VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dvije paralelne političke krize uvele BiH u haos

    Da li će biti izbora sljedeće godine, i ako ih bude, da li će se održati po postojećem ili novom Izbornom zakonu, hoće li na njima biti srpskih i hrvatskih političara, i ako ne, da li će to biti i zvanično kraj Bosne i Hercegovine?

    Pitanja su ovo o kojima se raspravlja već duži vremenski period, a ponovo su aktuelizovana ovih dana, prvo izjavom visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita kako se Izborni zakon treba mijenjati jer postojeći šteti Hrvatima, a potom i izjavom bivšeg visokog predstavnika Volfganga Petriča „da bi neuspjeh narednih izbora u BiH usljed bojkota Srba i Hrvata značio de fakto kraj ove države“.

    Analitičari se slažu da je BiH trenutno u jednoj od najvećih posljeratnih kriza, jer srpski političari zbog nametnutog „Inckovog zakona“ ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, što je faktički dovelo do paralize državnih institucija.

    Bojkot izbora

    S druge strane, ukoliko se ovaj problem na neki način i riješi i srpski političari ponovo počnu učestvovati u radu institucija BiH, ovu državu čeka nova kriza.

    Hrvatski političari sa sjedištem u Mostaru već najavljuju bojkot izbora ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona u BiH na način da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira u izbornim jedinicama u kojima su Hrvati većina. Na taj način bi se, tvrde oni, onemogućilo da im „člana Predsjedništva biraju Bošnjaci kao što je to bilo u slučaju Željka Komšića“.

    Zahtjeve Hrvata načelno podržava i visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je nedavno rekao da se Izborni zakon mora mijenjati, te da su Hrvati trenutno diskriminisani. To je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi, ukoliko se političari u BiH sami ne dogovore oko izmjena Izbornog zakona, Šmit mogao da ga nametne. Bošnjački političari su već najavili da neće prihvatiti izmjene Izbornog zakona na način kako to traže Hrvati, dok je lider najveće vladajuće stranke u Srpskoj – SNSD, Milorad Dodik, rekao kako nikakvo nametanje od strane visokog predstavnika ne dolazi u obzir.

    Pat pozicija

    Bosna i Hercegovina se tako našla u pat poziciji. Ukoliko Šmit nametne zakon, imaće bojkot Srba, a po svemu sudeći i Bošnjaka. Ukoliko do izmjena Izbornog zakona ne dođe, izbore će bojkotovati Hrvati.

    S druge strane, mogućnost da se političari u BiH sami dogovore oko izmjena Izbornog zakona za sada je ravna nuli, jer s jedne strane srpski političari uopšte ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, a s druge strane bošnjački političari ne pristaju na kompromis.

    Ima li izlaza iz začaranog kruga i da li je upitan opstanak BiH ako nijedna strana ne popusti?

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je BiH u dugotrajnoj institucionalnoj krizi i sadašnje zaoštravanje je samo posljednja epizoda te krize.

    – To zaoštravanje je posljedica dugotrajnog nerješavanja problema, pa čak i ignorisanja. Imamo različite uzroke blokade i njene različite manifestacije. S jedne strane, imamo blokadu od strane srpskih predstavnika u institucijama BiH zbog nametnutog Inckovog zakona, a s druge strane i njihovo nepriznavanje legitimiteta sadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita – podsjeća Sitarski.

    Selektivan pristup

    Dodaje da postoji dugotrajna blokada vezana za neusvajanje izmjena Izbornog zakona koje su presudne po presudama i domaćih i međunarodnih najviših sudskih instanci.

    Sitarski ističe da kako bi se riješio problem Izbornog zakona prvo mora da se riješi prvi problem, a to je da se srpski predstavnici vrate u institucije BiH, odnosno počnu učestvovati u radu.

    – Da bi došlo do izmjena Izbornog zakona, on se mora usvojiti u Parlamentu BiH, što nije moguće ako predstavnici iz Srpske bojkotuju institucije BiH – navodi Sitarski.

    Da li je kriza bezizlazna? Sitarski ističe da ne bi brzao s takvim konstatacijama jer su politički predstavnici iz Srpske rekli da će blokirati sve procese, osim onih koji su u interesu Republike Srpske.

