VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Izetbegović nakon sastanka u zgradi Delegacije EU u Sarajevu “Nema pomaka u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH”

    Izetbegović nakon sastanka u zgradi Delegacije EU u Sarajevu “Nema pomaka u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona BiH”

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da nema pomaka u pregovorima o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH.

    Nakon razgovora sa delegacijom HDZ-a BiH i međunarodnim posrednicima u zgradi Delegacije EU u Sarajevu, Izetbegović je rekao da nema nikakvog pomaka, te da nema potrebe da priča uprazno.

    SDA i HDZ BiH održali su danas novi krug razgovora sa specijalnim američkim izaslanikom za izbornu reformu u BiH Metjuom Palmerom i direktorom pri evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst.

    U zgradi Delegacije EU ostao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

  • Dodik: Nisam protiv Ustava već onoga što je nametnuto sa strane

    Dodik: Nisam protiv Ustava već onoga što je nametnuto sa strane

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da BiH može opstati ako se vrati na Dejtonski sporazum iz 1995. godine, te da on nije protiv Ustava, nego protiv onoga što je nametnuto sa strane.

    “Punih 26 godina intervencionizam međunarodne zajednice, vršen preko visokog predstavnika i troje stranih sudija Ustavnog suda BiH, rušio je Ustav stvaranjem nelegalnog sistema”, naveo je Dodik za italijanski list “La Republika”.

    On je naglasio da ti ljudi ništa dobro nisu donijeli BiH. “Mi smo i dalje najnerazvijeniji dio Evrope. Da li je došlo do pomirenja različitih zajednica? Nije. Jesmo li ušli u EU? Nismo. Vrijeme je da promijenimo pristup. To ne možemo dozvoliti, stranci koji nisu izabrani u BiH su ti koji za nas donose zakone”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je naglasio da dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko osporava zato što visoki predstavnik nema imao pravo da nameće zakon, bez obzira na sadržaj.

    Što se tiče konkretno ovog amnadmana koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici, Dodik je naglasio da se može reći da je u Srebrenici bilo zločina, što osuđuje, ali ne može se reći da su ga počinili Srbi kao narod, već pojedinci.

    Na pitanje da li će Narodna skupština odobriti rekonstituisanje vojske Republike Srpske, Dodik je pojasnio da Srpska može da ima svoju vojsku i to stoji u Ustavu.

    “Ne tražimo ništa novo. Uostalom, čemu služi zajednička vojska u kojoj se zajedno bore Srbi, Hrvati i muslimani? Ako nas Srbija napadne, govorim hipotetički, da li mislite da bi srpski vojnici ostali lojalni Oružanim snagama BiH? Isto važi i za Hrvate”, naglasio je Dodik.

    Komentarišući navode Kristijana Šmita u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN da je rizik od novog sukoba u BiH stvaran, Dodik je odgovorio da on laže.

    “Šmit je došao ovdje, uzeo izvještaj koji su napisali muslimani i potpisao ga. Može on da govori šta hoće, ja ga smatram samo građaninom jer njegovo imenovanje nisu podržali svi potpisnici Dejtonskog sporazuma. BiH nema visokog predstavnika, što je dobra vijest. Mi smo posljednja kolonija u Evropi, ali počinjemo da se oslobađamo”, istakao je Dodik.

    Upitan da li se plaši prijetnji Brisela o mogućem uvođenju sankcija, Dodik je rekao da nije izabran da bude kukavica i upitao u kom dijelu bi njegova politika mogla da se okarakteriše destabilizujućom.

    Govoreći o odnosu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Dodik je rekao da ne ide u Rusiju da se nekome moli i da je razlika između Putina i zapadnih lidera u tome što ga on sluša.

    “Putin nikada nije tražio od mene da uradim ili ne uradim nešto, zato ga poštujem. Za razliku od njega, političari Zapad, čak i najniži po činu, pojavljuju se u mojoj kancelariji sa željom da mi nametnu neke stvari. Putin nije kalkulant, niti špekulant”, istakao je Dodik.

    Na pitanje kako je postao čovjek Moskve, a do prije deceniju je smatran referentnom tačkom SAD, Dodik je odgovorio da su se razdvojili ali ne njegovom voljom.

