Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da maligni uticaj vrše zapadne zemlje, a najveći Velika Britanija čiji je specijalni izaslanik za Balkan Karen Pirs koja pokušava da sprovede blef zvani bonska oblaštenja.
Dodik je istakao da maligni uticaj vrše zapadne zemlje, razvijajući BiH bolest od koje se nikada neće izliječiti.

“Ruska Federacija je na teritoriji BiH posvećena poštovanju međunarodnog prava.
Oni na zapadu su to sve rušili, a Rusiju proglašavali, jer ih nije pratila, da vrši `maligni uticaj`”, naglasio je Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanaka sa ministrom inostranih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom.

Dodik je istakao da najveći maligni uticaj vrši prije svih Velika Britanija preko Pirsove koja je 1997. godine bila na bonskoj konferenciji nakon što su dali takozvana bonska oblaštenja koja nigdje ne predviđaju da zakon donosi visoki predstavnik, što su zapadnjaci kasnije legali.

“Ona je izašla na konferenciju za novinare i tada rekla – `Ovo nije u skladu sa Dejtonskim sporazumuom, ovo je blef`. Ona je danas britanski specijalni izlanik za Blakan i pokušava da sprovede taj svoj blef”, istakao je Dodik.

On je kao primjer naveo da su muslimani tokom rata u BiH sami podmetnuli leševe na sarajevskim Markalama da bi optužili Srbe, a tadašnji komandant UN je rekao da Srbi nisu mogli pobiti te ljude.

“Poslije tog događaja Nato je bombardovao Republiku Srpsku bombama sa osiromašenim uranijumom od kojeg i danas imamo posljedice”, naveo je Dodik.

Dodik je naveo da svi u Republici Srpskoj cijene da je ruska specijalna operacija u Ukrajini opravdana.

“To govorim samo zato, da sve ono što su vježbali na Balkanu na nama na Srbima, bila je priprema da dođu ovdje”, kaže Dodik.

Rusija ispravno posmatra situaciju u BiH, brani međunarodno pravo i arhitekturu Dejtonskog sporazuma, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na konfernciji za novinare nakon sastanak sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovom.

Istakao je da je Rusija uporna u podršci Dejtonskom sporazumu.

Dodik je rekao da su odnosi Rusije i Srpske veoma dobri i da je veoma zahvalan za rusko razumijevanje političke situacije u BiH.

– Rusija jeste garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zahvalni smo što se Rusija u UN pokazuje kao zaštitnik međunarodnog prava i ukazuje na njegovo rušenje. Rusija ukazuje i na to da dejtonska struktura u BiH koju čine Srbi, Bošnjaci i Hrvati mora biti održana – rekao je Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanka sa ministrom inostranih poslova Rusije Sergejom Lavrovom.

On je istakao da je Lavrova inoformisao da je Republika Srpska prošla težak period sa bivšom američkom administracijom koja je željela da BiH bude zemlja uređena po principu jedan čovjek jedan glas.

Nova Vlada Republike Srpske, na čijem je čelu predsjednik Vlade Savo Minić, preuzela je danas dužnost na konstitutivnoj sjednici održanoj u Administrativnom centru u Banjaluci.

Minić je najavio da će Vlada raditi transparentno, a ministri će imati obavezu da dostave plan rada za prvih 100 dana. Kako je precizirao, ministri koji su i ranije bili na funkcijama to treba da učine do petka, dok će novi članovi Vlade imati rok do ponedjeljka.

„Bićete upoznati sa svim onim na što smo u ekspozeu govorili, šta će biti urađeno u prvih sto dana“, rekao je Minić na konferenciji za novinare.

Redovne sjednice Vlade, kako je naveo, biće održavane četvrtkom, a naredne sedmice planirana je i zajednička sjednica vlada Srpske i Srbije. Nakon toga sjednica će biti održana u Trebinju, a potom i u drugim lokalnim zajednicama. Minić je naglasio da će svi mediji najkasnije do srijede imati kompletan dnevni red sjednica.

Govoreći o prioritetima, predsjednik Vlade je posebno istakao saniranje stanja u preduzeću „Šume Republike Srpske“. Podsjetio je da je u prethodnom periodu vodio Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i da će na ovo pitanje obratiti posebnu pažnju.

„Sebi u obavezu ostavljam stanje u ‘Šumama’. Postoje bitne aktivnosti koje će napraviti ogroman pomak“, poručio je Minić.