    On kaže da već sada postoji selektivan pristup u nekim aktivnostima na nivou BiH, pa je tako predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, ovih dana učestvovao u regionalnom skupu u Tirani, dok se srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Bonska ovlaštenja

    Sitarski kaže da nije isključeno da predstavnici iz Republike Srpske zaključe da je i u njihovom interesu da dođe do izmjena Izbornog zakona, te da učestvuju u dogovorima oko izmjena, a da pri tome ne odustaju od svojih temeljnih načela i političkog pravca koji su zacrtali.

    – Ne vjerujem ni da je Republika Srpska prezadovoljna sadašnjim Izbornim zakonom. Osim toga, postoje i jako dobri odnosi između vodećih srpskih i hrvatskih političara u BiH, pa je moguće da će zato učestvovati u razgovorima oko izmjena Izbornog zakona – smatra Sitarski.

    Govoreći o ulozi Šmita, Sitarski ističe da on ima svoja bonska ovlaštenja ali ne insistira na njima, posebno ne s nekim entuzijazmom. Sitarski kaže da Šmit ostavlja bonska ovlaštenja kao posljednju opciju, i to isključivo za dramatičnu situaciju kao što je eventualno ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH.

    Medijator

    Sitarski ističe da bi Šmit trebao da bude neka vrsta medijatora, koji će skupiti sve strane i staviti ih za pregovarački sto, gdje će zajedno dogovoriti izmjenu Izbornog zakona, odnosno da se odblokira taj proces u Interresornoj radnoj grupi, pa kasnije i u Parlamentu BiH.

    – Naravno, problem je i to što Šmita ne priznaje srpska strana, ali možda bi mogao da se nađe format da se to riješi kao, na primjer, kako to rade Srbija i Kosovo. Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova ali zajedno učestvuju u nekakvim regionalnim i evropskim forumima sa onim famoznim rješenjem sa zvjezdicom koja referira na Rezoluciju 1244 UN, koju svi priznaju, uključujući i Srbiju – kaže Sitarski.

    Navodi da bi se u skladu s tim moglo naći rješenje i po pitanju Šmita, tako što se na sastancima ne bi pominjale titule učesnika razgovora.

    – Vidjećemo šta vrijeme nosi. Uglavnom, postoji nekoliko opcija koje bi mogle pomoći da se kriza riješi – ističe Sitarski.

    Dodaje da trenutni zategnuti odnosi bošnjačkih i hrvatskih političara po pitanju Izbornog zakona, takođe, mogu biti riješeni kada bi se našlo srednje rješenje, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.

  • Tegeltija poručio Stanivukoviću da se bavi vodovodom i smećem, a ne nacionalnim temama

    Tegeltija poručio Stanivukoviću da se bavi vodovodom i smećem, a ne nacionalnim temama

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tokom boravka na obilježavanju Dana srpskog jedinstva u Beogradu dao je izjave koje i par dana kasnije ne prestaju da izazivaju reakcije.

    Tako je savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Milan Tegeltija, kazao da bi Stanivuković trebao da se bavi vodovodom i kanalizacijom, a ne nacionalnim pitanjima.

    – Gradonačelnik Banjaluke bi trebao da se bavi gradom, vodovodom, kanalizacijom, smećem itd., a ne nacionalnom politikom za koju nije kapacitiran ni u jednom pogledu. No, ako je to zvanična politika PDP onda imamo već dvije neskriveno i javno deklarisane probosanske stranke u Republici Srpskoj – napisao je Tegeltija.

    Tegeltija je ovo prokomentarisao povodom izjave gradonačelnika Banjaluke da se nije mudro odricati Bosne i Hercegovine.

    – Srbi su vijekovima bili većinski narod u BiH. Odreći se Bosne i Hercegovine znači odreći se i svoje istorije, istorije svoga naroda. Ja živim u Republici Srpskoj i to je dio Bosne i Hercegovine. Dodiku je odzvonilo i on se koristi jeftinim trikovima – rekao je Stanivuković.

    Stanivuković je u intervjuu koji je dao u Beogradu, komentarisao izjave predsjednika SNSD Milorada Dodika o mirnom razdruživanju.

    – Kada slušate jednog Srbina iz RS, koji se predstavlja velikim Srbinom, gospodina Dodika, koji kaže mi smo najbolji, mi smo jedini, sami protiv svih, svijet je protiv nas, Zapad nam je neprijatelj. S druge strane, imate glas iz Srbije koji kaže Njemačka je naš prijatelj, naš saveznik, hvala im za investicije. To je glas razuma, mnogo mudriji – kazao je Stanivuković.