    “Ja sam i dalje osoba koja vjeruje u demokratske principe i slobodno tržište. Poštujem tradicionalne identitete. Ali nisam se promijenio. Jednog dana su mi došli Amerikanci i rekli: ‘to i to moraš da promijeniš’. Nisam mogao da prihvatim. Onaj koji istinski brani Dejtonski sporazum je Milorad Dodik”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

  • Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Jedni žele da se zakoni donose u parlamentu, a drugi u OHR: Političari i dalje lome koplja oko sporne Inckove odluke

    Blokada institucija na nivou BiH ulazi u peti mjesec, a političari iz Republike Srpske ostaju pri ranijem stavu da će ona trajati sve dok se ne povuče sporna Inckova odluka koja se tiče dopune Krivičnog zakona BiH vezano za zabranu negiranje genocida i ratnih zločina.

    Srpski političari od ranije upozoravaju da se kriza nastala nametanjem izmjena Krivičnog zakona BiH može riješiti na dva načina ili da OHR promijeni svoju odluku o nametanju ili da se predstavnici naroda sami dogovore o prihvatljivom tekstu zakona, ali da se prethodno „Inckova odluka“ stavi van snage.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović ovih dana je ponovio da je neophodno da se sporna Inckova odluka stavi van snage, kako bi se pokrenula inicijativa da se kroz razgovor i dogovor relevantnih domaćih političkih struktura donese Krivični zakon kroz Ustavom propisanu proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    – Povlačenje iz primjene sporne Inckove odluke bi podrazumijevalo otpočinjanje unutrašnjih dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji bi bio prihvatljiv za sve parlamentarne političke subjekte, a time bi se mogli steći uslovi da se rad zajedničkih institucija BiH vrati u normalne tokove – istakao je Borenović.

    Njegovo mišljenje dijele i drugi srpski političari koji su do sada u više navrata predlagali isto.

    S druge strane, za većinu bošnjačkih političara, tako nešto je neprihvatljivo. Umjesto stavljanja van snage Inckove odluke, većina predlaže da se zakon prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan, što je za srpske političare neprihvatljivo.

    Da li je moguće očekivati da dođe do dogovora o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da se “Inckov zakon” stavi van snage?

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać za Srpskainfo ističe da je skeptična po pitanju bilo kakvog dogovora.

    – Posljednji zakon je samo kap u već dosta prepunoj čaši. Smatramo da je ključni problem u ovoj priči sama činjenica da je nekome palo na pamet da donese zakon mimo institucija, čiji je to zadatak. Drugi problem je taj što dio političke javnosti i aktera u BiH prihvataju takvu praksu. Postavlja se pitanje čemu uopšte parlamenti, ako je moguće da neki stranac dođe u zemlju i nametne zakon, a onda i da neko tako nešto prihvati – ističe Bursaćeva.

    Ona dodaje da je nametanje zakona ključni problem u cijeloj priči, dok je sam sadržaj zakona za srpske političare sekundaran.

    Bursaćeva ističe da je neprihvatljiv prijedlog bošnjačkih političara da se zakon, koji je nametnuo Incko, prvo usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, da bi nakon toga mogao biti mijenjan.

    – Ako prihvatate da razgovarate o tome, dakle prihvatili ste da to postoji. Drugim riječima prihvatate da se takva praksa nastavi i ubuduće. To je ključni problem i političke i suštinske prirode – kaže Bursaćeva.

    Da bi se „Inckov zakon“ trebao staviti van snage i otvoriti dijalog unutar Parlamentarne skupštine BiH oko izmjena Krivičnog zakona, slaže se i poslanik HDZ u Predstavničkom domu PS BiH, Predrag Kožul, koji kaže da je protiv bilo kakvih nametanja.

    On ističe da dogovore i zakone treba prepustiti domaćim političarima.

    – Parlament je jedino mjesto gdje se trebaju donositi zakonska rješenja u ovoj državi, kao i u svim drugim državama. To je naš stav oko svih zakonskih rješenja, ne samo oko ovoga. Nije ovo prvi nametnuti zakon. Međutim, treba imati u vidu da je svaki nametnuti zakon doneo probleme u funkcionisanju ove države – naglašava Kožul.

    Za razliku od njega, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika DF u Predstavničkom domu PS BiH, Zlatan Begić ne dijeli takvo mišljenje.

    On kaže da je „sramota“ takav uslov uopšte postavljati kako bi se odblokirao rad institucija BiH.

