Kategorija: Politika

  • Šarović: Dodik treba ozbiljno da se zamisli nakon izjave Aleksandra Vučića o BiH

    Šarović: Dodik treba ozbiljno da se zamisli nakon izjave Aleksandra Vučića o BiH

    Nakon sastanka lidera stranaka opozicije iz Republike Srpske, novinarima se obratio predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović.

    Tri su glavne teme o kojima su razgovarali vodeći opozicionari na sastanku u Istočnom Sarajevu, a to su: protesti koji su prije 15-ak dana održani u Banjoj Luci, različite inicijative Milorada Dodika o prenošenju nadležnosti BiH na RS i predstojeći vanredni izbori u Prijedoru.
    “Današnji zaključak je da nastavimo aktivnosti pripreme koje se tiču protesta i poslije protesta, s obzirom na to da aktuelna vlast nije ispunila nijedan od zahtjeva okupljenih građana. Ni kada su u pitanju ostavke, procesuiranja odgovornih za razne zloupotrebe. Nije ispunjen osnovni zahtjev koji se odnosio na sprečavanje medijskog mraka u RS-u”, najavio je Šarović.

    Šarović je ponovio da se opozicija snažno protivi svakoj aktivnosti koja dovodi u opasnost RS i BiH, te da će podržati isključivo legitimno prenošenje nadležnosti, a to je u Parlamentu BiH.

    “Jednostrane odluke, odluke koje bi prizivale rat su apsolutno neprihvatljive. Nasilno i bilo koja druga metoda koja bi dovela u pitanje živote ljudi, prizivala haos, za nas su potpuno neprihvatljive”, rekao je Šarović.

    On je pomenuo saopćenje Ruske Federacije u kojem se navodi da dejtonska arhitektura u BiH nema alternativu, a govoreći o izjavi Aleksandra Vučića o zvaničnom stavu Beograda o aktuelnostima u BiH, Šarović je rekao da je vrlo znakovito.

    “Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je takva da predsjednik SNSD-a treba ozbiljno da se zamisli. On je rekao da je za poštivanje Dejtona, te suvereniteta i teritorijalnog integireta BiH. Za njega je neprihvatljiva bilo kakva odluka koja bi ugrozila mir i sigurnost u BiH, ali i cijelom regionu”, naveo je Šarović.


    Inače, Aleksandar Vučić je rekao danas da će podržati sve što se dogovore svetri naroda u BiH i što je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Osim Šarovića, nakon sastanka su govorili i ostali opozicioni lideri. Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je najavio pobjedu na predstojećim izborima za gradonačelnika u Prijedoru koji će biti održani 12. decembra ove godine. Rekao je da će opozicija biti ujedinjena oko jednog kandidata.

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić se osvrnuo na tenzije koje su trenutno podignute u Bosni i Hercegovini, uglavnom zbog ponašanja Milorada Dodika. Poručio je narodu da ne treba strahovati zbog potencijalnog rata.

    “Rata u BiH više neće biti jer ga mi nećemo dozvoliti, a ni međunarodna zajednica koja je ovdje prisutna na razne načine”, rekao je on.

  • Opozicija protiv Prijedloga zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima

    Opozicija protiv Prijedloga zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima

    Poslanici opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske neće sutra na posebnoj skupštinskoj sjednici podržati Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, po hitnom postupku, jer je materija u nadležnosti parlamenta BiH, izjavio je danas šef Kluba psolanika SDS-a Miladin Stanić.

    Činjenica je da se trenutno ne može obezbijediti medicinski kiseonik. Ovaj problem se ne vuče od juče, jer se nikada u Srpskoj nije koristio medicinski, već tehnički kiseonik – tvrdi Stanić.

    On je novinarima u Banjaluci nakon sjednice Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske rekao da će navedeno zakonsko rješenje osporiti Vijeće narodna i Ustavni sud BiH.

    Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Stanić je ocijenio da nisu samo Srbi loši momci i da se sve treba rješavati mirno i razgovorom.

    Šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Duško Ivić smatra da nadležnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH treba vratiti Republici Srpskoj u skladu sa propisanim procedurama.

    – Problem kiseonika za liječenje pacijenata u Republici Srpskoj vladajuća većina želi da zataška. Ovo šitanje moraju rješavati sudovi i tužilaštva – rekao je Ivić.

    Šef Kluba poslanika PDP-a Perica Bundalo kaže da je “Zakon o Agenciji za lijekove na nivo BiH prenio SNSD”.

    Narodna skupština Republika Srpska trebalo bi sutra u Banjaluci na posebnoj sjednici da razmatra stanje koje se odnosi na isporuku kiseonika javnim zdravstvenim ustanova u Srpskoj, kao i Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, po hitnom postupku.

    Sjednica je zakazna u 12.00 časova.

  • Član 3. Ustava BiH temelj svih poteza Banjaluke

    Član 3. Ustava BiH temelj svih poteza Banjaluke

    Republika Srpska ima utemeljenje u Ustavu BiH za donošenje pravnih akata kojima će povući ranije datu saglasnost za prenos nadležnosti i formiranje Oružanih snaga, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH.

    Prema objašnjenjima naših sagovornika, član 3. Ustava BiH, koji govori o pravnom poretku i nadležnosti institucija, jasno i precizno kaže da “sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama BiH pripadaju entitetima”. Pored toga, tvrde naši sagovornici, i Ustav Republike Srpske daje za pravo Narodnoj skupštini RS da ospori sve neustavne nadležnosti BiH, jer član 3. kaže da “Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom BiH izričito prenesene na njene institucije”.

    Profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu koji je bio i u delegaciji Srpske na mirovnim pregovorima u Dejtonu Radomir Lukić kaže da institucijama BiH njenim Ustavom nisu povjerene nadležnosti u oblasti odbrane, pravosuđa i bezbjednosti.

    • Republika Srpska jeste dala saglasnost za formiranje OS BiH, VSTS-a i OBA, ali to nikada nije postalo dio Ustava BiH, tako da su nesuvisle tvrdnje da se povlačenjem saglasnosti krši Ustav BiH. Volio bih da svi oni koji to tvrde precizno kažu koji to član Ustava BiH se krši – kaže Lukić za “Glas Srpske”.

    I predsjednik Političkog savjeta SNSD-a Slavko Mitrović kaže da je Ustavom BiH jasno utvrđena podjela nadležnosti između BiH i entiteta.

    • Dva propala pokušaja ustavnih promjena radi naknadne legalizacije nametnutih zakona, poznatih kao “aprilski” i “butmirski” paket, direktno potvrđuju neustavnost zakona nametnutih od strane visokih predstavnika, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština BiH bez izričitog ustavnog osnova – ocijenio je Mitrović.

    Prema njegovim riječima, zato je sarajevski profesor ustavnog prava Kasim Trnka nakon propasti pomenutih paketa ustavnih promjena pisao da je potrebno izvršiti “neophodnu konstitucionalizaciju već postignutih reformi u oblasti sistema odbrane, pravosudnog sistema, sistema oporezivanja, obavještajno-bezbjednosnih službi i drugih važnijih pitanja koja su, umjesto Ustavom, uređena zakonima”.

    • Krajnje je vrijeme da Republika Srpska u skladu sa svojim ustavnim položajem, potvrđenim Dejtonskim sporazumom, ukine sve neustavne propise kojima su uspostavljane nelegalne institucije na nivou BiH. A mnogo takvih se nakotilo u vrijeme diktature OHR-a i njegovog Ustavnog suda kome su pisali gotove presude protiv prava Republike Srpske – istakao je Mitrović.

    On je poručio da će se Republika Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa pridržavati člana pet, prema kojem “strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom BiH, izloženim u Aneksu četiri”.