  • Stevandic pozvao na dogovor uz zadrzavanje prava na samostalne politike

    Stevandic pozvao na dogovor uz zadrzavanje prava na samostalne politike

    Predsjednik Ujedinjene Srpske i šef Srpkog kluba u Predstsvničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić, pozvao je na sastanak šefove Klubova iz Republike Srpske u PS BiH prije zakazanog termina održavanja sjednice.

    Pred sjednicu Predstavničkog doma PS BiH, u ponedeljak, slobodan sam zamoliti da svi održimo zajedničku konferenciju za medije u holu Parlamenta o onom u čemu se slažemo vezano za ranije potpisani dokument i odluke NSRS. Podrazumjeva se da svako zadržava pravo i koristi mogućnosti samostalnih istupa i djelovanja. Takođe bih molio zajednički sastanak šefova Klubova iz Republike Srpske u PS BiH prije zakazanog termina održavanja – izjavio je Stevandić.

    Podsjećamo da je na snazi odluka parlamentarnih stranaka Srpske o neučestvovanju u radu zajedničkih institucija, a da je za ponedeljak 20.septembra zakazana 23. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na čijem dnevnom redu se između ostalog nalazi Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

  • Sanja Vulić direktno: Ne bi sad bilo problema da Ivanić nije uništio poreski suverenitet Srpske

    Sanja Vulić direktno: Ne bi sad bilo problema da Ivanić nije uništio poreski suverenitet Srpske

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da prema Ustavu BiH “Federacija obezbjeđuje dvije trećine prihoda u budžetu BiH, a Republika Srpska jednu, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština” i da je tako bilo sve dok Mladen Ivanić nije prenio nadležnost za indirektne poreze na BiH i time uništio poreski suverenitet Republike Srpske.

    Ako su se prije toga institucije finansirale na način predviđen Ustavom, Vulićeva je upitala šta je prepreka da se definiše način da naši ljudi ne ostanu bez plate.

    Komentarišući izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je pripremljen novac da se za sve Srbe u zajedničkim institucijama BiH isplate plate do kraja godine, Vulićeva je rekla da vidi da se neki opozicioni lideri već pitaju kako to i zašto?

    “Umjesto da kažu dobro je da neko misli na naše ljude u tim institucijama, oni u svemu vide nešto loše. Nadam se da će ti ljudi prepoznati i upamtiti da je predsjednik Dodik jedini koji unaprijed misli o njima, jer plata po važećem privremenom finansiranju ima i za septembar i biće isplaćene”, istakla je Vulićeva.

    Ona je naglasila da ništa ovo ne bi bilo da Mladen Ivanić i sadašnja opozicija u Republici Srpskoj davne 2003. godine nisu formirali na ovakav način indirektno oporezivanje i prenijeli nadležnost, te formirali nove institucije na nivou BiH koje imaju sada zaposlenih toliko koliko imaju.

  • Valjda takvu odluku donosi Vlada ili skupština Srpske

    Valjda takvu odluku donosi Vlada ili skupština Srpske

    “Ako je to neka odluka, valjda je treba čuti od predsjednika Vlade Republike Srpske ili Narodne skupštine…”, kazao je Šarović.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović prokomentarisao je izjavu lidera SNSD-a Milorada Dodika da je danas pripremljen novac da se za sve Srbe u institucijama BiH isplate plate do kraja godine.

    Kaže da prvi put čuje za takvo nešto, ali ističe da to mora biti odluka entitetskih vlasti.

    “Ako je to neka odluka, valjda je treba čuti od predsjednika Vlade Republike Srpske ili predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, ako je skupština donijela odluku”, izjavio je Šarović za Klix.

    Dodik je danas izjavio da je novac spreman i da “samo treba odlučiti da li će ga odmah isplatiti ili kroz neki aranžman”.

    “Imamo novac da to isplatimo do kraja godine, tako da neće biti nikakvih problema. Iduće godine to ćemo predvidjeti budžetom”, rekao je Dodik i dodao da je procijenjeno da je riječ o 21 milionu KM maraka mjesečno.