    – Riječ je o presuđenom genocidu i presuđenim ratnim zločinima. Ako nama treba u 21 vijeku da se bilo ko u ovoj državi protivi zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, onda to dovoljno govori o dnu koje je ovo društvo dotaklo. Nije se uopšte smjelo doći u poziciju da neko negira genocid i ratne zločine – kaže Begić.

    On ističe da se ne slaže sa povlačenjem Inckovog zakona jer su „političari u BiH dokazali da nisu zreli da tako nešto sami izglasaju“.

    Prošlo je, kaže Begić, 26 godina od rata i ako za to vrijeme nisu mogli doneti takav jedan zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, neće moći to učiniti ni u buduće.

    Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut kratko je poručio da Inckovu odluku može izmjeniti samo novi visoki predstavnik, Kristijan Šmit.

    – Čuo sam da u nekim ambasadama postoji ideja da Šmit nametne odgodu primjene Inckove odluke kako bi dao vremena domaćim snagama da usaglase neki tekst, ali ne znam detalje. Ako bi se to desilo, to bi se svakako moglo riješiti jedino unutar institucija BiH – istakao je Arnaut, ne otkrivajući druge detalje.

  • Šarović poručio da se Dodik krije iza Republike Srpske i naroda

    Šarović poručio da se Dodik krije iza Republike Srpske i naroda

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, poručio je danas da izjava člana Predsjedništva, Milorada Dodika, za britanski Gardijan da će se u slučaju sankcija Zapada okrenuti Rusiji i Кini, govori o njegovoj potpunoj političkoj dezorijentisanosti.

    Nikada nijedan funkcioner SDS koji je bio pod sankcijama, a koje sam i lično podnio, nije ispred sebe stavljao interes Republike Srpske i svog naroda, bez obzira koliko su te sankcije bile nepravedne i neprimjerene. Svi smo mi te sankcije podnosili dostojanstveno, za razliku od Dodika koji se poistovjećuje sa Republikom Srpskom i njenu sudbinu vezuje za svoju – istakao je Šarović.

    U saopštenju iz SDS se navodi da Dodikova politika, očigledno nije rezultat nikakvog političkog ubjeđenja ili realne procjene opšteg interesa naroda, nego isključivo politika revanšizma i lične pozicije za koju je spreman da sve žrtvuje.

    Šarović posebno istače činjenicu da “u ovom momentu niko od velikih sila i garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma ne dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum i poziciju Republike Srpske”.

    – Iako mi u SDS cijenimo da će tih pokušaja biti i da na njih treba dati dobar i pametan odgovor. Ovo što Dodik radi nije dobar odgovor i realan nacionalni interes. Rješenje nije u konfrontaciji ni sa SAD ni sa Evropskom unijom, u šta nas on uvodi, rizikujući da Srbi i Republika Srpska postanu politički slučaj za velike sile kojim će se oni baviti na ovaj ili onaj način. Nama je potrebna politika izbalansiranih odnosa i sa Istokom i sa Zapadom, a prije svega garanata potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma – rekao je Šarović.

  • Borenović: Uvijek ćemo imati jedinstvo i zajednički stav na nametnute zakone

    Borenović: Uvijek ćemo imati jedinstvo i zajednički stav na nametnute zakone

    Uvijek ćemo imati jedinstvo i zajednički stav na nametnute zakone visokog predstavnika i međunarodne zajednice, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a gostujući u našem Јutarnjem programu.
    Branislav Borenović – Foto: RTRS

    Dotakao se i posebne sjednice Parlamenta Srpske o vraćanju brojnih nadležnosti Srpske.

    • Posebna sjednica NSRS još uvijek nema datuma. Mislim da se prvo trebalo riješiti pitanje Inckovog nametnutog zakona. PDP će kao i uvijek dati svoj jasan stav – rekao je Borenović.
  • Ništa od zakona o državnoj imovini: Poslanička inicijativa u PS BiH osuđena na propast

    Ništa od zakona o državnoj imovini: Poslanička inicijativa u PS BiH osuđena na propast

    Nalaže se Savjetu ministara BiH da u roku od 30 dana u zakonodavnu proceduru dostavi zakon o državnoj imovini.

    Tako glasi poslanička inicijativa koju su za iduću sjednicu Predstavničkog doma BiH, koja je zakazana za 14. decembar, predložile narodne poslanice iz Kluba Naša stranka Nezavisni blok, Aida Baručija i Mirjana Marinković Lepić.

