u cijelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”.

    Čović prije početka zasjedanja nije želio komentarisati te navode. Kazao je kako će po završetku zasjedanja javnost dobiti na uvid tekst zaključaka te da će o njima tada moći više govoriti.

    Takođe, nije htio komentarisati nedolazak određenih stranaka. “Osobno, pozvali smo sve da budu dio zajedništva. U tom smislu smo sjednicu i zatvorili za javnost kako bismo se posvetili hrvatskom narodu u BiH, a ne za skupljanje političkih bodova određenih stranaka. Svi oni koji ne osjećaju potrebu da bi bilo danas ovdje u ovom, možemo reći i povijesnom trenutku, to je njihov izbor”, zaključio je Čović, a prenosi Bljesak.info.

    Sjednica HNS-a zatvorena je za javnost, a po završetku zasjedanja najavljena je konferencija za novinare.

  • Dodik: Šarović i Borenović tražili da budem sklonjen sa političke scene

    Dodik: Šarović i Borenović tražili da budem sklonjen sa političke scene

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je večeras da su predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović tražili od SAD i zapadnih zemalja da mu budu uvedene sankcije i da bude sklonjen sa političke scene.

    “Bez obzira na sve, spreman sam na ličnu žrtvu. Cilj mi je da sačuvam Republiku Srpsku, srpski narod i njegova prava”, rekao je Dodik večeras novinarima u Donjoj Piskavici kod Banjaluke.

    Dodik je naglasio da Republika Srpska ima prijatelje u EU i svijetu.

    “Ranije je bilo malo zemalja koje su bile spremne stati iza Republike Srpske, osim Rusije. Vidjećete sad u ponedjeljak u EU kako to izgleda, u Savjetu Evrope i na nekim drugim mjestima”, izjavio je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    On kaže da se mora izdržati administraciju predsjednika SAD Džozefa Bajdena jer ima još dvije i po godine mandata, dok, kako ističe, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar “više nema ništa”.

  • Čubrilović: Rješenje u BiH – kompromis svih naroda

    Čubrilović: Rješenje u BiH – kompromis svih naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je rješenje u BiH kompromis svih naroda, ali da, nažalost, nema odgovora iz političkog Sarajeva iako iz Srpske već nekoliko mjeseci postoje pozivi na dijalog.
    Čubrilović je za beogradske “Večernje novosti” rekao da je na tom planu otvoren proces vraćanja nadležnosti na nivo Srpske sa nivoa BiH, jer se želi razgovor sa drugom stranom u BiH.

    On je ocijenio da nisu tačne optužbe političkog Sarajeva da Skupština ruši BiH usvajanjem dokumenta u vezi sa vraćanjem nadležnosti.

    “Narodna skupština kao najviši zakonodavni organ Srpske i sastavni dio dejtonske BiH štiti ustavnost i zakonitost, ali i interese Srpske i srpskog naroda”, naveo je Čubrilović.

    On je rekao da Skupština ni slučajno ne iskače iz ustavnih okvira, te da su sve njene odluke i zakoni, koje većina medija u Federaciji BiH “krsti” kao neustavne, u skladu su sa Ustavom BiH i Ustavom Srpske.

    “Navešću usvajanje Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Srpske /VSTS/. Po Ustavu BiH, pravosuđe je u nadležnosti entiteta i Srpska ne pokušava da preuzme ništa što joj ne pripada. VSTS Srpske je postojao i ranije sve dok ga 2002. nije ukinuo visoki predstavnik u BiH i nametnuo Zakon o VSTS BiH, te nam na taj način oduzeo ovlašćenje”, objasnio je Čubrilović.

    U vezi sa najavljenim sankcijama rukovodstvu Srpske i njenim političkim predstavnicima zbog poslednjih odluka Skupštine, Čubrilović je rekao da su na tom planu prisutni nepoznavanje odnosa unutar BiH i olako donošenje zaključaka koje ništa ne koštaju one koji ih donose.

    On je rekao da to ostavlja posljedice na odnose unutar naroda u BiH, kao i da nakaradno gledanje stranaca na unutrašnja dešavanja u BiH i sankcije nikada i nikome ništa dobro nisu donijele, pa ni onima koji ih traže.

    Čubrilović je istakao da su nekorektne i zlonamjerne priče i zaključci da je SNSD-u i njegovom lideru Miloradu Dodiku dopušteno da “privatizuju” Skupštinu.

    “Rad svakog zakonodavnog organa, bilo gdje u svijetu diktira parlamentarna većina. SNSD ima najveći broj poslanika i potpuno je logično da je njihova politička snaga unutar Narodne skupštine najjača. Tu ni slučajno nije riječ o bilo kakvoj privatizaciji parlamenta”, rekao je Čubrilović.

