VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šulić: Šmit je njemački turista koji ne može ništa da nameće

    Kristijan Šmit je takozvani visoki predstavnik i za Republiku Srpsku samo njemački turista i zato nema legitimitet da nameće bilo kakve odluke, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS.

    On je na pitanje novinara da prokomentariše činjenicu da je Šmit najavio da će reagovati ako Zakon o raspolaganju državnom imovinom na teritoriji RS stupi na snagu, rekao da se narodni poslanici ne plaše njegovih prijetnji.

    “Narodni poslanici legalitet i legitimitet crpe iz građana koji su ih birali i odgovorni su samo njima. Oni će glasati za sve zakone koji su dobri za građane”, rekao je Šulić.

    Podsjećanja radi, riječ o zakoji koji bi trebalo da ovih dana bude objavljen u Službenom glasniku RS.

    Milorad Dodik, sprski član Predsjedništva BiH, je tokom raspave u NS RS rekao da je Ženevskim sporazumima, koji su prethodili Dejtonu, bilo predviđeno da imovina pripada entitetima u omjeru 51:49, te da je to prenijeto u Dejton. Naglasio je da bi donošenje bilo kakvog zakona o imovini na nivou BiH bila podvala i značilo bi de fakto prenošenje nadležnosti sa RS na nivo BiH u oblasti imovine.

    „Ja ovo ne radim radi mog nekog komoditeta. Ja ovo radim jer znam šta je u pitanju“, rekao je Dodik i dodao da se to ne smije dozvoliti.

    U Banjaluci je počela posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske koju je zatražio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zbog odluka Predsjedništva BiH usvojenih bez konsenzusa.

  • Dodik: Uložio sam veto na sve što šteti Republici Srpskoj

    Nacionalizam koji dolazi s bošnjačke strane urušava ustavni sistem i institucije RS, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, na posebnoj sjednici Narodne skupštine posvećenoj vetu koji je Dodik uložio na pet odluka Predsjedništva BiH.

    Što se tiče Memoranduma Centralne izborne komisije BiH i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju Dodik je rekao da je veto uložio jer se radi o nelegitimnom sastavu CIK-a.

    “U ovom slučaju nije sporan OEBS nego što CIK na ovaj način izabran nema legitimitet i ne želim da podržim bilo kakvu mogućnost da ovaj CIK s bilo kojim pravi sporazume i na taj način produžava nezakonistost i dovodi u pitanje legitimitet izbornog procesa”, rekao je Dodik.

    Što se tiče tačke o međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju, Dodik je rekao da se krše entitetske nadležnosti u polju obrazovanja, iako je naglasio da nema ništa protiv da se ove vrste testiranja provode u školama u RS.

    “Naš osnovni cilj jeste da obrazovanje podignemo na viši nivo ali sagledavajući ove činjenice smatram da naše učešće u ovim programima nema svrhu jer neće donijeti konkretne benefite a samo bismo se izlagali nepotrebnim finansisjkim troškovima”, rekao je Dodik i dodao da mora da primijeti da se radi o puzajućem prenosu nadežnosti koje se kasnije mogu koristiti kao osnova za dalje prenose nadležnosti.

    On je naglasio da je na sjednici Predsjedništva i podržao određene tačke, a neke nije podržao ali nije ulagao veto jer je smatrao da nisu štetne za interese RS.

    Naglasio je i da je podržao nekoliko sporazuma i projekata koji će biti u interesu, kako je rekao, ne samo RS, već i FBiH.

    “Samo našim jedinstvenim i usaglašenim stavovima o svim pitanja obezbjeđujemo stabilan okvir razvoja RS i dostojno se zajedničkim snagama borimo za njenu dobrobit”, rekao je Dodik.

    Pozvao je narodne poslanike da podrže njegov veto, te je naglasio da je svoj veto uložio na osnovu mišljenja koje je dobio od nadležnih institucija RS.

    Pozvao je i predstavike opozicije da podrže njegove odluke i naglasio da RS nema skrivene namjere, već samo pokušava da zaštiti svoje interese i ustavni poredak.

    “RS kao naša najveća pobjeda je garant opstanka slobode našeg naroda kojem je Dejtonski sporazm dao ono za šta smo se mukotrpno borili a neki dali svoje živote”, rekao je on i dodao da je RS mjesto za sve koji u njoj žive.