    BiH nema budžet za ovu godinu. Odluka o privremenom finansiranju ističe krajem septembra. Novu odluku o privremenom finansiranju nema ko da donese, jer Savjet ministara BiH se ne sastaje zbog krize u BiH, nastale odlukom bivšeg visokog predstavnika u BiH da nametne zakon o kažnjavanju negiranja genocida.

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH je zakazana a hoće li biti održana nije poznato. Srpski predstavnici zbog Inckove odluke na osnovu zaključaka Narodne skupštine Republike SRpske ne učestvuju u radu institucija BiH.

  • Izetbegović: Srpske političare pustiti da se ispušu, Hrvati imaju svoje frustracije

    Izetbegović: Srpske političare pustiti da se ispušu, Hrvati imaju svoje frustracije

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović komentarisao je sinoć obilježavanje Dana srpskog jedinstva i sintagmu “srpski svet”.

    On je tim povodom rekao da “srpskim političarima u BiH treba ostaviti vremena da se ispušu nakon što je Valentin Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida”.

    Izetbegović je gostujući na sarajevskoj N1 tv. rekao da opozicione stranke u Republici Srpskoj ne mogu protiv Dodika i SNSD, koji, kako kaže, diktiraju taj tempo.

    Ne isključujući mogućnost da će rukovodstvo Republike Srpske, kako kaže, pokušati da “pocijepa državu”, Izetbegović je rekao da je odgovor njegove SDA na to – “moderna, evropska i multietnička BiH” u kojoj će se poštovati ljudska i kolektivna prava, kao i pristupanje EU i NATO-u.

    “U toku je svesrpski projekat, jer sve što se događa u Crnoj Gori preliva se i na BiH”, kaže Izetbegović i dodaje:

    “Tužilaštvo progoni Bošnjake u Federaciji BiH, a ne bavi se Dodikom. Treba zabraniti da se neradom ubija zemlja u kojoj ste rođeni. Ja bih da sam, OHR, PIC, zemlje Kvinte, radio takve stvari, ili će retrogradne politike nadvladati i sudariti se sa nama, patritotima, na jedan vrlo ružan način”.

    Istakao je da se BiH nikada neće raspasti, jer u njoj se, kaže, pitaju oni koji vole ovu zemlju i nemaju alternativu.

    Rekao je i da priželjkuje da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne izborni zakon, ali ne samo u dijelu koji se tiče konkretno izbora hrvatskih predstavnika. Šmit, kaže, to ne bi smio da uradi, jer bi time uništio svoj autoritet.

    Hrvati u BiH i zvanični Zagreb, insistiraju na izmjeni Izbornog zakona u BiH da se ne bi ponovilo da jedan narod ima dva člana Predsjedništva, kao što je to slučaj sada sa Željkom Komšićem, koji je zvanično iz reda hrvatskog naroda, a izabran je glasovima Bošnjaka.

    Izetbegović tvrdi da “Hrvati imaju svoju frustraciju”.

    “Nije ustavotvorac htio da to bude hrvatski član Predsjedništva BiH, nego da svaki od trojice članova zastupaju i Hrvate i Bošnjake i Srbe sa teritorija cijele BiH. Ali, ako oni insistiraju, ako se tako destabilizuje zemlja, možemo im izaći u susret kroz presudu ‘Sejdić-Finci’. Ukinućemo te nacionalne prefikse…”, rekao je, između ostalog, Izetbegović.

  • Izetbegović o izborima: Velika šansa da me moji kandiduju

    Izetbegović o izborima: Velika šansa da me moji kandiduju

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je da ima osjećaj da još mora biti prisutan i da će ga njegovi kandidovati na izborima.

    “Ja pretpostavljam da je velika šansa da me moji kandiduju, ako se na tu stvar odluče i ako ja budem u zdravlju. Naravno da je čovjek umoran od svega, ali ne možemo ostaviti stvari. Ja imam osjećaj da i dalje moram biti prisutan, da mogu dati doprinosa“, rekao je on u intervjuu za N1.

    Kako je dodao, kada je prvi put izašao kao kandidat na izbore, nije se plašio mnogo jačih i iskusnijih političara nego danas.

    “Ja sam izašao kao početnik u politici prije 11-12 godina protiv jakih političara, Silajdžića, Radončića i drugih pa se nisam plašio. Što bih se plašio nekih koji nisu ni blizu njima?“, dodao je on.