    Kada je riječ o pristiglom upitniku Skupštini iz OHR-a, Čubrilović je naveo da do danas nije dobio sličan dopis u kome su narodnim poslanicima upućena pitanja, i to ona za koja nije siguran da li je riječ o intervjuu, anketi ili o ispitivanju javnog mnjenja.

    “S obzirom da se u adresi na koju treba vratiti odgovore navodi riječ upitnik, mislim da je neki činovnik u OHR odlučio da se bavi istraživanjem javnog mnjenja. Jer je pitati poslanike zbog čega su radili svoj posao, diskutovali i donosili odluke, u najmanju ruku nedopustivo”, ocijenio je Čubrilović.

    On je istakao da su saslušavanja poslanika u Tužilaštvu BiH zbog odbacivanja odluka visokog predstavnika pritisak na Narodnu skupštinu da ne vrši svoju ustavnu ulogu, kao i pokušaj zastrašivanja.

    Svaka posebna sjednica parlamenta, kaže Čubrilović, bila je promocija Srpske, na njima je došla do izražaja zaštita vitalnog i nacionalnog interesa Srpske. “Srpska je postala vidljivija i na nivou BiH, te presudna u donošenju veoma važnih i bitnih odluka”, zaključio je Čubrilović.

  • Borenović: Ko su ovi iz Hrvatske da se petljaju u naše stvari, u pravo našeg naroda da bira i bude biran

    Borenović: Ko su ovi iz Hrvatske da se petljaju u naše stvari, u pravo našeg naroda da bira i bude biran

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kaže kako nevjerovatna arogancija zvanične Hrvatske prelazi svaku mjeru, uplitanjem najviših zvaničnika u pitanje trebaju li u Republici Srpskoj i BiH biti održani izbori.

    “Ko su oni da se petljaju u naše stvari, u ljudsko pravo našeg naroda da bira i bude biran”, rekao je Borenović.
    Borenović je rekao da nema smisla bilo kakvo ucjenjivanje i dovođenje u pitanje održavanje izbora 2. oktobra, kako je zakonom propisano.


    “Jasno je da vladajućim političkim strukturama nije u interesu da se izbori održe, pa vade džoker ‘pozovi prijatelja’, a tu prvenstveno, u ovom slučaju mislim na SNSD i HDZ. Neprijateljstva nam ne trebaju, ali hrvatski zvaničnici od kojih su se neki već osramotili izjavama o Srbima, poput one kada nas je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nazvao šakom jada, nikako ne mogu imati prijateljske namjere prema nama. O održavanju izbora kod nas sigurno neće odlučivati Hrvatska, koliko god neki to željeli. Izbora će biti, naš narod će ove godine odlučivati o svojoj budućnosti i o tome neće pitati hrvatske zvaničnike”, rekao je Borenović, dodajući ako već predsjednik i premijer Hrvatske toliko brinu o Republici Srpskoj i BiH, neka razmotre drugo rješenje za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada, a ne na Trgovskoj gori, čime se ugrožava zdravlje preko 200.000 naših građana.

  • Treći entitet ako ne bude dogovora o izbornom zakonu

    Treći entitet ako ne bude dogovora o izbornom zakonu

    Hrvatski narodni sabor sutra će održati sjednicu u Mostaru, a u medije su procurili zaključci koji bi trebali biti usvojeni.

    Naročito je sporan posljednji zaključak u kojem se ističe namjera formiranja neke nove institucionalne ili teritorijalne organizacije (što bi suštinski mogao biti treći entitet), ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji se tiču reforme Izbornog zakona.

    Prema dokumentu koji je objavio Bild.ba, portal blizak HDZ-u, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usaglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.

    Moguće je da se dogode manje izmjene tokom petka i subote ujutro, ali kako tvrdi izvor iz HNS-a za ovaj portal, “to bi trebalo biti to”.

    Sporni, sedmi zaključak glasi: “Hrvatski narodni sabor obavezuje svoje članice da, ukoliko ne budu mogle u cijelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, zajamčena Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”.

    Dakle, ovdje je jasno da “nova institucionalna i teritorijalna organizacija BiH” nije ništa drugo nego stvaranje trećeg entiteta.

    Inače, prvi zaključak HNS-a glasi: “Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a BiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okvirni sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti.”

    U drugom zaključku se navodi da “Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uslovi za održavanje Općih izbora 2022”.

    “Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidejtonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava”, piše u zaključku HNS-a.

    U zaključku broj tri HNS ističe je “Hrvatski narodni sabor spreman nastaviti pregovore o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice, kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora”.