    Dodao je da je RS država koja može biti garant na ovim prostorima i budućim generacijama.

    “Ne smijemo dozvoliti sebi da prava koja smo dobili budu prepuštena nekom drugom. Narednih godinu ili dvije dana će se odlučiti da li će RS biti jača na zadovoljstvo svih nas, ili je uopšte neće biti”, rekao je Dodik i dodao da nije namjera da RS bude remetilački faktor, već da samo brani svoja prava.

    Rekao je da opozicija može biti protiv vlasti, ali da ne smije da bude protiv RS i dodao da očekuje da narodni poslanici podrže njegove odluke.

  • Vlast podržava Dodikov veto, opozicija smatra da je to zloupotreba vitalnog interesa

    Narodna skupština RS razmatraće sutra na posebnoj sjednici odluke Predsjedništva BiH, na koje je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, uložio veto jer smatra da je ugrožen vitalni interes RS.

    Veoma štetnom po vitalne interese RS Dodik je proglasio odluku o odobravanju zaključivanja memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije BiH, te zaključivanje memoranduma o razumijevanju u vezi sa izbornom saradnjom između CIK-a BiH i Državne izborne kancelarije Mađarske. Osim toga, Dodik je veoma štetnu po vitalne interese RS proglasio i odluku o odobravanju zaključivanja sporazuma o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju, kao i odluku o odobravanju zaključivanja sporazuma o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka.

    Dok je za vladajuću većinu ova odluka opravdana i potrebna, u opoziciji smatraju da se radi o zloupotrebi i politizaciji.

    Igor Žunić, predsjednik Kluba SNSD-a, kaže za “Nezavisne novine” da bi svi poslanici trebali podržati srpskog člana Predsjedništva bez obzira kako se zove i iz koje političke opcije dolazi.

    “Međutim, u ovom mandatu od strane opozicije imamo politikanstvo iznad nacionalnih interesa, pogled na izbore u oktobru iznad onoga što je važno za Republiku. Zato očekujem da će i ovu sjednicu koristiti za otvaranje svih političkih tema koje nemaju veze sa suštinom preglasavanja. Apelujem da nam RS bude iznad politike. Želio bih da jednoglasno potvrdimo da je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa po svih pet tačaka na kojima je Dodik preglasan i vjerujem da i opoziciji ima mudrosti da to urade”, istakao je on.

    Jelena Trivić, potpredsjednica Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS, rekla je da će taj Klub sutra usaglasiti stavove o posebnoj sjednici. Prema njenom mišljenju, tačke o međunarodnom istraživanju se mogu riješiti u korist RS bez isticanja veta na način da se uzmu podaci koje se odnose na RS.

    “RS može da uradi sopstvenu evaluaciju, mi imamo sve naše institucije koje mogu da urade sve potrebne evaluacije na način da apstrahujemo te podatke”, kaže ona. Što se tiče CIK-a, ističe da je SNSD priznao rezultate prošlih izbora, koje je proveo isti saziv CIK-a. “SNSD je i priznao i ponaša se u skladu s tim rezultatima. Tako da nemam drugi komentar osim da mislim da opozicija nema nikakvu potrebu da prati Dodika u ovakvim stvarima”, rekla je ona i dodala da Dodik zloupotrebljava i troši institut vitalnog nacionalnog interesa. Maksim Skoko iz Kluba SPS-a, je rekao za “Nezavisne novine” da će njegova stranka reagovati na nešto što bi se vrlo lako moglo nazvati zloupotrebom institucije vitalnog nacionalnog interesa.

    “Davanje legitimiteta zloupotrebama institucija RS je isti, ako ne i veći problem od samih zloupotreba u stranačke svrhe, tako da ćemo na sjednici iznijeti stavove o tome”, rekao je on.

  • “Platforma SDS definiše očuvanje dejtonske Srpske i BiH”

    “Platforma SDS definiše očuvanje dejtonske Srpske i BiH”

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović rekao je večeras u Modriči da Platforma SDS za opšte izbore definiše očuvanje dejtonske Republike Srpske i BiH.