    Kako kažu, u cilju rješavanja statusa državne imovine i njenog stavljanja u funkciju u interesu BiH i njenih građana, neophodno je da Savjet ministara, u saradnji s nadležnim institucijama, predloži propise koji će konačno urediti status državne imovine.

    – Ovo je posebno značajno jer veći broj institucija BiH unajmljuje poslovne prostore za obavljanje svojih nadležnosti te se u tu svrhu izdvajaju velika sredstva uprkos činjenici da postoji imovina koja nije u funkciji i vremenom propada, a mogla bi se korisno upotrijebiti za sve nivoe vlasti. Značajan problem takođe predstavlja nemogućnost adekvatne zaštite i povrata imovine BiH u bivšim jugoslovenskim republikama i pored toga što je zaključen Sporazum o pitanjima sukcesije – navode u obrazloženju.

    Osjetljiv politički trenutak
    Ova inicijativa dolazi u veoma osjetljivom političkom trenutku i tiče se upravo teme koja je jedan od razloga za aktuelnu političku krizu u BiH. Naime, Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim dijelove Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, uz obrazloženje da se ta materija može uređivati samo na nivou BiH, što je za Banjaluku neprihvatljivo.

    U međuvremenu, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, najavio je da će RS staviti van snage Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, koji je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, i da će državnu imovinu na teritoriji RS knjižiti kao imovinu Republike Srpske.

    Dodik je poručio da BiH nema šta da odlučuje o imovini entiteta.

    – Mi ćemo 10. decembra donijeti odluku da stavimo van snage Ešdaunov Zakon o zabrani raspolaganja imovinom i stavićemo obavezu da se ta imovina uvede kao imovina Republike Srpske – rekao je novinarima u Sarajevu.

    Trodjelni projekat
    Predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u PS BiH, Nenad Stevandić, smatra da poslanička inicijativa Baručije i Marinković Lepićeve nije korisna ni osnovana. Kaže da je ona tipičan dio političkog projekta koji ide u tri dijela.

    Prema riječima Stevandića, prvi dio je da se obezbijedi bilo kakva vrsta podrške stranaca pričama o funkcionalnoj BiH, „što je već stereotip bošnjačkog uticaja na međunarodnu politiku“.

    – Drugi dio je podnošenje inicijativa, iskorištavanje Ustavnog suda BiH i parlamentarne procedure da bi se nametnule teme i zakoni koje dalje vode destrukciji vlasništva entiteta nad imovinom. Ova inicijativa je nastavak onoga što je Ustavni sud uradio sa imovinom RS, sa poljoprivrednim zemljištem, šumama. Treći dio je onaj na kome rade odmetnuti dijelovi obavještajne službe, bivšeg AID, koji proizvode afere, utiču na pravosuđe i kreiraju sukobe unutar RS. Sve tri te stvari vode našem nestanku ili obesmišljavanju. Ali, moja poruka je da su svi zajedno naivni ako misle da se mi nečega bojimoa i da mi tačno ne znamo ko su ljudi upotrijebljeni da bi se nešto učinili i koje su metode. Treba da se orijentišemo prema onim ljudima u RS koji bi na određeni način mogli da učestvuju u toj vrsti smicalica i politika – kaže Stevandić.

    Široki konsenzus
    Zamjenica predsjedavajućeg Kluba poslanica SDS-PDP-DNS, Mira Pekić, smatra da se radi o krupnom pitanju koje se ne može rješavati poslaničkim inicijativama, nego širokim konsenzusom stranaka i lidera.

    – Mi u PDP imamo neke stavove koji su u vezi sa državnom imovinom i koji su na fonu Banjalučkog sporazuma iz 2012, odnosno da principe uzmemo iz tog sporazuma sa kojim su se bili usaglasili svi. Šest političkih lidera je tada na njega stavilo potpis. Naravno, treba ga prilagoditi današnjem vremenu – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Banjalučki sporazum
    Pomenuti Banjalučki sporazum o imovini potpisali su Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BIH), Sulejman Tihić (SDA), Zlatko Lagumdžija (SDP), Božo Ljubić (HDZ 1990) i Mladen Bosić (SDS).