    “Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH”, stoji u četvrtom zaključku.

    Peti zaključak se tiče Centralne izborne komisije.

    “Hrvatski narodni sabor smatra da je Centralna izborna komisija uspostavljena izvan zakona i predviđenih procedura te kao takva nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja općih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.

    Šesti zaključak glasi: “Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavnopravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda”.

  • Dodik: Džaferović domaćin prvih mudžahedinskih jedinica na tlu Evrope

    Dodik: Džaferović domaćin prvih mudžahedinskih jedinica na tlu Evrope

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Šefik Džaferović, “domaćin prvih mudžahedinskih jedinica na tlu Evrope, borac za islamsku državu na Balkanu”, za razliku od njega ima iskustva u prijetnjama miru i sigurno i svoje stavove koncipira na ratnoj prošlosti koju su obilježili i nekažnjeni ratni zločini nad srpskim stanovništvom.

    Prema Dodikovim riječima, Džaferović se, komentarišući stavove Evropskog parlamenta koji je raspravljao o situaciji u BiH, sjetio dijaloga u institucijama, ustavnog poretka i sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Nije jasno šta je njega kao člana Predsjedništva sprečavalo da u ove protekle tri godine vodi dijalog u institucijama u okviru ustavnog poretka i Dejtonskog mirovnog sporazuma. NJegova reakcija potvrđuje naše ranije teze da muslimani u BiH nisu spremni na dijalog i da očekuju da će sve što treba završiti za njih završiti neko drugi sa strane”, naglasio je Dodik.

    Dodik je naveo da “ako ga ne mogu pobijediti za pregovaračkim stolom ili na izborima oni prirodno očekuju da ga kazni Amerika ili EU”.

    “To je ta politika sa kojom Republika Srpska treba da uspostavi dijalog”, poručio je Dodik.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović pozvao je juče Savjet EU na uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima, ističući da je “Dodik prijetnja miru”.

    “Napad na Milanovića Komšićeva frustracija narodom koji lažno predstavlja”
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da lažni član Predsjedništva BiH Željko Komšić ne predstavlja nikoga u BiH, pa je skandalozno da kao praktično fizičko lice “drži slovo” predsjednicima Srbije i Hrvatske, država koje su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Dodik je naglasio da je najnoviji napad na hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića odraz Komšićeve lične frustracije narodom koji lažno predstavlja i plod kompleksa koje on ima u odnosu na državnika kakav je Milanović.

    “BiH nije sposobna ni da opstane, a kamoli da ovako nesređena postane NATO članica i predsjednik Hrvatske ima potpuno pravo kada kaže da BiH neće dobiti dozvolu za pristupanje NATO-u”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Komšić je usput zaboravio da o kretanju ka članstvu u NATO ne odlučuju samo muslimani i da je Republika Srpska rekla svoj stav o tome.

    “Zaboravio je i ko odlučuje u NATO-u o novim članicama, naivno vjerujući da ima neko u toj organizaciji ko bi BiH uopšte uzeo u razmatranje. Stoga je Komšićeva reakcija na stavove predsjednika Hrvatske samo kontinuitet loših poruka prema susjedima u nemogućnosti da se na konstruktivan i progresivan način priđe svim otvorenim pitanjima u BiH, pa i pitanju do kada će muslimani birati dva člana Predsjedništva BiH”, istakao je Dodik.

  • Čubrilović: Nepriznavanje Srpske od određenih političkih elita donosi probleme u BiH

    Čubrilović: Nepriznavanje Srpske od određenih političkih elita donosi probleme u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da iz Republike Srpske dolaze pozivi na dogovor u BiH koji će imati duži rok trajanja od bilo kog nametnutog rješenja.

    “Nepriznavanje Republike Srpske od određenih političkih elita iz drugih naroda sigurno donosi probleme u BiH”, rekao je Čubrilović, koji je i lider Demosa.

    Čubrilović je upozorio da jedan narod u BiH pokušava da ostvari dominaciju u odnosu na druga dva, što ne vodi ka stabilnosti ovih prostora.

    “Bilo je krajnje vrijeme da politički predstavnici Republike Srpske ukažu na nelogičnosti koje se dešavaju u BiH kroz određene odluke Ustavnog suda BiH i pojedinih međunarodnih predstavnika”, rekao je Čubrilović sinoć za prnjavorsku K3 televiziju.

    On je naglasio da je potreban veći stepen jedinstva u Republici Srpskoj po pitanju vitalnih interesa srpskog naroda, te dodao da je Srpska organizovaniji dio BiH u kome svi nivoi vlasti funkcionišu.