On je dodao da je ministarstvo kojim je rukovodio obuhvatalo brojne resore, institucije i ustanove, te ocijenio da je riječ o izuzetno zahtjevnom poslu. „Ponosan sam na saradnike i vjerujem da će koleginici koja je preuzela ministarstvo biti lakše, jer su tamo već uhodani pomoćnici“, rekao je Minić.

Narodna skupština Republike Srpske imenovala je 2. septembra novu, 18. Vladu. U njenom sastavu su četiri nova ministra – saobraćaja i veza Zoran Stevanović, prosvjete i kulture Borivoje Golubović, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić i pravde Goran Selak. Novi ministar unutrašnjih poslova je Željko Budimir, dok su Siniša Karan i dalje dio Vlade, ali sada na čelu Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

U sastavu Vlade su i ministar finansija Zora Vidović, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić, ministar trgovine i turizma Denis Šulić i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić.

Resor prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije vodi Bojan Vipotnik, ministar uprave i lokalne samouprave je Senka Јujić, ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović, a ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić.

Sjedinjene Države bi iz pragmatičnih razloga mogle prioritizovati rješavanje krize u BiH jer žele stabilizovati situaciju u Evropi kako bi se mogle posvetiti svom glavnom geopolitičkom rivalu – Kini, stoji u najnovijoj analizi lihtenštajnskog instituta GIS, koji je poznat po analizama fokusiranim na makroekonomske i geopolitičke aspekte.

Osim toga, kako navode, Donald Tramp, predsjednik Amerike, želi da se u regionu predstavi kao mirotvorac u okviru svoje šire težnje da dobije priznanje za mirotvorstvo i rješavanje konflikata, što, kako naglašavaju, dodatno motiviše američku administraciju da se fokusira više na region.

Naglašavaju da Rusija svojim djelovanjem u regionu želi da spriječi ulazak tih zemalja u NATO i EU, ali da se zbog rata u Ukrajini ne može posvetiti regionu onoliko koliko bi željela. Dalje, navode da Kina takođe promoviše svoje ekonomske interese u regionu, ali da zbog prenapregnutosti resursa širom svijeta možda neće insistirati na sprovođenju svoje politike u regionu zapadnog Balkana zbog eventualnih benefita koji bi za Peking u opštem kontekstu bili minimalni.

Kada je riječ o Turskoj, autori navode da su Vašington i Ankara iz pragmatičnih razloga na sličnoj liniji i da bi mogli sarađivati na tom polju. Kada se radi o EU, autori ocjenjuju da su SAD spremne na angažman s Briselom, ali da ne žele promovisati proširenje EU i druge benefite koji su interesantni Briselu, a za Vašington ne predstavljaju poseban prioritet.

Kao što smo i mi nedavno pisali, i autori studije se slažu da su Amerika i Evropa našle interes u bezbjednosnoj sferi, što će dodatno dovesti do koordinacije Brisela i Vašingtona u Evropi, posebno na zapadnom Balkanu. Samo napomene radi, evropski mediji su nedavno pisali da se Tramp angažovao direktno kod Viktora Orbana, mađarskog premijera, i Roberta Fica, premijera Slovačke, da smanje netrpeljivost prema Briselu i da se usklade s njihovim potezima u bezbjednosnoj sferi. I autori studije smatraju da se može očekivati više saradnje, a manje tenzija između Trampa i Evrope, barem kada je bezbjednost u pitanju.

“U Vašingtonu raste svijest da efektivno okretanje prema Aziji zahtijeva stabilniju i sigurniju Evropu. SAD ne mogu osigurati svoje vitalne interese ako Kina i Rusija budu u stanju da uspostave proširenu i dominantnu sferu uticaja u Zapadnoj Evropi. Veća stabilnost na zapadnom Balkanu uklonila bi potencijalno žarište u pozadini kritičnog istočnog krila NATO-a”, ističu autori.

Kada je riječ o BiH, čini se da su SAD, prema autorima analize, spremne da rade na konstruktivnom uključivanju Srbije i Hrvatske.

“Jasno je da bi svaka američka inicijativa trebalo da ima podršku obje zemlje. Izgledi za uspješan novi napor bi takođe imali koristi od podrške Njemačke”, naglašavaju autori.