    • Tim aneksom propisano je da će se entiteti i svi njihovi dijelovi u potpunosti pridržavati ovog ustava, koji ima prednost nad onim odredbama zakona BiH, kao i ustava i zakona entiteta koji nisu u skladu s njim – precizirao je Mitrović.

    Odbrana

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ranije amandmane na Ustav RS kojima je odbrana izbrisana iz Ustava Srpske kao nadležnost predsjednika Republike. Međutim, iako je izbrisana iz Ustava RS, nadležnost u oblasti odbrane nikada nije ugrađena u Ustav BiH kao nadležnost BiH.

  • Lideri opozicije danas na okupu: Kakvu poruku će poslati Dodiku?

    Lideri opozicije danas na okupu: Kakvu poruku će poslati Dodiku?

    Danas će se lideri opozicije iz Republike Srpske okupiti u Istočnoj Ilidži kako bi razmotrili aktuelnu političku situaciju i napravili plan djelovanja za naredni period.

    Domaćin sastanka će biti predsjednik SDS-a Mirko Šarović, a dolazak su potvrdili Branislav Borenović (PDP), Nenad Nešić (DNS), Nebojša Vukanović i Goran Selak (SPS).

    Na sastanku će biti riječi o trenutnoj političkoj situaciji za koju se smatra da je najteža od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma s obzirom na to da je blokiran rad institucija BiH, a da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posljednjih sedmica zemlju uvlači u još dublju krizu te najavljuje i povlačenje nadležnosti s nivoa države.

    Opozicija je već poručila Dodiku da neće slijediti njegove hazarderske poteze i avanturističku politiku te ga optužila da u problem uvlači cijeli narod zarad zaštite ličnih interesa.

    Lideri će danas analizirati i zahtjeve koje su iznijeli na protestu 2. oktobra u Banjoj Luci, ali bit će govora i o predstojećim izborima za gradonačelnika Prijedora gdje opozicija želi pobjedu.

    Početak sastanka je planiran u 16 sati.

  • Tri godine rada Predsjedništva BiH obilježene svađama i blokadama

    Kada su se u novembru 2018. godine prvi put obratili javnosti u ulozi članova Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, očekivano, poslali su sasvim različite poruke iz kojih je bilo jasno vidljivo da ih naredne četiri godine čekaju burne rasprave i neslaganja oko većine ključnih pitanja za budućnost ove zemlje.

    Već na početku mandata trojice članova Predsjedništva bilo je vidljivo da imaju potpuno različite stavove o entitetima, državi, državnosti, spoljnoj politici, ulozi međunarodne zajednice u BiH, evropskim integracijama i NATO.

    Ono što se nije znalo tada jeste da će BiH tri godine kasnije zapasti u jednu od najvećih poslijeratnih političkih kriza iz koje se za sada ne nazire kraj.

    Preglasavanje
    Kriza, međutim, nije došla odjednom, niti samo zbog međusobnog neslaganja članova Predsjedništva.

    Ukoliko se pogleda unazad, može se zaključiti da su sve tri godine rada ovog Predsjedništva bile obilježene blokadama, svađama i nerazumijevanjem. Osim što su u nekoliko navrata preglasavali Dodika na sjednicama Predsjedništva zbog čega je on morao pokretati veto, Džaferović i Komšić često su na službenim putovanjima iznosili stavove koji nisu bili usaglašeni sa srpskim članom, što je izazivalo još dublje podjele među njima. Te podjele su u međuvremenu postale toliko duboke da su počeli čak i izbjegavati da zajedno odlaze na službena putovanja, osim u izuzetnim situacijama, poput odlaska u Brisel ili u Tursku.

    Kada zajedno ne putuju onda se tužakaju, pa tako svaki službeni odlazak nekog od njih u inostranstvo nije prošao bez pisma ili tužakanja kako „ono što je taj rekao ili sastanak na koji je otišao ne predstavlja stav BiH već taj neko priča u lično ime“.

    Da BiH ne čeka ništa dobro moglo se vidjeti već u prvoj godini mandata trojice članova Predsjedništva u kojoj su se koplja lomila na „dva fronta“ – oko formiranja Savjeta ministara i oko NATO.