    Šarović kaže da je u fokusu Platforme ekonomija, kao i “izgradnja države sa vrijednostima koje doprinose napretku i razvoju Republike Srpske”.

    – Ukoliko Republika Srpska bude jaka i snažna to je najveća garancija njene zaštite i to je suština Platforme -rekao je Šarović u Modriči, gdje je prisustvovao Izbornoj skupštini Opštinskog odbora SDS.

    Na Izbornoj skupštini za predsjednika Opštinskog odbora SDS-a Modriča izabran je Jovica Radulović, aktuelni načelnik opštine.

    Radulović je rekao da je SDS sa koalicionim partnerima postigao dobre rezultate u Modriči i da će to, kako kaže, dokazati na opštim izborima.

    On kaže da je riječ o prijevremenim stranačkim izborima, jer je dosadašnji predsjednik Opštinskog odbora SDS-a Modriča Damir Stojanović izabran na funkciju u lokalnoj upravi.

  • Tegeltija: Izmjene Izbornog zakona BiH pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka u FBiH

    Tegeltija: Izmjene Izbornog zakona BiH pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka u FBiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je, boraveći u Delfi na ekonomskom forumu, da se premijer Grčke Kirijakos Micotakis posebno interesovao za Izborni zakon BiH, da li će se usvojiti izmjene ili ne, jer je to, prema riječima Micotakisa, svakodnevno na dnevnom redu i premijera i ministara inostranih poslova u EU.

    “Pojasnio sam grčkom premijeru da je to pitanje dogovora Hrvata i Bošnjaka unutar FBiH i da vjerujemo da će dogovor biti postignut prije raspisivanja samih izbora koji su planirani u oktobru”, rekao je Tegeltija.

    On je rekao da je zajednički stav svih učesnika 7. Delfi ekonomskog foruma da se što prije završi sukob u Ukrajini i da se nastoje pronaći alternativna rješenje snabdjevanja energentima, a posebno prirodnim gasom.

    Tegeltija je naglasio da je želja svih da se ratni sukob u Ukrajini što prije završi, te da će, vjerovatno, onda na dnevni red doći pitanja koja se tiču strategije i razvoja energetike i snabdjevanja alternativnim izvorima.

    “Ovogodišnji 7. ekonomski forum u Delfiju obilježila je situacija u Ukrajini i uglavnom je bilo riječi o ekonomskim posljedicama koje je ta kriza prouzorkovala. Svi učesnici razgovora suočili su se sa nejasnim pitanjem kako riješiti problem cijena energenata i poskupljenja svih ostalih proizvoda”, rekao je Tegeltija.

    On je naveo da je Micotakis na zajedničkom ručku izrazio interesovanje za svaku od zemalja koje su učestvovale na ovom skupu, a najviše je razgovarano o mogućnostima razvoja energetike u budućem periodu i kako prebroditi sadašnju krizu u vezi sa energentima, jer se većina zemalja susreće sa ogromnim rastom cijena električne energije.

    Predsjedavajući Savjeta ministara naveo je primjer da je samo u Grčkoj cijena električne energije porasla za 60 odsto.

  • Karan: Suštinski važna istina je da BiH nema svoju imovinu

    Karan: Suštinski važna istina je da BiH nema svoju imovinu

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je Srni da je suštinski važna istina da BiH nema svoju imovinu i da sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji entiteta isključivo njima i pripadaju.

    U kontekstu osporavanja Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Karan je naglasio da se ovim zakonom reguliše svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti po sili zakona svojina je tih subjekata.

    “Prema tome, BiH ima imovinu na korištenju i raspolaganju na teritoriji Republike Srpske samo onoliko koliko joj Srpska ustupi”, pojasnio je Karan.

    On je rekao da sve aktivnosti bošnjačke političke elite, u saradnji sa destruktivnim dijelom međunarodne zajednice iznova po ko zna koji put, pokreću novi talas pritisaka da se svim sredstvima dođe do uknjižavanja imovine u korist BiH.

    “I mi po ko zna koji put njima ponavljamo: BiH nema imovinu! Ima je samo onoliko na korištenju i raspolaganju na teritoriji Republike Srpske koliko joj Srpska ustupi”, naveo je Karan.