    Čubrilović je istakao da je Demos korektivni faktor na političkoj sceni Republike Srpske i BiH, dodajući da je zadovoljan situacijom u stranci, saopšteno je iz Demosa.

    “Naš osnovni moto je razumijevanje i kompromis. Stranačka infrastruktura Demosa je razvijena u svim dijelovima Republike Srpske, imamo prepoznatljive ljude i sva istraživanja govore da na narednim izborima možemo računati na izuzetno dobar rezultat”, rekao je Čubrilović.

  • Vidović iznio stav povodom izjave Eskobara da sarađuje sa opozicijom Srpske

    Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, oglasio se na društvenim mrežama, komentarišući navode specijalnog izaslanika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, o njegovoj saradnji sa pojedinim opozicionim političarima u Republici Srpskoj:

    https://www.facebook.com/vidovicsinisaofficial/posts/319370533549302

    “Stara narodna izreka kaže “jutro je pametnije od noći”, i tako, ni ja nisam imao želju odmah da reagujem kada sam sinoć saznao za izjavu Gabrijela Eskobara, kako sa predstavnicima opozicije Republike Srpske sarađuje s ciljem da se institucije Republike Srpke omalovaže i učine ništavnim. Odbijam i dalje povjerujem da se radi o istini i čekam da se neko iz opozicije izjasni po ovoj skandaloznoj izjavi.
    Gabrijel Eskobar je produžena ruka američke politike na Balkanu, politike koja želi da legalizuje otimačinu Kosova i Metohije, politike koja je dovela do bombardovanja Republike Srpske i Srbije, politike koja srpskom narodu želi nametnuti krivicu. A zbog ličnih političkih interesa, zbog želje za moći, pojedini političari Republike Srpske su spremni sarađivati sa njim.


    Poznaju li takvi ljudi stid i boje li se ičeg, da li je išta tim ljudima sveto?
    Koristoljublje nikad ne smije biti ispred interesa srpskog naroda i Republike Srpske. Ići protiv institucija Srpske je ići protiv volje naroda, a zaobići tu volju i sarađivati sa onima koji bi da Republiku Srpsku ukinu je najveći čin izdaje i njihovog ličnog poniženja. Kolegama iz opozicije poručujem da nije kasno da napuste tu destruktivnu politiku, da ne idu mimo volje i interesa Republike Srpske, i da, ako mogu, demokratski dođu na vlast, a ne praveći pakt sa đavolom.” – napisao je Vidović

  • Dom naroda BiH sljedeće sedmice opet o Inckovom zakonu

    Dom naroda BiH sljedeće sedmice opet o Inckovom zakonu

    Da li će „Inckov zakon“ sljedeće sedmice dobiti crveni karton u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i da li bi time bio otvoren put da OHR stavi taj zakon van snage, a da politički predstavnici sva tri naroda, napokon, sjednu za pregovarački sto i osmisle novi, koji bi bio prihvatljiv za sve u BiH?

    Odgovori na neka od ovih pitanja znaće se već sljedeće srijede za kada je zakazana sjednica Doma naroda, na kojoj će se raspravljati o nekoliko zaključaka SNSD, a među kojima je i onaj koji se tiče Inckovog zakona.

    Delegati SNSD, Lazar Prodanović, Dušanka Majkić, Nikola Špirić i Sredoje Nović su, naime, još 29. novembra prošle godine na sjednici Doma naroda predložili da se usvoji zaključak „da oni koji su kreirali poslednju odluku Valentina lncka istu i ponište”.

    Dogovor
    U konkretnom slučaju misli se na OHR, koji bi mogao, ako bi htio, da Inckovu odluku stavi van snage i prepusti političkim akterima u BiH da se sami dogovore oko budućeg zakona.

    – Savjet ministara BiH bi trebalo u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili „tragični sukob u regionu“, kako to definiše Dejtonski sporazum – navodi se u zaključku SNSD o kojem je u međuvremenu raspravljao i Kolegijum Doma naroda.

    S obzirom na to da Kolegijum Doma nije postigao saglasnost, zaključak će se naći na sjednici Doma naroda, a da bi bio usvojen, osim srpskih delegata, biće potrebna još najmanje tri glasa delegata iz Federacije BiH.

    Delegat Lazar Prodanović ističe da je ovaj zaključak na prošloj sjednici podržalo troje delegata HDZ BiH, te da vjeruje da će tako biti i ovaj put.