    Oni su tada usaglasili da tzv. perspektivna vojna imovina, koja je utvrđena odlukom Predsjedništva BiH, bude knjižena u vlasništvo organa odbrane BiH. Savjet ministara BiH u roku od 60 dana trebalo je da utvrditi koja je neperspektivna vojna imovina potrebna organima BiH. Plan je bio da ona imovina u kojoj funkcionišu organi BiH bude automatski uknjižena, a sva ostala će ići na entitete, kantone i opštine.

    Kako je tada na konferenciji za novinare precizirao Dodik, državna imovina ono što je bilo predmet osporavanja odlukama visokog predstavnika.

    – Savjet ministara će u narednih 90 dana izvršiti popis te imovine, a onda u dodatnih 60 dana će se odlučiti koja je potrebna organima BiH, a koja će pripasti entitetima, kantonima i opštinama – dogovoreno je 2012.

    Međutim, iz perspektive današnjih političkih odnosa i poništenja Ešdaunovog zakona, što je najavio Dodik, oživljavanje Banjalučkog sporazuma ne izgleda realno.

  • Dodik: Srpska ima kapacitet da se bori za sebe

    Dodik: Srpska ima kapacitet da se bori za sebe

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da diplomatskim aktivnostima sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović i drugim saradnicima pokušavaju da razbiju stereotip koji se dugo zadržava u BiH o jednom, univerzalnom krivcu, i da objasne situaciju.

    Dodik je rekao da je bilo dosta sastanaka, veoma važnih intervjua svjetskim medijima, napomenuvši kako je u važnim svjetskim medijima stvorena slika da je svaki srpski predstavnik odmah krivac, ako nije za ratni zločin, onda mu se spočitava korupcija.

    On je naveo da je i večeras sa američkim i evropskim zvaničnicima razgovarano o tri teme koje se tiču imovine, nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika i Izbornog zakona, o tome kako prevazići neminovno pitanje odluke bivšeg visokog predstavnika i imovine kojom se bespravno bavio Ustavni sud BiH.

    Dodik je za RTRS naglasio da nametnuta odluka Valentina Incka mora biti povučena i da nema nijedne druge mogućnosti da se srpski predstavnici vrate da se odlučuje u organima na nivou BiH, a istakao je da su stavovi nepomirljivi i da je zato BiH neuspješna zemlja.

    On je ukazao na pokušaje muslimana i međunarodne zajednice da kroz visoke predstavnike i Ustavni sud modeliraju BiH koja odgovara samo muslimanima, ali je istakao da će definitivan otpor Republike Srpske tim nastojanjima početi na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju otetih nadležnosti.

    “Republika Srpska se zbog ukupnog ambijenta nije mogla suprostaviti, bilo je nekoliko pokušaja, međutim nije moglo zbog visokog predstavnika, ali njega više nema”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da Srpska nema namjeru da odustane, da njeni zvaničnici rade u skladu sa Ustavom, da nisu ni pomenuli rat.

    “Sad je svima postalo jasno o čemu se ovdje radi i zbog toga su ove diplomatske aktivnosti. Predsjednica je nedavno bila u Americi i o svim važnim pitanjima tamo razgovarala. Do Nove godine ćemo se sresti sa predstavnicima još nekih država koje žele dijalog i koji misle da je kroz dijalog moguće doći do nekih rješenja”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, prošlo je vrijeme da se ponašaju onako kako to hoće SAD, Njemačka ili druge zemlje, Republika Srpska ima kapacitet da se bori za sebe.

    “Ako BiH ne može da funkcioniše u skladu sa Ustavom onda ne treba da funkcioniše, to je pravilo koje važi svugdje”, rekao je Dodik.

    On smatra da Britanija ima poguban uticaj na ove prostore, dijelom Amerika, a vidi da dobro nećemo biti postavljeni ni kod nove njemačke Vlade, iako se sav svijet zasniva na tome da je zabranjeno miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja.

    “Nismo mi tu da ispunjavamo njihove želje, nego težnje ovoga naroda, a ja nisam biran da budem kukavica, štitim interese onih koji su me birali”, rekao je Dodik, koji je istakao da predstavnike Srpske treba saslušati, a ne samo prijetiti sankcijama.

    On je ponovio da je interes srpskog naroda i Republike Srpske da se provodi Dejtonski sporazum i slovo Ustava i da nema ničega što bi predstavljalo revoluciju.