Dio studije o BiH, čini se, dosta favorizuje Trampov odnos prema spoljnoj politici. Na primjer, autori tvrde da Stejt department nastavlja da daje podršku OHR-u uprkos “katastrofalnom neuspjehu” te kancelarije od osnivanja do danas. Takođe, autori kritikuju Stejt department za finansiranje raznih nevladinih programa na Balkanu, što je takođe mišljenje koje dijeli Tramp.

Autori ocjenjuju da će Trampova administracija željeti da ukine OHR i pruži podršku trima ravnopravnim suverenim entitetima u BiH.

“Koliko daleko bi se moglo ići s ovim pristupom zavisi od odgovora Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) i EU, koje su obje podržale agendu izgradnje nacije u BiH”, navode autori. Iz ovog dijela analize se vidi da autori favorizuju hrvatski pristup rješavanju krize u BiH jer se implicitno uvodi ideja trećeg entiteta, ali se istovremeno ograđuju jer ističu da ova politika ne može uspjeti bez podrške OEBS-a i EU, koji, kako i sami priznaju, ne zagovaraju ovaj pristup u rješavanju krize u BiH.

Centralna izborna komisija BiH zakazala je vanredne izbore za predsjednika Republike Srpske 23. novembra. Iako je u početku odbacivao mogućnost da se izbori uopšte održe, lider SNSD Milorad Dodik u posljednjim nastupima ističe da njegova stranka nema dilemu da na njima učestvuje.

Nakon potvrđene presude kojom mu je izrečena kazna od godinu dana zatvora i zabrana obavljanja funkcije predsjednika Srpske u trajanju od šest godina, Dodik je tvrdio da neće napustiti poziciju i da će institucije Republike Srpske spriječiti održavanje izbora. Ipak, u intervjuu za američke medije izjavio je da mu „nema nikakav problem s tim da neko iz stranke bude kandidovan na te izbore i da ih dobije“.

„Postoji jednoglasna odluka našeg parlamenta da se ide na referendum. Odluka Republike Srpske je da ne učestvuje u prijevremenim izborima, ali nemam nikakav problem s tim da neko iz SNSD bude kandidovan na te izbore i da ih dobije. Naša podrška je u ovom trenutku velika. Sama partija je blizu natpolovične većine, a moja podrška je 62 odsto“, rekao je Dodik.

Za razliku od vlasti, opozicija u Srpskoj ulazi u ovaj proces dezorijentisana i bez jasne strategije. I dalje je neizvjesno da li će opozicione stranke uspjeti da se dogovore o zajedničkom kandidatu koji bi mogao stati nasuprot SNSD-ovom imenu.

Najveća opoziciona partija, SDS, zaokupljena je internim sukobima. Umjesto razgovora o kandidatu, javnost svjedoči unutarstranačkim sporovima i podjelama. Istovremeno, Narodni front Jelene Trivić i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića čekaju rasplet u SDS-u, ali ta stranka ni dva mjeseca nakon ostavke Milana Miličevića nije izabrala novog predsjednika.

Ni u PDP-u situacija nije usaglašena – dok predsjednik Draško Stanivuković najavljuje bojkot izbora, potpredsjednik stranke Igor Crnadak otvoreno se protivi takvom potezu.

Politički analitičar Radomir Nešković za Srpskainfo ocjenjuje da opozicija uopšte nije spremna za izbore. Po njemu, najveću odgovornost snosi SDS.

„Ovo čemu svjedočimo je najveći udar na SDS od njenog osnivanja. Ovo je veći udar nego onda kada je to radio Pedi Ešdaun sa svojom smjenom najviših funkcionera SDS. Tada su to bili spoljni udari. Ovo sada je kombinacija udara unutrašnjih karijerista i spoljnih mentora“, navodi Nešković.

On podsjeća da je SDS na prethodnim izborima osvojio 80.000 glasova, od čega više od četvrtine u Bijeljini, što daje značajnu težinu Ljubiši Petroviću. „Njegovi delegati, zajedno s ovima u Tesliću i Modriči, čine većinu. Oni bi izabrali Ljubišu Petrovića kao novog lidera, a to ovoj grupi, koja ruši SDS iznutra, nikako ne odgovara“, ističe Nešković i zaključuje da će, ukoliko stanje ostane nepromijenjeno, „novi predsjednik sigurno doći iz redova SNSD“.

Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da je kriza u opoziciji nastupila već ostavkom Milana Miličevića.

„U trenutku koji je bio izuzetno politički povoljan za sve opozicione stranke, a posebno za SDS kao najjaču, pravi se unutrašnji raskol i politička drama se premješta na njihov teren“, ocjenjuje Topićeva.

Ona naglašava da sjednica Glavnog odbora SDS u Doboju, na kojoj nije odlučeno o izborima za novog predsjednika, pokazuje dubinu podjela. „Kad ostatak opozicije čeka da imenujete svog kandidata, a i u vrijeme kad je lider PDP ‘pod sumnjom’, oni pružaju SNSD pojas za spasavanje?! U takvim okolnostima ne treba ni da čudi što će SNSD imati svog kandidata, jer može da se još više učvrsti u predvečerje izbora 2026. godine“, zaključuje Topićeva.

Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, rekao je da je sjećanje na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku jedna od najsvetijih obaveza Srba, jer to nije samo podsjećanje na prošlost, već trajna opomena i zavjet da se nikad ne zaborave nevini životi ugašeni u ime tuđih interesa i velike vojne sile koja je udarila na mali, ali ponosan narod, misleći da će ga pokoriti bombama i strahom.

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku 1994. i 1995. godine koje će biti održano u Istočnom Sarajevu, Dodik je za Srnu podsjetio da su NATO avioni 10. aprila 1994. godine počeli bombardovanje vojnih i civilnih srpskih ciljeva u okolini Goražda, a u zločinačkim operacijama nazvanim “Namjerna sila” i “Mrtvo oko” od 31. avgusta do 14. septembra 1995. bombardovali su srpske ciljeve širom Republike Srpske.

“Republike Srpske je bila izložena nemilosrdnim napadima NATO aviona. Bombardovana su naselja, uništavana infrastruktura, ali ono što najviše boli i što nikada neće izblijediti iz našeg sjećanja jesu izgubljeni životi nedužnih civila i vojnika, običnih ljudi koji nisu krivi ni za šta osim za to što su bili Srbi i što su voljeli svoju zemlju”, naglasio je Dodik.

On je istakao da će, to što je NATO savez zvao “vojnom operacijom”, srpski narod vječno pamtiti kao najveći zločin i čin agresije. Podsjetio je da je Srpska bila izložena brutalnoj sili najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu. Ukazao je da zločinačke NATO bombe nisu samo rušile infrastrukturne objekte, zidove, mostove, releje, već su ranile dušu srpskog naroda osiromašenim uranijumom, trovale našu zemlju, naše njive i rijeke, a posljedice tog zločina osjećaju se i danas, decenijama poslije u bolestima koje odnose živote naše nevine djece i stanovništva.

“Ove nemilosrdne i zločinačke akcije NATO saveza bile su klasični pokušaj da se slomi duh naroda Republike Srpske, da se uništi njihovo pravo na slobodu i postojanje. Ipak, iz tih ruševina i patnje rodila se snaga i još veća volja i želja da se branimo. Republika Srpska je opstala, podigla se iz pepela i pokazala svijetu da se srpski narod, iako brojčano mali, ne može pokoriti i da je nesalomiv. Danas, kada se prisjećamo tih teških vremena, moramo biti svjesni da je naša obaveza i odgovornost da branimo istinu i da se borimo protiv pokušaja prekrajanja istorije, ali i zadatak da mladima prenosimo sjećanje i da ih učimo da sloboda nema cijenu, da je ona plaćena krvlju i žrtvom onih koji su nevino stradali”, istakao je Dodik.

Zato, kaže on, kada se klanjamo sjenima žrtava NATO agresije, mi ne izražavamo samo bol i tugu, mi obnavljamo zavjet da ćemo čuvati Republiku Srpsku, da moramo biti jedinstveni i jaki i da nikada nećemo dozvoliti da se naš narod ponovo nađe na udaru sila koje ga žele uništiti.

“Takođe, sjećanje na nevine žrtve nije samo sjećanje na prošlost, to je stub naše budućnosti, zavjet slobode, vječna opomena i snaga koja nas vodi naprijed. Naša je sveta dužnost da te žrtve nikada ne zaboravimo, jer je to bolna rana koja nikada ne zacjeljuje”, rekao je Dodik.