    Ustavni sud BiH
    Iako je politički dogovor vladajuće koalicije SNSD-SDA-HDZ postignut već u martu 2019. godine, BiH je sve do decembra te godine imala Savjet ministara u tehničkom mandatu, jer su Komšić i Džaferović formiranje novog saziva uslovljavali usvajanjem Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), što predstavlja samo jednu od stepenica na putu ka NATO.

    Tako je cijelu 2019. godinu “pojela” priča o ANP i NATO, dok su ostale teme, poput ekonomije, zapošljavanja, podizanja standarda građana, bile potpuno zanemarene. Ko je prvi predao zahtjev za put BiH u NATO, da li je ANP isto što i Programu reformi BiH, da li ćemo u NATO ako na vlast dođe opozicija ili će nas u tu vojnu alijansu uvesti vladajući, ko je veći branilac vojne neutralnosti – sve su ovo teme koje su građani slušali cijelu tu godinu.

    Ni sljedeća godina nije bila ništa mirnija jer je već na njenom početku BiH, kao i ostatak svijeta, zahvatila pandemija korona virusa.

    Međutim, pandemija nije bila jedini problem za BiH. Godinu je obilježila prvo kriza koju je izazvao Ustavni sud BiH kada je poljoprivredno zemljište u Srpskoj proglasio imovinom BiH. Nakon ove odluke uslijedila je privremena blokada rada institucija BiH, koja je prekinuta dolaskom pandemije. Uslijedile su političke blokade oko budžeta zajedničkih institucija, koji je usvojen tek krajem jula te godine. Osim blokada, ta godina će ostati upamćena i po skandalu tokom posjete ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, kada su Džaferović i Komšić odbili da se sastanu s njim.

    Svađe i političke blokade nastavljene su i u ovoj godini, a ulje na vatru dodao je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, čime je BiH ušla u najveću poslijeratnu krizu.

    Ukratko, 2019. godinu u BiH je pojeo ANP, 2020. godinu korona virus, a 2021. godinu Valentin Incko.

    Isključivost
    Da li je ovo najgori sastav Predsjedništva BiH do sada i da li bi, da su u njemu sjedili neki drugi članovi, politička situacija danas bila drugačija?

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je kompromis potpuno nepoznata riječ u vokabularu, a samim tim i u političkom djelovanju većine političara u BiH.

    Prema njenim riječima, kompromis se u BiH posmatra kao izum Zapada što automatski dobija negativnu konotaciju. Umjesto kompromisa, kako dodaje Topićeva, političari radije pribjegavaju isključivostima koje znače insistiranje na sopstvenoj agendi, odnosno na monologu, bez ikakvog dijaloga.

    – Ovaj saziv Predsjedništva je u kontinuitetu slalo jako ružnu sliku o BiH. Članovi Predsjedništva su se svađali pred očima javnosti i vrijeđali jedan drugog posredstvom medija. Jasno se vidjelo da nisu u stanju sjesti za sto, razgovarati i postići bar minimum saglasnosti – ističe Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da je BiH imala Predsjedništvo i neposredno po završetku rata kada su rane i posljedice od rata bile puno vidljivije, pa je opet postojala neka vrsta razumnijeg pristupa.

    “Ništa nisu uradili”
    Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da ne može reći da je ovo najgori sastav Predsjedništva do sada, ali je definitivno vidljivo da ništa u svom mandatu nisu uradili.

    – Čak i ono prvo poslijeratno Predsjedništvo je imalo većih pomaka nego ovo koje je sada na sceni. Sva tri člana Predsjedništva su u protekle tri godine podjednako davali doprinos takvom ambijentu, jer su zastupali samo vlastitu koncepciju i vlastito viđenje politike – kaže Ivanić za Srpskainfo.

    Navodi da u radu Predsjedništva u protekle tri godine nije bilo ni minimalnih pokušaja da se gradi kompromis. Ivanić ističe da BiH može funkcionisati samo na kompromisu, te da u njoj niko nikoga ne može prevariti.