    “Ovo vrijeme je pokazalo da nama nisu potrebni organi BiH, u ovom trenutku na jedini legalan i legitiman način funkcioniše Republika Srpska, a mnoge to nervira i mnogi to ne žele da vide”, istakao je Dodik.

    OHR ne postoji, a Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, kategoričan je Dodik koji je naveo da se istražuje mogućnost da bude tužen u njegovoj zemlji jer ovdje unosi nemir onim šta govori, bavi se vojnim snagama, a to nema pravo.

  • Izetbegović o Izbornom zakonu: Ili će sve biti riješeno ili neće biti ništa riješeno

    Izetbegović o Izbornom zakonu: Ili će sve biti riješeno ili neće biti ništa riješeno

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon sastanka u Delegaciji EU na kojem se razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona BiH poručio je da tek slijede najduži sastanci i da probosanski blok jedinstveno ide na sve ili ništa.

    Izetbegović je istakao: “Ili će sve biti riješeno ili neće biti ništa riješeno.”

    Kaže da najduži sastanci tek slijede i da za sada nema ništa konkretno osim što se osjeća ta kritična masa na probosanskoj strani da neće izaći ususret ničemu što je jednostrano.

    “Moraju se uraditi izmjene i za Federaciju BiH i za Predsjedništvo BiH. Imamo blokade imenovanja Vlade FBiH, popune Ustavnog suda, pogledajte koliko strategija razvoja, preko 150 akata stoji u Domu naroda FBiH. Te stvari se moraju riješiti”, rekao je.

    Lider SDA ističe da mu je drago što su i ostali u tom probosanskom bloku jednako odlučni.

    “Ne samo da sam ja pri tome, nego sam sjedio i s drugim probosanskim strankama i oni potvrđuju takvu stvar. Neće se moći izaći jednostrano HDZ-ovom prijedlogu”, dodao je nakon sastanka kojem su prisustvovali i predstavnici SBB-a, NiP-a, A-SDA i drugi.

    Na novinarsko pitanje da li su stranci Izetbegoviću zaprijetili sankcijama, on kaže da nisu.

    “Nisu prijetili sankcije, ali se vrši pritisak na sve strane, a ponajmanje na HDZ. Ali preživjet ćemo, nismo u politici od jučer. Treba postaviti sve na dvije noge”, dodao je.

    Večeras će biti održana i radna večera kod evropskog ambasadora na kojoj će prisustovati svi ključni akteri izmjena Izbornog zakona BiH.

    Razgovore sa bh. liderima vode američki izaslanik koji je zadužen za Izborni zakon Matthew Palmer i predstavnica EU Angelina Eichhorst, te šef Delegacije EU Johann Sattler.

  • Skandalozna politika Milana Radovića: Izazivanje krize u Republici Srpskoj

    Skandalozna politika Milana Radovića: Izazivanje krize u Republici Srpskoj

    Na jednoj od proteklih sednica Narodne skupštine Republike Srpske, Milan Radović, potpredsjednik Srpske demokratske stranke, je zastupao skandalozne anti-državne stavove, koji se po njemu svode na pravilo da treba pristati i učestvovati u inostranoj špijunaži svoje zemlje da se ne bi „naljutile ambasade“ i odbile strane investicije, čime je pokazao ne samo elementarno nepoznavanje upravljanja državom i ekonomijom, već je demonstrirao iskrivljene principe na kojima vjerovatno vodi i svoje privatne poslove.

    Zato i ne čudi da Radović ne umije da prepozna razliku između službenih i protokolarnih sastanaka sa stranim diplomatama, od prikrivenog stranog finansiranja i obučavanja partijskih kadrova, koji treba da sprovedu agendu rušenja Republike Srpske. Radović očekuje da će u ovom destruktivnom političkom procesu, koji se odvija pod patronatom stranih obaveštajnih službi, za sebe ostvariti dodatne privilegije i zaradu, praveći istovremeno ličnu odstupnicu u Beogradu.

    U zavjereničkom dogovoru da mimo volje naroda, uz pomoć stranih ambasada preuzmu vlast u Republici Srpskoj, Radović i Jelena Trivić, potpredsednica Partije demokratskog progresa, su gurnuli omladinu svojih stranaka u sumnjive oblike saradnje sa Ambasadom SAD u Sarajevu, pa su isti postali pežorativno poznati kao „Nelsonova djeca“ po američkom ambasadoru Eriku Nelsonu. Radović i Trivićka očekuju da „Nelsonova djeca“ SDS-a i PDP-a, zajedno sa bošnjačkim strankama iz Sarajeva, prođu obuku koju finansiraju famozni američki Nacionalni demokratski institut (NDI) i Ambasada Norveške u BiH, a koja se očekivano svodi na poznate scenarije izazivanja političke krize u Republici Srpskoj.