    – Potrebna su nam još tri glasa iz FBiH, i ako nas podrže delegati HDZ, zaključci će biti usvojeni. Zaključci koje smo predložili pozivaju na dijalog i zajednički dogovor vezano za donošenje izmjena Krivičnog zakona BiH. To bi stvorilo ambijent da se stavi van snage Inckov zakon – kaže Prodanović za Srpskainfo.

    On je podsjetio na ranije reakcije iz OHR da bi, u slučaju ako se postigne konsenzus u parlamentu na nivou BiH vezano za izmjene Krivičnog zakona BiH, Inckov zakon bio stavljen van snage.

    Signal
    Ako srpski i hrvatski delegati u srijedu dignu ruku i podrže zaključke, to će, kako ističe Prodanović, biti jasan signal da nametanja nisu rješenje već da je potrebno doći do kompromisa kako bi se usvojio zakon koji bi bio prihvatljiv za sva tri naroda u BiH.

    – Ranije je bilo prijedloga da prvo usvojimo Inckov zakon u parlamentu BiH, pa da se onda ide na izmjene tog zakona. To je za nas neprihvatljivo jer bi mu samim glasanjem za taj zakon dali legitimitet – poručuje Prodanović.

    Osim zaključka koji se odnosi na Inckov zakon, pred delegatima Doma naroda naći će se još četiri zaključka koje je predložio SNSD.

    U jednom od njih se kaže da je razlog za nefunkcionisanje Doma naroda bespravna odluka Valentina lncka, kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, što nije imao pravo.

    – Ovlaštenje za nametanje zakona od visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10. kao jedinom aneksu koji jasno određuje zadatke visokog predstavnika – navodi se u zaključku.

    Ustav
    U drugom i trećem zaključku se konstatuje da Ustavni sud BiH izlazi izvan svoje nadležnosti kada je u pitanju imovina entiteta.

    – Dom naroda konstatuje da Ustavni sud BiH, izlazi izvan svoje nadležnosti, donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina. Ustavom BiH regulisano je da sve vladine funkcije i ovlaštenja koja u ovom ustavu nisu izričito dodijeljena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima. Dom naroda konstatuje i da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu niti nadležnost da reguliše vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta, koji je u zajedničkom vlasništvu – navodi se u zaključcima koji će se naći pred Domom naroda.

    U trećem zaključku, o kojem će se raspravljati, navodi se da Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine RS za razgovor i dijalog između Srpske i Federacije BiH, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka – o mogućim rešenjima za BiH, te ih poziva na sveobuhvatni dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima u vezi s budućnošću Republike Srpske i Federacije BiH.

    Podsjećamo, na sjednici Doma naroda, 29. novembra 2021. godine, HDZ-ovi delegati, zajedno s delegatima iz reda srpskog naroda glasali su za zaključak kojim se traži poništavanje nametnutog Inckovog zakona.

    Riječ je o delegatima HDZ BiH u Domu naroda, Draganu Čoviću, Marini Pendeš i Lidiji Bradara. Zaključci SNSD tada nisu usvojeni jer nije bilo potrebne entitetske većine. Protiv su glasali svi politički predstavnici Bošnjaka, kao i Zlatko Miletić, pa su zaključci otišli na usaglašavanje na Kolegijum Doma naroda.

  • Džaferović podržao usvajanje amandmana EP: Dodik odbacio dijalog u institucijama

    Džaferović podržao usvajanje amandmana EP: Dodik odbacio dijalog u institucijama

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović podržao je usvajanje amandmana Evropskog parlamenta, u kojem se, kako se navodi u saopštenju, postupci vlasti RS jasno nazivaju secesionističkim, te se poziva Savjet Evropske unije na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH i njegovim saradnicima.

    “Više od dvije trećine zastupnika Evropskog parlamenta je precizno definisalo poteze vlasti entiteta RS kao neustavne i secesionističke. Jako je važno da su zastupnici građana Evropske unije prepoznali šta se dešava i da su odbacili retoričke varke Milorada Dodika i njegova pseudotumačenja Ustava, kojima je pokušao obmanuti međunarodnu javnost”, navodi se u saopštenju iz Džaferovićevog kabineta.

    Kako se dodaje u saopštenju “Dodik je odbacio dijalog u institucijama, kao način rješavanja nesporazuma, te se okrenuo unilateralnim potezima s ciljem rušenja ustavnog poretka, uspostavljenog kroz implementaciju Dejtonskog sporazuma”.

    “Svima je jasno da je Dodik prijetnja miru. Nakon što su iscrpljeni svi drugi modaliteti, jedini način da se suzbije ovo potkopavanje mira jesu odlučne sankcije prema Dodiku lično i njegovim saradnicima u politici i biznisu”, zaključuje se u saopštenju, prenose Nezavisne.