    – Ovdje je samo kompromis rješenje, a očito je da sadašnja struktura nema namjeru da ide u to, i zato ćemo imati velike neizvjesnosti – upozorava Ivanić.

  • Komšić: Dodik priželjkuje veći incident, ne treba mu dati priliku, sam će pasti

    Komšić: Dodik priželjkuje veći incident, ne treba mu dati priliku, sam će pasti

    Politika Milorada Dodika razvija se u dva pravca, jedan prema međunarodnoj zajednici, a drugi prema nama, smatra član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.

    “Jedan pravac je upućen predstavnicima međunarodne zajednice koji ima za cilj da ih natjera da pristanu na faktično stanje kako ga on kreira i da međunarodna zajednica kaže pa dobro, to sve što je bilo u BiH, hajmo sad ponovo te zavađene strane dovesti za sto da sa njima pregovaramo ali o novom faktičkom stanju”, kazao je Komšić gostujući u programu FTV-a.

    Drugi pravac njegove politike je usmjeren prema BiH, dodaje on te kaže da to što on nama igra nekad po živcima i to što on radi su zapravo provokacije kojima on traži bilo kakav incident.

    “Što nasilniji incident s naše strane, to njemu bolje. Dodiku se dešava nešto što on očigledno nije očekivao. On je očekivao veću podršku u Republici Srpskoj za sve ovo što radi. Međutim, te podrške nema. On nikako ne može da se identifikuje sa narodom u RS-u, odnosno da narod stoprocentno stoji iza svega onoga što on radi, jer ljudi su svjesni da to vodi u budalaštinu. I njemu treba incident na način da on pokaže kako je on u pravu i kako smo “mi” ti koji smo spremni da izazove incidente i da on ima opravdanje za svoje sljedeće poteze”, kaže Komšić.

    Njegov stalni pokušaj da identifikuje svoje poteze kao interes sprskog naroda i RS-a i da svako onaj ko za njegove poteze kaže da nisu uredu, da to nije normalno, da je to loše, pogubno, on ne proglaša neprijatelje sebe i svoje politike nego to pokušava da upakuje u celofan da su svi neprijatelji RS-a i srpskog naroda, navodi dalje.

    “To mu malo slabije ide. Pa čak i kod stranaca počinje da opada to stanje šoka u koje su se našli nakon svega onoga što je Dodik počeo da radi. I onda se Dodik nalazi u poziciji da mora da ubrzava, da bude sve agresivniji u izazivaju tih incidenata čime sebe satjeruje u ćošak, oduzima sebi manevarski prostor, a nema adekvatne reakcije niti od međunarodne zajednice koja neće više na taj način da razgovara sa njim. I ovaj drugi pravac koji je upućen prema “nama”, svim Bosancima i Hercegovcima kojima je stalo do mira i stabilnosti, ne daje efekat. Niko mu ne odgovara na njegove provokacije bilo kakvom vrstom nasilja, pa čak ni verbalnog”, zaključio je Komšić.

  • Dodik: Haromonika i pjesma odgovor na prijetnje sukobima

    Dodik: Haromonika i pjesma odgovor na prijetnje sukobima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je u svoj kabinet u zgradu Predsjedništva BiH u Sarajevu doveo harmonikaša s ciljem da, kako je objasnio, pošalje poruku običnim ljudima da nema potrebe da se brinu zbog, navodno, nekih sukoba koje pojedini prizivaju.

    “Nisam htio nikoga da provociram. To je moj odgovor na uzavrelu situaciju. Moja poruka običnim ljudima je da nema razloga da se nerviraju, da neće biti sukoba niti ima razloga da ih neko priziva. Stara izreka kaže da ko pjeva zlo ne misli”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.

    On je istakao da je zato danas glavna tema harmonika, a ne, kako se čuje u Federaciji BiH, rat.