On je naglasio da na Dan sjećanje na žrtve NATO agresije ne možemo a da se ne sjetimo prvih civilnih žrtava – sestre i brata Galinac, Radmile i Radenka, čiji su životi ugašeni 9. septembra 1995. godine na lokalitetu Semizovca od bombi bačenih u ime sile koja sebe naziva “čuvarom mira”.

“Ta bomba nije pogodila vojni cilj, niti je zaustavila građanski rat u BiH, već je pogodila srce jedne porodice, uništila svijet njihovih roditelja i ostavila neizbrisiv ožiljak i ranu na duši cijelog Istočnog Sarajeva i Republike Srpske. To je zločin koji se ne može ničim pravdati. Da tragedija bude još veća, njihov brat Radovan, Radenkov brat blizanac, poginuo je samo dvije sedmice ranije. A danas, kažu, da NATO bombardovanje nije bila agresija!? Jeste, klasični primjer agresije, kao što je i 1999. godine bila agresija na Srbiju”, rekao je Dodik.

On je dodao da je svaka svijeća koja se prisluži za nevino stradale žrtve NATO agresije, svjetlo istine da se zna da NATO bombe nisu donosile mir, već smrt, krv, bol i decenijama kasnije teške bolesti.

“Naša je obaveza da se ta svjetlost nikada ne ugasi, da nove generacije znaju da je sloboda Republike Srpske plaćena životima nevinih ljudi i da Istočno Sarajevo pamti, da Republika Srpska pamti, da srpski narod pamti, jer narod koji pamti svoje žrtve, nikada ne može biti poražen niti uništen. Sjećanje na žrtve NATO agresije je sjećanje na nepravdu, ali i podsjetnik na snagu naroda koji je preživio i opstao”, poručio je Dodik.

I stoga, dodao je on, jasno smo pokazali našu opredijeljenost i odlučno rekli “NE” bilo kakvim NATO integracijama.

“Unaprijed su osuđeni na propast bilo čiji i bilo kakvi pokušaji da bilo kada na dnevni red stave NATO integracije BiH. Za nas je to završena priča. Naš odgovor će uvijek biti – ponosno NE”, poručio je Dodik.

Ni u Ministarstvu odbrane BiH, na čelu sa Zukanom Helezom, još uvijek ne znaju na šta će utrošiti dodatnih 28,4 miliona KM, koliko bi trebalo da pripadne Oružanim snagama BiH u okviru Prijedloga zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, ukoliko on bude usvojen.

Prijedlog je, podsjetimo, dobio zeleno svjetlo na sjednici Predsjedništva BiH, na kojoj su za taj dokument glasali Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je Željka Cvijanović bila protiv. Međutim, nije prošao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, već je vraćen na doradu Predsjedništvu BiH.

U iščekivanju sudbine ovog dokumenta, ostaje misterija šta će Ministarstvo odbrane BiH, ukoliko im bude odobreno, uraditi sa dodatnih 28,4 miliona KM, a to pitanje su postavili i brojni predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama. U ovom ministarstvu su, međutim, takođe bez odgovora.

“S obzirom na to da budžet još uvijek nije usvojen i da sve planirane nabavke nemaju istu dinamiku kroz propisane procedure realizacije, ne možemo precizirati na koji način će sredstva biti utrošena”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva odbrane BiH.

Kako su dodali iz ovog ministarstva, prilikom izrade budžetskog zahtjeva za 2025. godinu planirano je povećanje osnovice za plate, te je zbog toga u startu budžetskom Instrukcijom Ministarstva finansija i trezora BiH povećana “gornja granica rashoda” Ministarstva odbrane BiH sa 390.502.000 KM na 398.480.000 KM.

“Prema tadašnjoj projekciji implementacije zakonskih izmjena na personalnim troškovima, bilo nam je potrebno dodatnih 9.494.000 KM, a budžetski okvir su nam povećali za 7.978.000KM. Nedostajuća sredstva na projektovanim personalnim troškovima su ‘nadoknađena’ umanjujući naš zahtjev na drugim pozicijama – operativnim troškovima”, rekli su iz Ministarstva odbrane BiH.

Dakle, kako su dodali, budžetski okvir je bio nominalno povećan, ali suštinski umanjena su ulaganja u Oružane snage BiH.

“Međutim, budžet nije usvojen pravovremeno, tako da su i potrebe za personalnim troškovima promijenjene, jer je povećanje osnovice vezano za usvajanje budžeta”, rekli su, između ostalog, iz Ministarstva odbrane BiH.