  • Dodik: Nametanje Izbornog zakona neće biti prihvaćeno

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona u BiH.

    Dodik je ponovio da u BiH ne postoji visoki predstavnik, bez obzira što Kristijan Šmit uporno identifikuje ili predstavlja na lažan način.

    “Njegova identifikacija neće biti promijenjena bar što se nas tiče. Kristijan Šmit nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN i nije visoki predstavnik”, rekao je Dodik danas novinarima u Banjaluci.

    Ukoliko bi kao izabrani predstavnik srpskog naroda prihvatio da neko može da prekrši Aneks 10. Dejtonskog sporazuma i da se samoinicijativno nametne kao visoki predstavnik, kaže Dodik, to znači da bi legalizovao da taj čovjek može da prekrši Aneks 4, poništi Ustav BiH i kaže “donosim novi ustav koji će propisati da ne postoji Republika Srpska”.

    Dodik je napomenuo da je Republika Srpska sve vrijeme identifikovana kao strana potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma, a prije svega Aneksa 4, te da preko toga nije čak mogao da pređe ni bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun.

    “Sada se pokušava umiriti situacija do mjere da se kao taj Šmit poziva da nametne Izborni zakon. Kako on može nametnuti izborni zakon i šta on ima sa evropskim integracijama čak i da je legalno izabran, a pogotovo nelegalno”, upitao je Dodik.

    On je rekao da nigdje u mandatu visokog predstavnika ne piše da je zadužen za evropske integracije, već se čak suprotno sklanjao od evropskih integracija, ističući da taj proces moraju da vode domaći političari i kacelarija EU u BiH.

    Dodik je rekao da Šmit nije visoki predstavnik i da je možda predstavnik zemalja koje su ga izabrale – Kvinte, Kanade, Japana, te da će, ako neko kaže da je Šmit njihov ili predstavnik Njemačke, sa njim razgovarati.

    “Visoki predstavnik ako je legalan nema pravo da se petlja u pitanja evropskog puta BiH, niti može da nametne Izborni zakon, jer značajan dio ljudi u Republici Srpskoj to neće prihvatiti”, istakao je Dodik.

    Komentarišući izjavu bivšeg visokog predstavnika u BiH Volfganga Petriča da će ukoliko se nešto ne promijeni u BiH ta zemlja biti potpuno blokirana, Dodik je rekao da je i Petrič kršio Dejtonski sporazum i da se sada pokušava predstaviti kao neko ko ima autoritet da o nečemu govori.

    “Kakva blokada? BiH je propala kada je proglašen Dejton i to se znalo i samo je pitanje kada će biti objavljeno. Niko ne blokira BiH. Išao sam u Predsjedništvo i sjedio tamo. Još samo da mi oni govore kako ću da glasam”, rekao je Dodik.

    Srpsko član Predsjedištva BiH ističe da Republika Srpska deset godina insistira na priči da se formira konzulat Ruske Federacije u Banjaluci, te da je to pitanje baš sada stavljeno na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH uz očekivanje šta će on da uradi.

    “Kada je bilo glasanje za su bili Džaferović i Komšić, a ja protiv. Nikada neću glasati za ono što oni očekuju da glasam. Pokazivao sam racionalan pristup u Predsjedništvu i pokušavao da ih ohrabrim da razgovaramo o svim otvorenim pitanjima i nisam uspio u tome. Više namam namjeru niti volju, niti je produktivno da mi o nečemu razgovaramo”, rekao je Dodik.

    On je naveo da će se naći jednog dana u Predsjedništvu BiH i da nikakvo posredovanje međunarodne zajednice ne dolazi u obzir.

    Dodik je rekao da će ponovo na sjednici Predsjedništva BiH glasati protiv predloženih tačaka dnenog reda, koje će zatim doći u Narodnu skupštinu Republike Srpske koja će o njima odlučivati, a ne članovi Predsjedništva BiH.

    “Narodna skupština Republike Srpske je krajnje mjesto odluke i tako treba i da bude i tako piše u Dejtonskom sporazumu”, rekao je Dodik.

    On je naveo da mu se predstavnici stranih ambasada kunu da nisu znali da će Incko nametnuti zakon o “negiranju genocida” i da je to samovoljno uradio samo da bi otvorili dijalog sa Republikom Srpskom.