    “Harmonikaš je moj poznanik, ušao je normalno u zgradu Predsjedništva na moj poziv. Ne vidim u tome ništa nenormalno, mada se neki utrkuju da to okvalifikuju kao nešto nenormalno sa psihološkog ili nekog drugog stanovišta”, dodao je Dodik.

    On je ponovio da je onima koji žele da naprave atmosferu zategnutom, pa i ratnom, htio da poruči da za to nema nijednog razloga.

    “Niko ovdje ne priziva sukobe, osim nekih bolesnih glava”, ocijenio je Dodik.

    Komentarišući poruku člana Predsjedništva Željka Komšića da, “ako nastavi ovakve aktivnosti, postoji način kako to spriječiti”, Dodik je rekao da je Komšićev problem šta će raditi i upitao zašto ga nije pokušao spriječiti?

    “Na reportoaru su bile lijepe pjesme, koga to vrijeđa. Šta je nenormalno u tome što je urađeno. Ja ne zavirujem u njihove kabinete šta oni rade, niti me interesuje. Svako u svom kabinetu može da radi šta hoće”, istakao je on.

    Dodik je upitao zašto im ne smeta da novinari u nehumanim uslovima stoje napolju i čekaju članove Predsjedništva da izađu, a smeta im pjesma kojom se htjelo poručiti da nema razloga ni za kakvu zabrinutost.

  • Kalabuhov: Aktivnosti imenovanog visokog predstavnika nisu zakonite

    Kalabuhov: Aktivnosti imenovanog visokog predstavnika nisu zakonite

    Rusija smatra da aktivnosti jednostrano imenovanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita nisu zakonite, izjavio je ambasador Rusije u Sarajevu Igor Kalabuhov.

    On je za ruski list “Izvestija” napomenuo da nedostatak saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN sa neodobrenom odlukom zapadnih partnera da imenuje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH znači da njegovo imenovanje nije odobreno.

    Kalabuhov je rekao da je stav Rusije dobro poznat, a to je da je “vrijeme visokog predstavnika prošlo”, uz podsjećanje da Moskva odavno zagovara ukidanje te funkcije, prenio je TASS.

    Govoreći o prisustvu NATO-a u regionu, ambasador Rusije naglasio je da u BiH nema saglasnosti u vezi sa potencijalnim pridruživanjem Alijansi, te da Moskva vjeruje da se evropska stabilnost može osigurati samo stvaranjem zajedničkog evropskog bezbjednosnog sistema, a ne kroz proširenje Sjeveroatlantskog saveza.

    “Smatramo da se takva stabilnost, ne samo pojedinačnih država već Evrope uopšte, može obezbijediti isključivo stvaranjem zajedničkog sistema evropske bezbjednosti, a ne proširivanjem NATO-a, koji je ostao instrument Hladnog rata”, dodao je Kalabuhov.

    TASS podsjeća da su BiH i Srbija jedine zemlje na Balkanu koje se još nisu prodružile NATO-u.

  • Dodik: Oni hoće da kažu da su Srbi i Hrvati stranci, a jedini faktor Bošnjaci

    Dodik: Oni hoće da kažu da su Srbi i Hrvati stranci, a jedini faktor Bošnjaci

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj konferenciji za medije rekao je da je Narodna skupština Republike Srpske jedino mjesto odluke, a ne Predsjedništvo BiH.

    “Želim da komentarišem današnji rad Predsjedništva. Ja sam nastavio sa svojim odnosom prema svim tačkama dnevnog reda. Drugi put smo glasali protiv tih odluka. NS RS će odlučiti po tačkama dnevnog reda. Ona je konačno mjesto odluke, a ne Predsjedništvo BiH. NS RS će na pažljiv način odnositi prema ovim pitanjima. U svakom slučaju želim da kažem da se iznenada pojavila tačka za ugovor između BiH i Islamske zajednice BiH. To je tačka koja stoji od 2006. godine”, istakao je Dodik.