Miroslav Vujičić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je Ministarstvo odbrane BiH već pokazalo nesposobnost kroz nemogućnost utroška sredstava.

“To ministarstvo već više puta nije realizovalo sredstava koja su im odobrena. A tražiti sredstva, i to ne mala, a bez ideje na šta ih utrošiti, potpuno je besmisleno, te pokazuje ogromnu neodgovornost, da ne kažem bezidejnost”, rekao je Vujičić za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Republike Srpske su i ranije upozoravali da, kada se kreira budžetski zahtjev, postoje budžetske stavke iz kojih se može vidjeti za šta se planiraju trošiti sredstva.

“U konkretnom slučaju, očigledno postoje neke zakulisne radnje i da Bošnjaci, koji Oružane snage doživljavaju isključivo kao svoje, pokušavaju da sredstva, po svemu sudeći, utroše u dodatno naoružanje i opremu. Dakle, korištenje budžetskih sredstava je vrlo jasno propisano. Ovakav način stvara određenu sumnju, ali i mogućnost zloupotrebe budžetskih sredstava”, rekao je ranije Milorad Kojić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Kako stvari sada stoje, sve političke partije u Republici Srpskoj, uključujući i SNSD, prekršiće zaključak Narodne skupštine Republike Srpske kojim se odbacuje mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Naime, do prije samo nekoliko dana partije na vlasti isticale su da neće izaći na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, međutim nakon što je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao da “nema problem da SNSD ima kandidata na izborima”, stvari su se promijenile.

Danas, barem zvanično, pojedinci iz vlasti nisu bili zainteresovani da daju izjave na ovu temu, a u nezvaničnim razgovorima rekli su da je nakon izjave Dodika “sve jasno” i da je sad pitanje koja partija će kako pristupiti izborima, a ne da li će pristupiti.

I u PDP-u, koji je jedini na sjednicama stranačkih organa zaključio da ne treba izlaziti na prijevremene izbore, sada “mijenjaju ploču”.

“Zbog novih dešavanja zauzećemo stav u narednom periodu”, rekao je kratko Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP-a.

On je rekao da će uskoro na sjednici Predsjedništva stranke donijeti odluku o prijevremenim izborima te da je stranka prije pravosnažne presude Suda BiH protiv Dodika bila zauzela stav da na izbore ne treba izlaziti.

Dakle, sudeći po izjavama zvaničnika iz vlasti i opozicije gotovo je izvjesno da će sve stranke izaći na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su zakazani za 23. novembar.

“Narodna skupština Republike Srpske odbacuje mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Narodna skupština zahtijeva od svojih političkih faktora u Republici Srpskoj, političkih partija i pojedinaca da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore za predsjednika Republike. Narodna skupština konstatuje da bi prijava i izlazak na takve izbore predstavljali kršenje stavova Narodne skupštine, narušavanju ustavne ravnoteže i poništavanje Republike Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu”, pisalo je u zaključku Narodne skupštine Republike Srpske koji je usvojen nakon što je Centralna izborna komisija BiH Dodiku oduzela mandat predsjednika Republike Srpske.

Ovaj zaključak, kako stvari sada stoje, biće još jedan u nizu onih koji su ostali mrtvo slovo na papiru, a nakon što CIK dobije novac za izbore i odredi rokove biće poznato i koje stranke će se prijaviti za učešće.

Podsjećanja radi, rok do kojeg se CIK-u treba obezbijediti 6,7 miliona KM za prijevremene izbore za predsjednika ističe 12. septembra. Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da on neće potpisati tu odluku, tako da će to umjesto njega učiniti Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora, međutim Hasanović mora čekati dok ne istekne rok, odnosno mora čekati 13. septembar da to uradi umjesto Amidžića.

“Ljudi treba da znaju, SNSD sigurno izlazi na ove izbore i postoji nekoliko mogućih scenarija kako će oni napraviti”, rekao je Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, za TV Hayat.

I Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, rekla je da je bilo očekivano da će SNSD ići na izbore i da je to nešto što su znali, prenose Nezavisne.

Kako će opozicija izaći na izbore, jedinstveno sa jednim kandidatom ili sa više imena, još nije poznato. U SDS-u su nam nezvanično rekli da će odluka o tome biti donesena 20. septembra.