    Prije svega, istakao je on, treba reći da je Republika Srpska u procesu stvaranja novonastale državne zajednice BiH, unijela svoj ukupni državnopravni, ali i kapacitet svoje imovine.

    “U kontekstu prijetnji Ustavnim sudom BiH, pitanje imovine, odnosno državne imovine nije ustavno pitanje, niti je to nadležnost Ustavnog suda. Ustavni sud ima jedino nadležnost da odlučuje u ustavnim sporovima”, ukazao je profesor ustavnog prava.

    On je podsjetio da je u osnovi sporova u prethodnim predmetima – Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH /2005. godina/, Odluka Ustavnog suda BiH broj 1/11 od 13. jula 2012. kojom se ispitivalo da li je Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, Odluka Ustavnog suda BiH broj U 8/19 od 6. februara 2020. godine /poljoprivredno zemljište/, Odluka Ustavnog suda BiH broj U 9/19 od 6. februara 2020. godine /unutrašnje vode/ – bilo pitanje da li imovina koju uređuju imovinski zakoni Republike Srpske predstavlja državnu imovinu i da li je samo BiH nivo može regulisati.

    Prema njegovim riječima, Odluka U-1/11 u velikoj mjeri se oslanja na Sporazum o pitanjima sukcesije bivših jugoslovenskih država iz 2001. godine. Međutim, Sporazum o sukcesiji potpuno je irelevantan za pitanje podjele državne imovine između entiteta i BiH.

    Međutim, dodao je on, Ustav ni na koji način ne upućuje na to šta se smatra državnom imovinom. “‘Državna imovina'” se ne pominje uopšte, ni tim ni bilo kojim drugim nazivom. Dakle, ne postoji ustavni osnov za utvrđivanje da li je predmetna imovina državna imovina, pa prema tome Ustavni sud nema i nije ni imao nadležnost da odlučuje o ovom pitanju”, istakao je Karan.

    Ustavnom sudu, podsjetio je on, nikada nije data ni nadležnost ni ovlašćenje da odlučuje šta jeste, a šta nije “javno dobro”, a tvrdnja Suda da ima takvo pravo jeste neustavan pokušaj preuzimanja ovlašćenja zakonodavne vlasti.

    On je ocijenio da je posebno opasno što se Ustavni sud smatra nadležnim da utvrđuje da li je neka imovina državna.

    “Naglašavamo ključnu odrednicu definisanu Ustavom BiH koja govori da državna imovina spada u nadležnost entiteta /generalna klauzula ili presumpcija nadležnosti u korist entiteta/ kao ključno obilježje federalnog principa podjele nadležnosti u svakoj složenoj državi u svijetu pa tako i u BiH.

    Među nabrojanim pitanjima koje spadaju u nadležnost institucija BiH ne nalazi se nijedno koje ukazuje na nadležnost nad državnom imovinom. Pošto ovlašćenje nad državnom imovinom nije Ustavom izričito dato institucijama na nivou BiH, u skladu sa članom III(3), nadležnost nad državnom imovinom pripada entitetima”, ponovio je Karan.

    On je naglasio da bi institucije BiH mogle eventualno imati u vlasništvu imovinu koja se koristi prevashodno za funkcije i ovlašćenja koja Ustav izričito daje nivou BiH, po ovlašćenju entiteta.

    “I neki drugi aneksi govore u prilog ovoj tvrdnji. Aneks 9 Dejtonskog sporazuma je sporazum Republike Srpske i Federacije BiH o osnivanju javnog transportnog preduzeća radi organizovanja i rada saobraćajnih kapaciteta, kao što su putevi, željezničke pruge i luke, na njihovu obostranu korist.

    Aneks 8 Dejtonskog sporazuma uređuje formiranje zajedničke međuentitetske komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, čiji je mandat utvrđivanje kao nacionalnog spomenika pokretne i nepokretne imovine od velikog značaja za grupu ljudi sa zajedničkim kulturnim, istorijskim vjerskim i etničkim naslijeđem, kao što su spomenici arhitekture, umjetnosti ili istorije, arheološka nalazišta, grupe građevina i groblja“, pojasnio je profesor Karan.