    “Ko može da vjeruje da za to nisu znali SAD, NJemačka? Ako je to Incko samovoljno uradio, neka onda Savjet za implementaciju mira poništi njegovu odluku”, zaključio je Dodik.

  • Diplomatija savijena na tri trećine: Zvaničnici skandalima vode BiH u dublje sukobe

    Diplomatija savijena na tri trećine: Zvaničnici skandalima vode BiH u dublje sukobe

    „Nestručnost, veliki skandal i nepoznavanje diplomatskih protokola.“ Ovako su mnogi okarakterisali ponašanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je putem posrednika pozvao ambasadora Srbije da dođe na hitan sastanak, nakon što je uhapšen bivši visokopozicionirani službenik FUP Edin Vranj.

    Kako je ambasador Srbije Aleksandar Đorđević obrazložio, dobio je poziv telefonom sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor.

    – Nakon što sam rekao da nisam u mogućnosti da pristupim na tako iznenadan poziv na sastanak, poziv je ponovio šef kabineta Komšića, uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsjednik, a ja neću da dođem, te da će mediji o tome pisati. Naravno, tema nije pominjana već sam samo pozvan da “pređem na kaficu” – rekao je Đorđević.

    Napominje da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da protokol Ministarstva inostranih poslova BiH odlično poznaje i profesionalno sprovodi.


    – U skladu s tim molio bih da se zaposleni iz kabineta Željka Komšića, ukoliko iste ne poznaju, obrate nadležnim službama Ministarstva inostranih posolova, pa neka s njima razriješe svoje nedoumice, a ne preko medija, jer neću dozvoliti da moju državu i mene lično bilo koji politički činilac zloupotrebljava u svoje lične političke svrhe, kršeći pri tom sve kodifikovane uzanse koje regulišu diplomatski status – poručio je Đorđević.

    Političari iz Republike Srpske su odmah ovakav Komšićev nastup prema ambasadoru Srbije nazvali nediplomatskim, kazavši da takvim potezima bruka BiH. Slični komentari stizali su i kada je kolutao očima dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik govorio u Sarajevu nakon sastanka s turskim predsjednikom.

    Koliko domaći političari poznaju diplomatske protokole i da li diplomatija BiH uopšte postoji?

    „Diplomatija BiH ne postoji“, odgovara bivši ambasador BiH u Briselu i dugogodišnji počasni konzul Ukrajine u Austriji, Draško Aćimović.

    – Visoki politički dužnosnici mogu pozvati strane diplomate na privatne aktivnosti (ručak, večera i slično), ali to mora biti striktno naznačeno u pozivnom pismu. Razgovori vezani za politiku u okviru tih sastanaka se ne smatraju zvaničnim i ne mogu biti upotrijebljeni u te svrhe – rekao je Aćimović za Srpskainfo.

    Kaže da je pojam države za tri člana Predsjedništva različit i da svako od njih smatra da ne postoji zajednički državni interes.

    – Ne radi se na unapređenju odnosa BiH kao države s drugim zemljama, već samo entitetski. Ambasadori i konzuli, kao i ostali diplomatski kadar, kod nas se bira od strane političkih vođa iz njihovog naroda – navodi Aćimović.

    On ističe da BiH nema diplomatsku akademiju, pa čak ni zakon o spoljnim poslovima. Tako da je, objašnjava, bespredmetno govoriti o vještinama diplomatskog pregovaranja.


    – Vidljivo je da BiH nema diplomatiju i da su svakodnevni skandali diplomatske prirode samo u cilju političke igre i donose ogromnu štetu svim građanima, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje – jasan je Aćimović.

    Podsjeća da riječ diplomatija potiče od grčke riječi diploma ili “savijen na pola”.

    – Diplomatija u BiH je definitivno, u prevodu, “savijena na tri trećine” – zaključuje Aćimović.

    Jedna od onih koja prednjači u takvoj vrsti skandala je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković, koja je u više navrata svojim potezima izazvala bijes javnosti, posebno iz Srpske. Podsjećamo samo da je Turkovićeva pomoć FBiH od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vidu vakcina vidjela kao zavjeru ili kada je namjeravala da u sjedištu UN u Njujorku organizuje izložbu posvećenu Srebrenici. Posljednje što je izjavila, a što je izazvalo veliko negodovanje, jeste da se usprotivila najavi Srbije i Srpske o gradnji „svesrpskog svetilišta“ u Donjoj Gradini.