    Navodno da se za vrijeme bavljenja politikom na nivou amaterskog hobija, Radović intenzivno priprema za otvaranje luksuznog restorana u „Beogradu na vodi“, pri čemu u ovom poslu ima prikrivenog partnera, čiji kapital navodno potiče iz Turske, a postojale su sumnje da je ovaj neimenovani „biznismen“ u ranijem periodu povezivan sa prometom narkotika. U istom poslu učestvuje i Vedran Jarić, koji važi za Radovićevog „momka za baš sve“, a posebno se hvali da pod svojom kontrolom potpuno drži Nenada Nešića, predsjednika Demokratskog narodnog saveza.

  • Majkić: OHR je jedini krivac, Srbi spremni na dijalog

    Majkić: OHR je jedini krivac, Srbi spremni na dijalog

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić rekla je danas da je OHR krivac za krizu u BiH, a da je rješenje povlačenje zakona koji je nametnuo Valentin Incko i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    Majkićeva je pojasnila da su delegati stranaka iz Republike Srpske danas došli na sjednicu Doma naroda kako bi još jednom ponovili svoje stavove.

    “Mi smo danas došli da to i objasnimo i ukoliko se to ne desi, nećemo učestvovati u radu Doma naroda. Gomila toga je neustavno, treba stvoriti pretpostavke, ako ste spremni za dijalog i mi smo”, rekla je Majkićeva i dodala da su u BiH jednostrane odluke donosili oni koji su ruinirali Dejtonski sporazum, koji danas ne liči na onaj potpisan 1995. godine.

    Majkićeva je podsjetila da je delegate u Dom naroda birala Narodna skupština Republike Srpske, te da oni moraju da se drže zaključaka te skupštine, a da su sadašnju situaciju uzrokovali visoki predstavnici.

    Saglasila se sa predsjedavajućim Doma naroda Bakirom Izetbegovićem, koji je rekao da su zbog zastoja štete ogromne, ali je istakla da se samo stvaraju iluzije da se ne zna zašto ovaj dom ne radi.

    Majkićeva je podsjetila da je Valentin Incko nametnuo zakon 23. jula, a da su 26. jula usaglašeni zaključci predstavnika 10 političkih partija sa sjedištem u Republici Srpskoj. “Mi odbacujemo nametnute odluke, smatramo ih neprihvatljivim i ništavnim”, poručila je Majkićeva i dodala da je u Srpskoj nametnuto 260 odluka.

    Ona je istakla da su i domaći političari krivi, posebno SDA, koja nema sluha za dijalog i razgovor, navodeći da bošnjačke političke stranke nisu sjele sa druga dva naroda da pričaju kako to čine sa strancima od kojih očekuju da će im napraviti državu, ali griješe.

    Majkićeva je upitala da li se smatra da će problemi nestati ako se uvedu sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, i istakla da je sve što je Dodik rekao i uradio u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    “Nema tog poslovnika koji može da nas prisili da učestvujemo i sjedimo sa onima koji nisu spremni da razgovaraju o problemima u BiH”, rekla je Majkićeva i ponovila rauzloge zbog kojih srpski delegati neće dolaziti na sjednice, a dodala je i da će uskoro Narodna skupština Republike Srpske razmatrati šest važnih dokumenta koji će odlučiti sudbinu Srpske, pa i BiH.

    Delegat Marina Pendeš rekla je da je neophodno da se steknu preduslovi za održavanje sjednica.”Smatram da je ovo najviše tijelo i mi kao članovi činimo predstavnike sva tri naroda”, rekla je Pendeševa i dodala da ukoliko neko smatra da neko blokira rad institucija, onda mora znati i razlog.

    Ona je upitala zašto se ne krene u izmjene Izbornog zakona BiH. “Evo, i u najavi sjednice piše i na latinici i na ćirilici da je sjednica hitna, a na hrvatskom ne piše. Evo tu je diskriminacija”, rekla je Pendeševa.