    On je podsjetio da se u Aneksu 8 kaže: “Entitet na čijoj teritoriji se imovina nalazi, (a) nastojaće da preduzme odgovarajuće pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere potrebne radi zaštite, konzerviranja, prezentacije i sanacije imovine, i (b) suzdržaće se od bilo kakvih namjernih mjera koje bi mogle oštetiti imovinu”.

    “Dakle, Aneks 8 Dejtonskog sporazuma jasno predviđa da entiteti imaju isključivu nadležnost nad pitanjima koja se tiču imovine. Postdejtonska praksa svih relevantnih aktera u BiH pokazuje da se podrazumijeva da državna imovina pripada entitetima. Međunarodna zajednica uvažila je i podržala uspostavljeno zakonodavstvo i praksu. Međutim, visoki predstavnik i određeni članovi Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ kasnije su promijenili svoj stav da bi udovoljili ambicijama vodećih bošnjačkih političkih stranaka”, naglasio je Karan.

    Prije svega, dodao je on, to su zakoni koje je donijela Parlamentarna skupština BiH koji dokazuju shvatanje da državna imovina pripada entitetima.

    “Godine 1998. odlukom visokog predstavnika donesen je Okvirni zakon o privatizaciji preduzeća i banaka u BiH /zakon o privatizaciji/. Dana 19. jula 1999. godine, Parlamentarna skupština BiH usvaja isti okvirni zakon. Bitne odredbe ovog zakona glase: Stoga, Parlamentarna skupština BiH donosi ovaj zakon izričito priznajući pravo entiteta da privatizuje preduzeća i banke smještene na njegovoj teritoriji, a koja nisu u privatnom vlasništvu, i da mu pripadnu prihodi koji se time ostvare u skladu sa propisima koje usvaja parlament entiteta“, rekao je Karan.

    On je dodao da je 2007. Ustavni sud BiH podržao ustavnost odredbi navedenog Zakona o privatizaciji i tom prilikom Ustavni sud odbacuje tvrdnje da Zakon o privatizaciji, uvažavajući pravo entiteta da privatizuju imovinu na svojoj teritoriji, krši svojinska prava BiH.

    “U konačnom smatramo da je ovo iznova pokušaj preoblikovanja multietnički složenog, federalnog oblika državnog uređenja BiH u pravcu unitarizacije kroz proces majorizacije. I građanin (Kristijan) Šmit se nameće silom kao i svi prethodni visoki predstavnici kod kojih je razlika bila samo u tome ko je od njih više uspio da nametne svojih neustavnih i antidejtonskih odluka.

    Neustavna transformacija ustavne strukture BiH vodi se već 27 godina, a prenos nadležnosti vodi ka njihovom cilju – unitarnoj BiH. To je eksperiment koji neće uspjeti, jer rade protiv Ustava i Dejtonskog sporazuma, te protiv volje konstitutivnih naroda”, poručio je Karan u izjavi za Srnu.

  • Stevandić: Srpska treba da prati politiku Aleksandra Vučića

    Aleksandru Vučiću su sve parlamentarne stranke Republike Srpske pružile podršku s jako dobrim razlogom, jer raniji predsjednici Srbije znali su ponekad negativno da se odnose prema Srpskoj, dok sam Vučić uvažavao i Srpsku i njen narod, bez obzira na to da li pripadao vlasti ili opoziciji, izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, gostujući na Alternativnoj televiziji, i dodajući da ne postoji konkretan razlog zašto predsjednik Vučić ne bi bio podržan od strane bilo koga iz Republike Srpske.


    Ostali predsjednički kandidati u Srbiji, napominje Stevandić, ne samo da nisu pomagali Srpskoj, već su upućivali i razne loše signale. Podrška Vučiću je samim tim logična, pogotovo kad se vidi histerija Zapada koja se protiv Vučića i vodila, i taj pritisak će se samo povećati. Stevandić napominje da Srbija i Srpska zbog trenutne međunarodne politike trpe velike pritiske na svoju štetu, koje međunarodna zajednica prećutno podržava. Stoga, Stevandić zaključuje izborni rezultat Aleksandra Vučića nije nikakvo iznenađenje, jer vodi politiku neutralnosti i mira.