    Sve ovo nam je, kaže Aćimović, jasan signal da ovako više ne može dalje i da se mora promijeniti sistem koji ne funkcioniše.

    – Ako se vratimo na srž diplomatije, ona je s posljednjim postupcima članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH postala ne samo bespredmetna, već i opasna, a opasna diplomatija je put u sve dublje sukobe – upozorava Aćimović.

    Ističe koliko je unutrašnja diplomatija važna i dodaje da domaći političari treba nešto da nauče na greškama iz prošlosti.

    – Predstavnici vlasti vode u ovom momentu zemlju u vrlo opasnom pravcu. Bilo bi dobro da svi oni pogledaju dokumentarni film o tome kako su se ponašali predstavnici vlasti prilikom raspada Jugoslavije i da ne ponove greške koje su se tada mogle izbjeći. Ne bi bilo tragedije da je bilo kompromisa i pravilne unutrašnje diplomatije između političara tog vremena – uvjeren je Aćimović.

    Sličnog je stava i bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar inostranih poslova Mladen Ivanić, koji kaže da je, kako vrijeme prolazi, diplomatija u BiH sve lošija.

    – Sve više je podijeljena. Diplomate su sve više u funkciji trenutnih nacionalnih elita i sve manje u funkciji nekog zajedničkog kompromisnog pristupa. Svi ovi potezi, diplomatski skandali koji se događaju, opšta su blamaža diplomatije u BiH. Mislim da je to trend koji će se nastaviti – kaže Ivanić za Srpskainfo.

    Objašnjava da diplomatija stvara opšti imidž jedne zemlje van njenih granica.

    – Imamo sve ove diplomatske skandale i očigledno da se to uklapa u opšti imidž koji BiH ima. Kada imate jedan takav imidž kakav ima BiH, onda imate i to da ključni ljudi svijeta bježe od toga da dođu ovdje, jer samo mogu biti izloženi nekim skandalima, tipa posjete Lavrova. Niko ozbiljan u BiH nije dolazio, niti će dolaziti ako se ovakvo stanje nastavi – kazao je Ivanić.

    Dodaje da kada ljudi vide skandale naravno da niko neće uložiti kapital u zemlju u kojoj je sve nepredvidivo i sve moguće.

    – Ovdje nema nikakvog usklađenog pristupa, sve su to pojedinačne aktivnosti ljudi. Nema tu neke strategije – zaključio je Ivanić.

  • Stevandić: Političko Sarajevo ulazi u spiralu izazivanja sukoba

    Stevandić: Političko Sarajevo ulazi u spiralu izazivanja sukoba

    Predjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da “političko Sarajevo ulazi u spiralu izazivanja sukoba i političkog ludila u kojoj se gubi svaki kontakt sa realnošću, narušavaju nacionali odnosi i od BiH stvara regionalni problem”.

    “Proizvodnja sukoba unutar BiH, zavađanje entiteta i konstitutivnih naroda, a potom i proizvodnja sukoba sa Srbijom i Hrvatskom potpuno je od realnosti izolovala rukovodstvo SDA, a u taj krug spadaju Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Šefik Džaferović i Bisera Turković”, rekao je Stevandić Srni.

    Povodom preporuke Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara državljanima BiH koji su, kako je navedeno, “na bilo koji način bili uključeni u odbranu BiH od 1992. do kraja 1995. godine”, da do daljeg ne putuju u Srbiju, Stevandić je rekao da niko do sada nije više činio na uništavanju BiH Džaferovića, Komšića, Turkovićeve i Izetbegovića.

    “Građani BiH koje oni sada pozivaju da ne putuju u Srbiju uglavnom su vakcinisani u Srbiji i tada ih nisu slušali, a mnogi od njih traže državljanstvo Srbije jer ne žele da se identifikuju sa državom koju oni vode u potpunu izolaciju”, istakao je Stevandić.

    On ističe da je jednako tako i sa poslovnom zajednicom koja mahom bježi iz Sarajeva.

    “Očito da ne razumiju mnogo štošta. Biće da je istina ono što su analitičari davno primijetili da je Bakir Izetbegović čovjek sukoba i rata, a ne čovjek saradnje i mira. Uostalom, on najviše i govori u BiH o ratu”, zaključio je Stevandić.