    Kaže da su danas saznali “nešto što je neprihvatljivo i ponižavajuće što ima veze sa politikom, a ne pitanjem vjere”.

    “Ja nisam protiv da se urede odnosi između IZ i BiH, ali naravno da ne bi glasao ni danas za to. U svakom slučaju ono što je novo i potpuno neprihvatljivo da se mijenja procedura usvajanja takvog ugovora. Čuo sam od Džaferovića i Komšića koji djeluju udruženo razlog što su to opet stavili je što su otkrili da je Islamska zajednica domicilna, a svi ostali strani. Oni hoće da kažu da su Srbi i Hrvati stranci, a jedini faktor su Bošnjaci. Oni su tražili da to usvoji Predsjedništvo i da to ne ide na Parlamentarnu skupštinu i naravno da je to neprihvatljivo da se daje veće pravo jednoj vjerskoj zajednici”, rekao je Dodik.

    Dodaje da on nema ništa protiv vjerskih običaja, ali je neprihvatljivo da se dozvoljava da muslimani napuste svoje radno mjesto i da je poslodavac dužan da im to nadoknadi.

    “To bi trebalo da bude ujednačeno i da se omogući da svi vjernici imaju isti tretman. U svakom slučaju, ja sam protiv da se to stavlja na dnevni red dok se te stvari ne riješe i ne usaglasi sa vjerskim zajednicama. Ovaj prijedlog vrvi od diskriminacije”, kaže Dodik.

    Dodaje da se šalje poruka pravoslavcima i katolicima da su stranci i da odavde treba da odu.

    “To nije tako i to je još jedna podjela naivnih da ponižava druge i diskriminiše. Oni su na kraju povukli tu tačku dnevnog reda, to je njihova odluka bila, ne moja, ali sam isto tako rekao zašto nisam glasao i zašto sam protiv”, istakao je Dodik.

  • Petković poručio: Skupština Srpske da raspravlja o prenesenim nadležnostima

    Petković poručio: Skupština Srpske da raspravlja o prenesenim nadležnostima

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je parlament Srpske ima kapacitet da u narednom periodu raspravlja o zakonima kojim se vraćaju neustavno prenesene nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH.

    Petković je naveo da je na sastanku u Sarajevu na kojem je bilo riječi o jačanju struktura parlamenata BiH za pristupanje EU, održanog u okviru Tvining projekta EU, istakao da je Narodna skupština Srpske u punom kapacitetu odlučuje već 30 godina, za razliku od drugih parlamenata u BiH koji su pod blokadom.

    “Na tu moju izjavu burno je reagovao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, koji je moderirao sastankom i bio domaćin, tvrdeći da se ne može govoriti ni o kakvom prenošenju nadležnosti”, rekao je Petković Srni, koji je na sastanku prisustvovao umjesto predsjednika parlamenta Srpske Nedelja Čubrilovića.

    On je to ocijenio neprimjerenim, te napomenuo da su svi učesnici sastanka mogli da iznesu svoje mišljenje.

    Petković je istakao značaj isticanja ovih stavova, naročito nakon što je u svom uvodnom obećanju predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bakir Izetbegović istakao da je potrebno da BiH nastavi da jača daljim preuzimanjem nadležnosti.

    “Na konstataciju Izetbegovića o oduzimanju određenih nadležnosti, Zvizdić nije reagovao, ali to niko nije osporio niti komentarisao, zbog čega je jako bitno da se čuje glas iz Republike Srpske i da se pošalje jasna poruka”, rekao je Petković.

    Petković je ponovio da je na njegovu konstataciju Zvizdić odreagovao burno, te ušao sa njim u verbalnu prepirku iako to nisu bile političke poruke, nego poruke u vezi sa radom parlamenta.

    Sastanku, koji se održava u okviru završne ceremonije Tvining projekta EU “Podrška EU parlamentima u BiH u poslovima evropskih integracija”, prisustvovali su i predsjednici Narodne skupštine Mađarske, Parlamenta Austrije i Hrvatskog sabora.