    Govoreći o politici unutar Republike Srpske i BiH, Stevandić napominje da nema razvoja bez vlastite imovine i resursa, te je potez predsjednice Cvijanović o vraćanju nadležnosti nad imovinom jedini način privođenja investicija i razvoja. Geopolitička razračunavanja dovela su do trenutne ekonomske situacije u svijetu, i one se nekako najviše odražavaju u ovom regionu, te Stevandić napominje da ne treba napraviti ishitrene poteze, te da je potrebno je nacionalno i političko jedinstvo Republike Srpske, u suprotnom se neka mračna predviđanja mogu ostvariti. Stevandić napominje da se nametnuti zakoni ne sprovode u Republici Srpskoj i da je to rezultat političkog jedinstva, i da se on ne može trenutno promjeniti na nivou BiH, jer je jasno da političari iz Federacije to opstruišu. Jedinstvo političara Republike Srpske ima snagu da obesmisli nametnute zakone bivšeg Visokog Predstavnika, te je jasno da postoje napori iz Federacije i djela međunarodne zajednice da se stvori alternativa zajedničkoj politici, a sve sa ciljem ostvarivanja njihovih ambicija, dodaje Stevandić.


    Komentarišući međunarodnu politiku, Stevandić napominje da se od Zapada prema Rusiji danas vodi identična politika kao što se vodila prema srpskom narodu, da se radi o represiji i ignorisanju činjenica s jedne strane, a preuveličavanju i favorizovanju saveznika i istomšljenika s druge strane, te da Zapad danas pokušava pretnjama i zastrašivanjem Srbiju i Srpsku da okrene protiv Rusije.

  • Da li će opozicija jedinstveno na izbore?

    Neće biti problema, vidjećete. Tako je Igor Cnadak odgovorio na to što će SDS, na izbore, možda izaći sa svoja dva kandidata za dvije najvažnije funkcije iako je za jednu od njih, predsjednika Republike, PDP već kandidovao Jelenu Trivić.

    SDS-ovci su, navodno, odavno pikirali tu poziciju i smatraju da, kao prva opoziciona partija Srpske, baš to mjesto i zaslužuju. U PDP-u odlučni kad je dogovor sa SDS-om u pitanju.

    “Naravno da ima. Nemojte misliti da se razgovori između političkih partija vode samo onda kada je to na dnevniku. Dakle postoje razgovori, ja mogu reći i vama i svima koje to interesuje a pogotovo onima koji su oko toga dobronamjerni da će postojati i da imamo već sada vrlo stabilan dogovor unutar opozicije. Jednog kandidata će dati PDP drugog će dati SDS”, kaže potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak.

    Oni koji dobro poznaju političke prilike, smatraju da priča o dva kandidata SDS-a nije slučajno izašla u javnost. U najvećoj opozicionoj stranci konačno pokazuju mišiće PDP-u, koji već dugo diktira politiku opozicije. Analitičari kažu da bi na predstojećim izborima mogla da prođe priča o dva SDS-ova kandidata.

    “Po mom mišljenju bi bilo čak dobro da SDS ide sa svoja dva kandidata samostalno, i da tako pokaže realno svoju snagu i ja mislim da je bolje pošteno izgubiti nego se unaprije dodreći neke uloge koju je SDS imao. Tako gledam na ovo kandidovanje dva člana iz jedne partije”, kaže Dragomir Vukotić, politički analitičar.

    Dok je PDP odavno dao svoj prijedlog za jednu od najvažnijih funkcija, u SDSu i dalje čekaju. Spekuliše se da bi Mirko Šarović i Milan Miličević mogli da budu rješenje SDSove zagonetke. Kandidate je već ponudio DNS, a uskoro bi to mogli da urade i u SPS-u. Nekima iz opozicije su priče o rasipanju kandidatura maliciozne, mnogima je, s druge strane, to jasan pokazatelj kakvo je stanje u njihovim redovima – da dogovora teško može da bude i da ćemo tek gledati opozicionu bespoštednu borbu za fotelje.

  • Vulić: Dijametralno suprotne i licemjerne izjave Uberove

    Vulić: Dijametralno suprotne i licemjerne izjave Uberove

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izrazila je uvjerenje da su ljudi birali poslanike u Bundestagu da se bave njihovim pitanjima i problemima, a ne izmišljenim u BiH.

    Vulićeva je rekla za Srnu da ostrašćenost i nepotpuna informisanost ne priliči nijednom parlamentu, te ne može a da se ne zapita da li Bundestag, frustriran svojom sve manjom globalnom ulogom, hoće da pokaže nekakve mišiće nad Srbima.

    – Milorad Dodik je nedvosmisleno posvećen svom narodu i dejtonskoj BiH dok Vi, gospođo Margret Uber dajete dijametralno suprotne izjave i dovodite u pitanje i svoje izjave i svoje namjere. Tokom dijaloga, zalažete se za BiH u kojoj svi narodi imaju jednaka prava, a potom najavljujete dolazak vojnika na prostor Republike Srpske, ne i FBiH. Pa, ko je tu licemjeran, Vi ili Milorad Dodik? Ipak, Vi! – istakla je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da je Bundestag postao malo čudno mjesto, gdje u ime BiH svako malo neko se predstavlja kao specijalni izaslanik, te da joj se čini i da neko i u Ambasadi Njemačke ne radi svoj posao, jer je previše dezinFormacija u Bundestagu, kao i u BiH oko Bundestaga.

    – I na kraju, čudno je kako zemlja koja je još zvanično pod ograničenjima drži lekcije o budućnosti, demokratiji, miru i prosperitetu i to narodu koji je u dva svjetska rata stradao od Vaših predaka. Ako nemate vremena za istorijske činjenice i ulogu Vaše bivše države na ovom prostoru, bar budite neutralni – poručila je Vulićeva.

    Ona je naglasila da 77 godina nakon bezuslovne kapitulacije Hitlerove Njemačke i završetka Drugog svjetskog rata, njemačko društvo još uvijek nije u potpunosti sigurno obilježavali se 8. maja oslobođenje Njemačke ili početak okupacije.

    – Nakon svega, Vaša ekselencijo, Vi nama držite lekcije – navela je Vulićeva.

  • Čović: Mi ćemo na kraju birati svoje legitimne predstavnike u BiH

    Čović: Mi ćemo na kraju birati svoje legitimne predstavnike u BiH

    Na obilježavanju 30. godišnjice od osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Mostaru pristunima se obratio i predsjednik HDZ-a Dragan Čović. U svome obraćanju posebno je emotivan bio dok je govorio o predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću.

    Nakon početnih zahvala Čović je poslao poruku da se kroz Hrvatski narodni sabor obilježava sve što diše i u hrvatskoj Bosni i Hercegovini, u svakom njenom dijelu. Poručio je da ne misli samo do Makljena i Ivan-sedla nego da je godišnjica osnivanja HVO-a obilježena i u Posavini i u centralnoj Bosni i u svakom dijelu Bosne i Hercegovine.

    Posebno emotivan je bio dok je govorio o predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću kojem se zahvalio kako kaže mudrost, odlučnost i drskost. Optužio je velike sile da pokušavaju da drugačije definiraju historiju od prije 30 godina, skupa uz poruke iz Sarajeva. Naglasio je da Milanović radi ono što nije popularno raditi.

    Pozvao je Hrvate da još aktivnije slave godišnjice formiranja HVO-a, da pišu i dokumentiraju “povijesnu istinu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini u domovinskom narodu”. Naglasio je potrebu da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju svoju historiju, svoje historijske činjenice kroz koje će se moći organizirati kao evropski narod.

    Čović je naznačio kako Hrvati danas u BiH žive između separatizma i unitarizma te da za njih između te dvije pojave nema nikakve razlike, ali da se razlikuje od onoga što oni nude kao hrvatski narod.

    Izrazio je žaljenje što nije uspio završiti pregovore o izbornom zakonu kojeg je nazvao strateškim projektom. Poručio je da će hrvatski narod birati legitimne predstavnike na svim nivoima vlasti uz suradnju sa prijateljima iz bošnjačkog i srpskog naroda.

    Posljednji dio svoga obraćanja posvetio je pozivanju na hrvatsko zajedništvo i istakao da ne smije biti nikakve podijele, a da se to zajedništvo iskazuje kroz Hrvatski narodni sabor. Hrvatsku je pozvao da pomogne Hrvatima Bosne i Hercegovine i da se ne osvrće na optužbe da se miješa u unutrašnje stvari.